Pratite nas

Gospodarstvo

Dodijeljene Zlatne kune, najcjenjenije gospodarske nagrade RH

Objavljeno

na

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je središte hrvatske poslovne elite.

Najboljim domaćim tvrtkama Hrvatska gospodarska komora dodijelila je Zlatne kune, najcjenjenije takve nagrade u Hrvatskoj. Uz menadžere vodećih tvrtki na svečanosti se okupio cijeli državni vrh.

Turistička tvrtka Maistra iz Rovinja proglašena je najboljom velikom hrvatskom tvrtkom po izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK) te joj je u ponedjeljak navečer dodijeljena nagrada “Zlatna kuna”. Tomislav Popović iz uprave rovinjske Maistre kazao je da će ova nagrada pomoći kompaniji da nastavi tamo gdje je stala, a to je sada već desetogodišnji kontinurirani rast.

U kategoriji najbolje tvrke srednje veličine Zlatnu kunu dobila je tvrtka Pet minuta, dok je kao najbolja mala tvrtka proglašena Bruketa&Žinić&Grey.

Najboljom bankom proglašena je Privredna banka Zagreb (PBZ), a najboljim osiguravajućim društvom Wiener osiguranje Vienna Insurance Group.

Zlatnu kunu u kategoriji inovacija dobila je tvrtka Altpro, a u novoj kategoriji post startup tvrtka Axilis.

Ove godine je po prvi put u sklopu Zlatne kune dodijeljeno i priznanje za promicanje gospodarstva, a pripala je Mati Rimcu iz tvrtke Rimac Automobili.

Zlatna kuna za životno djelo uručena je Stjepanu Šafranu, doajenu hrvatskoga obrtništva i poduzetništva koji je tijekom godina iz jednostavne radionice za preradu metala i strojnu obradu razvio poslovni sustav s tri tvrtke s preko 210 zaposlenih, koje uspješno posluju na hrvatskome, europskome i afričkome tržištu.

Grabar Kitarović zahvalila HGK

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović zahvalila je Hrvatskoj gospodarskoj komori na stručnoj pomoći prigodom organizacije brojnih inozemnih aktivnosti u kojima su zajednički promovirali hrvatsko gospodarstvo.

Naglasila je kako smatra da na izvozu treba temeljiti razvoj hrvatskog gospodarstva, jer će on kreirati proizvode dodane vrijednosti, dovesti do gospodarskog rasta i većeg životnog standarda.

Pritom je istaknula važnost suradnje između države, akademske odnosno istraživačke zajednice, te gospodarske zajednice, koja će njihove inovacije pretvarati u stvarnost.

Plenković: Vlada će nastaviti mjerama i zakonima pomagati hrvatskom gospodarstvu

Premijer Andrej Plenković kazao je da će Vlada u svojim aktivnostima nastaviti s mjerama i zakonskim prijedlozima koji će pomoći hrvatskom gospodarstvu, pri čemu je između ostalog naveo i poreznu reformu koja je rasteretila gospodarstvo.

Kazao je da će Vlada nastaviti nacionalni program reformi, naglasivši da se u proceduri nalazi više zakona, a naveo je i napore oko uvođenja eura.

Reforme smatra najboljim jamstvom demografskog oporavka Hrvatske, a njima će se stvoriti i preduvjeti poduzetnicima za kreiranje novih radnih mjesta i veću zaposlenost.

Predsjednik HGK Luka Burilović kazao je da unatoč Vladinim reformama i pozitivnim pokazateljima, poput rasta BDP-a i izvoza kao i smanjenja deficita i javnog duga, Hrvatskoj potrebna još dublja i dinