Pratite nas

Gospodarstvo

Dodijeljene nagrade HGK Zlatna kuna

Objavljeno

na

Prehrambena tvrtka Cedevita proglašena je najboljom velikom hrvatskom tvrtkom po izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK) te joj je u četvrtak navečer dodijeljena nagrada “Zlatna kuna”, dok je nagrada za životno djelo pripala Ivanu Kataviću, osnivaču križevačkog KTC-a.

Dodjela nagrada, 23. po redu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okupila je brojne gospodarstvenike i osobe iz javnog i političkog života, a nazočili su joj i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministri gospodarstva Darko Horvat, državne imovine Mario Banožić, uprave Ivan Malenica, rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, kao i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ante Sanader, koji su i uručili nagrade dobitnicima.

Zvonimir Brekalo, predsjednik Uprave Cedevite, koja je dio Atlantic Grupe, kazao je da brend Cedevita ove godine slavi 50. rođendan pa da na ovu nagradu gleda kao na lijep rođendanski poklon. Pritom se zahvalio i potrošačima, koji već pola stoljeća biraju Cedevitu kao svoj omiljeni osvježavajući napitak.

U kategoriji najbolje tvrtke srednje veličine Zlatnu kunu dobio je Nanobit, dok je kao najbolja mala tvrtka proglašen šibenski Pirić Montage.

Nagrada za najbolju banku pripala je Zagrebačkoj banci (Zaba), a za najbolje osiguravajuće društvo Croatia osiguranju.

Zlatna kuna u kategoriji inovacija dodijeljena je tvrtki Rasco iz Kalinovca, a u kategoriji post startup tvrtki nagrađeni su Diversitas IT sustavi.

Zlatna kuna za životno djelo uručena je Ivanu Kataviću, osnivaču i vlasniku tvrtke KTC Križevci, koja ima više od 20 trgovačkih centara, nekoliko poljoprivrednih ljekarni i benzinskih crpki, bavi se i turističko-ugostiteljskom djelatnošću, a ukupno zapošljava 1.400 ljudi te ostvaruje godišnji promet od oko 1,8 milijardi kuna.

Priznanje za promicanje gospodarstva otišlo je u ruke Visokog učilišta Algebra te njenih osnivača i voditelja Mislava Balkovića, Hrvoja Josipa Balena i Tomislava Dominikovića, dok je Specijalna bolnica Sv. Katarina iz Zaboka dobila priznanje za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u zdravstvu.

Grabar-Kitarović: Hrvatska danas mnogo sposobnija za velika gospodarska postignuća

Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako su najbolji poduzetnici, kojima se večeras iskazuje priznanje, svojim radom i talentom pridonijeli uspjehu hrvatskoga gospodarstva, što predstavlja istinsko domoljublje.

“Vaši uspjesi važni su za naš narodni i državni napredak jer, sjetimo se, bilo je kriznih razdoblja, kada smo mogli samo sanjati rast proizvodnje, izvoza, zaposlenosti i plaća”, kazala je Grabar-Kitarović te podsjetila na razdoblje recesije od 2008. do 2014. godine, koje je između ostalog, obilježilo pesimistično ozračje, velika nezaposlenost, uz rastući javni dug i katastrofalno stanje javnih financija.

“Nisam se pomirila s tim, kao ni Vlade koje su došle nakon toga. Vjerovala sam da znamo, možemo i moramo bolje. Svladali smo krizu, okrenuli se drukčijem načinu rada i proveli nužne promjene kako bismo stvorili i osnažili zdrave temelje rastu gospodarstva”, naglasila je predsjednica Grabar-Kitarović. Procjenjuje kako je Hrvatska danas mnogo snažnija, razvijenija i sposobnija za velika gospodarska postignuća.

Ističe važnost stvaranja konkurentnog, izvozno orijentiranog gospodarstva, profitabilnih i tehnološki naprednih tvrtki i zadovoljnih radnika, a to znači da se u većoj mjeri treba okrenuti prema industriji, proizvodnji, modernim tehnologijama, inovacijama, stvaranju novih vrijednosti, privlačenju izravnih stranih ulaganja u djelatnosti koje potiču izvoz i otvaraju produktivna radna mjesta, kao i stvaranju stabilnog poslovnog okruženja i unaprjeđenju investicijske klime.

Grabar-Kitarović smatra da je to jedini put ka ostvarenju pune zaposlenosti, snažnih stopa gospodarskog rasta, ravnoteže javnih financija i ostvarenju koncepcije socijalne pravde, a pritom podsjeća da je njena osobna ambicija, na što potiče i Vladu, rast BDP-a od najmanje pet posto.

Plenković: Trošimo onoliko koliko zarađujemo

Premijer Andrej Plenković poručio je da je Vlada nastojala u protekle nešto više od tri godine olakšati poslovanje poduzetnicima, pritom istaknuvši četiri kruga porezne reforme i rasterećenje od ukupno devet milijardi kuna, kao i administrativna rasterećenja vrijedna 2,5 milijarde kuna.

Kaže da položaj Hrvatske koji joj daje članstvo u Europskoj uniji svima omogućuje bolje i učinkovitije poslovanje, a kako su hrvatski pravni sustav i gospodarski okvir i predvidljivi i pouzdani.

Izrazio je zadovoljstvo jer je Hrvatska u proteklom razdoblju ostvarila zdravi gospodarski rast, a kaže da je to možda i najvažnija poruka cijelog mandata Vlade, koja se ogleda i u tome da trošimo onoliko koliko zarađujemo, a ne više od toga.

Vjeruje da se takvom politikom uspjelo i riješiti pitanje prekomjernog proračunskog manjka i makroekonomskih neravnoteža, ostvaren je i povratak u investicijski rejting, kao i zadan vrlo čvrst i jasan put za ispunjavanje kriterija za ulazak u europodručje, što će svim poduzetnicima, poručuje premijer, značiti plus u njihovom poslovanju.

Burilović: Nedostatak radne snage najveći izazov hrvatskog gospodarstva

Predsjednik HGK Luka Burilović poručio je da Hrvatskoj još uvijek nedostaje kvalitetniji sustav koji potiče inovativnost i kreativnost, pri čemu ističe da ne smijemo biti usredotočeni samo na domaće tržište, na javni sektor kao generator rasta, kao i na rentijerstvo.

“Moramo poticati izvoznike i industrije koje donose novu vrijednost, kvalitetna radna mjesta, moderne tehnologije i poslovne modele. Trebamo se okrenuti globalnom, privatnom, modernom i proaktivnom”, poručio je predsjednik HGK.

Burilović je upozorio i da je najveći izazov hrvatskoga gospodarstva u ovom trenutku nedostatak radne snage, kao i da dugo suštinski zapravo ignoriramo činjenicu da kao društvo nestajemo, što se očituje u dugogodišnjem negativnom prirodnom prirastu, kao i odljevu od oko 300 tisuća ljudi od 2011. godine.

“To treba biti poziv na buđenje i zajedničko djelovanje. Trebamo bježati od politikanstva i populizma kao jednih od glavnih kočnica razvoja. Odgovornost je na svima nama”, naglasio je Burilović.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Gospodarstvo

Stigao prvi turistički vlak s Česima i Slovacima – unaprijed prodano 30.000 karata!

Objavljeno

na

Objavio

U Rijeku je stigao prvi turistički vlak iz Češke preko Slovačke s oko 550 putnika. A već je prodano 30.000 karata samo za tu posebnu željezničku liniju! Pristigli strani turisti kreću dalje autobusima po jadranskim destinacijama.

Gari Cappelli: Turisti vide da je Hrvatska ozbiljna & odgovorna. Ne smijemo se više zatvarati, turizam i gospodarstvo moraju ići dalje – što god o tome „mislio“ Bernardić!

Uoči dolaska prvoga specijaliziranoga turističkog vlaka iz Češke i Slovačke, u Rijeci su potpredsjednik HDZ-a i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar turizma Gari Cappelli i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić održali konferenciju za medije pod naslovom „Održivi turizam, prometno povezana i konkurentna Hrvatska“.

Donosimo njihove ključne poruke:

BUTKOVIĆ: Da, sve je spremno za gradnju autobusnog kolodvora u Rijeci! Ali čekamo gradsku upravu!

Autobusni kolodvor u Rijeci? EU novac za gradnju je raspoloživ, ali gradska uprava treba dostaviti dokumentaciju za otvaranje postupka. U više sam navrata to rekao riječkom gradonačelniku Vojku Obersnelu – da Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture pošalju potrebnu dokumentaciju za novi kolodvor, a država će sve riješiti u stopostotnom iznosu: 85 posto iz europskih fondova, a ostalo iz proračuna. Model financiranja sličan je onome za lučku infrastrukturu ili nabavu autobusa za javni gradski prijevoz u Rijeci.

Znači, ovo nije predizborni potez, riječki autobusni kolodvor ne bi bio jedini koji se gradi na taj način, tako se već radi u Pazinu, Sinju i Vinkovcima. Ponavljam, očekujem da Grad Rijeka pripremi dokumentaciju kako bismo mogli raspisati javni natječaj i zatvoriti priču o autobusnom kolodvoru.

20 mlrd kn za željezničku i lučku infrastrukturu, Pelješki most i zračne luke!

Što se tiče prometne infrastrukture, u ovom je mandatu na razini Hrvatske uloženo više od 20 milijardi kuna u željezničku i lučku infrastrukturu, Pelješki most te u obnovu triju zračnih luka. Zahvaljujući tim velikim investicijama, i Istra i Rijeka i cijela Primorsko-goranska županija su razvijenije nego 2016. godine.

CAPPELLI: Investicija, prihoda i dolazaka u turizmu više nego i u jednom mandatu prije!

Turisti vide da je Hrvatska ozbiljna, odgovorna. Ne možemo se više zatvarati, turizam, gospodarstvo moraju ići dalje. Rezimirajući protekli mandat, u turizmu je bilo 50 posto više investicija nego ikada prije. Ostvareno je 35 posto više prihoda i 30 posto dolazaka više nego ikada do sada! Pomažemo životu na otocima potičući investicije oslobađanjem od poreza u prve dvije gode te povećanjem stipendija studentima s otoka kako bi se nakon školovanja na njih i vratili.

STANIČIĆ: Hrvatska – svjetski poznata destinacija!

Hrvatska je postala vrhunska destinacija na međunarodnom tržištu, a i produljili smo sezonu, među ostalim zahvaljujući ulaganju više od 150 milijuna kuna u zračnu povezanost i u mrežu turističkih predstavništava na udaljenijim tržištima.

Turistički promet u šest mjeseci i lipnju na oko 30 posto lanjskog

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Turistički promet u šest mjeseci i lipnju na oko 30 posto lanjskog

Objavljeno

na

Objavio

U Hrvatsku je u prvih šest mjeseci došlo 1,6 milijuna turista, koji su ostvarili 7,6 milijuna noćenja, što je oko 30 posto od lanjskog rezultata za isto vrijeme, dok je nešto bolji postotak od 32 posto lanjskih noćenja ostvaren u lipnju, rekao je za Hinu direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

U lipnju ove godine 892 tisuće turista koji su došli u Hrvatsku ostvarilo je 4,8 milijuna noćenja, što je 32 posto od noćenja ostvarenih u lipnju 2019., što pokazuje da je i u lipnju i na razini šest mjeseci ove godine minus u noćenjima oko 70 posto.

“S obzirom na okolnosti u cijelom svijetu i Hrvatskoj, možemo biti zadovoljni ostvarenim turističkim prometom, koji je i na tragu naših procjena. Važno je da od 1,6 milijuna turista koji su od početka ove godine boravili u Hrvatskoj, nismo imali nijedan slučaj zaraze turista”, kaže Staničić.

Domaći turisti u šest mjeseci s najviše noćenja

Domaći su turisti u prvoj polovici ove godine ostvarili 31 posto od ukupnih noćenja, što je najviše među svim tržištima i rijetkost u zadnjih više od deset godina.

Strani su turisti ostvarili 69 posto od ukupnih noćenja, pri čemu najviše ili 26 posto Slovenci, potom 25 posto Nijemci, te Austrijanci 9 posto, a turisti iz BiH i Češke po 7 posto.

Po vrstama smještaju najviše noćenja ili 73 posto turisti su ukupno ostvarili u komercijalnom smještaju, od čega u objektima u domaćinstvu 30 posto, u hotelima 20 posto, a u kampovima 16 posto. U nekomercijalnom smještaju ostvareno je 24 posto od ukupnih šestomjesečnih noćenja, a u nautičkom charteru 3 posto.

U kontinentalnom dijelu zemlje ostvareno je 12 posto od ukupnih noćenja, od čega najviše u Zagrebu, koji je po tome vodeći među svim destinacijama u Hrvatskoj, ispred Rovinja, Vira, Medulina i Poreča.

Jadranske županije su i dalje vodeće s ukupnih 88 posto noćenja u prvih šest mjeseci, a među njima najviše noćenja ili 25 posto ostvareno je u Istri, koju s udjelom od 21 posto slijedi Primorsko-goranska te sa 15 odnosno 13 posto u ukupnim noćenjima Zadarska i Splitsko-dalmatinska županija.

U lipnju ponovo najviše noćenja Nijemaca

Od ukupnih 892 tisuće dolazaka turista i 4,8 milijuna noćenja u lipnju ove godine, 80 posto ostvarili su strani turisti, među kojima su, a i ukupno među svim tržištima, Nijemci opet na prvom mjestu, s udjelom u ukupnim noćenjima od 25 posto, a slijede ih Slovenci s 29 posto noćenja te domaći turisti s 20 posto.

Austrijanci su ostvarili 10 posto lipanjskih noćenja, a Česi 9 posto.

Najviše turista ili 32 posto za smještaj u lipnju biralo je objekte u domaćinstvu, potom 25 posto kampove, a hotele 11 posto.

Istra je i u lipnju vodeća s 30 posto od ukupnih noćenja, druga je s 24 posto Primorsko-goranska, a treća s 18 posto Zadarska županija, dok su vodeće destinacije po noćenjima u lipnju bile Rovinj, Vir, Medulin, Mali Lošinj i Umag.

U ljetu pojačana potražnja iz srednje Europe i za hotelima više kategorije

Najavljujući kako se u srpnju i kolovozu očekuje porast i turističke potražnje i prometa, posebice iz Srednje Europe, Staničić dodaje da su to tržišta Njemačke, Slovenije, Austrije, Češke, Poljske, Mađarske i Slovačke, kao i da se očekuje jača potražnja za hotelima više kategorije.

“Iako se epidemiološka situacija na globalnoj razini stalno mijenja, turistički tijekovi su pokrenuti i ljudi su počeli putovati u skladu s novim okolnostima i slijeđenjem epidemioloških mjera, a Hrvatska je u tome dijelom i u prednosti u odnosu na konkurenciju, jer je dostupna automobilom s velikih europskih emitivnih tržišta , nudi raznoliku strukturu smještaja, a i dalje je s povoljnom epidemiološkom situacijom”, ističe Staničić.

Do kraja godine bar trećina prometa iz 2019., a u ljetu dolasci i avionima, vlakovima i autobusima

Zbog svega toga Staničić procjenjuje da se ove godine u hrvatskom turizmu može ostvariti najmanje trećina prošlogodišnjeg rekordnog rezultata, ali i očekuje daljnji oporavak turističkih tijekova i postupno jačanje prometa unutar Europe, uz privikavanje građana na promijenjene okolnosti u kojima se putuje i provodi odmor, kao i prilagodbu turističke industrije okolnostima pandemije te uspostavljanje bolje zračne povezanosti emitivnih tržišta i destinacija.

“Nadamo se dobrim rezultatima i posezone, u rujnu i listopadu, kada bismo mogli ostvariti rezultate bolje od trećine prometa istog lanjskog razdoblja, a ako okolnosti dozvole, krajem godine bi mogao početi i prvi val turističkih putovanja s dalekih tržišta”, smatra Staničić.

Očekuje i da se u srpnju i kolovozu, kada s prometovanjem kreću i brojne aviolinije, pozitivni turistički trendovi pokažu u cijeloj Hrvatskoj, s naglaskom na destinacije srednje i južne Dalmacije, jer i najviše letova avioprijevoznici za ljeto najavljuju prema zračnim lukama Split i Dubrovnik, te za Zadar, Pulu, Zagreb i Rijeku.

“Najviše najavljenih letova imamo iz Njemačke, Beneluxa i Francuske, ali bit ćemo vrlo dobro povezani i sa Velikom Britanijom, Poljskom, Češkom. Optimizam temeljimo i na dobrim povratnim informacijama najvećih partnera poput TUI-a, easyJeta, Jet2, ID Rive, a pozdravljamo i željezničku liniju češkog RegioJeta, koji će od srpnja svakodnevno vlakom prevoziti turiste iz Slovačke i Češke na relaciji Prag-Brno-Bratislava-Ljubljana-Rijeka. Gosti stižu i autobusima svaki vikend, posebice iz Češke i Slovačke”, kaže Staničić.

Kampanje za strana tržišta daju rezultate, kreće promocija i na domaćem tržištu

Naglašava i da do kraja kolovoza HTZ provodi intenzivne promotivne kampanje na ključnim europskim tržištima pod nazivom “The vacation you deserve is closer than you think”, čije se rezultati, kako kaže, već vide po dolascima turista iz Austrije, Slovenije, Njemačke i Češke, dok se na dalekim tržištima vidljivost Hrvatske održava komunikacijskom platformom “Enjoy the view from Croatia”.

“Početkom srpnja kreće i brend kampanja na domaćem tržištu, kako bi što veći broj domaćih turista potaknuli da odmor provedu u Hrvatskoj i istraže njezine destinacije koje nude sve što turisti u ovoj situaciji, ali i inače traže – sigurnost, visoku razinu higijenskih standarda, očuvanu prirodu i zdravu hranu”, kaže Staničić.

Dodaje i da za jesen HTZ planira kampanju za domaće tržište “Tjedan odmora vrijedan”, kojom želi što više produžiti sezonu te uz iznimno povoljne ponude smještaja i drugih turističkih usluga domaćem stanovništvu učiniti putovanje po Hrvatskoj što pristupačnije. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari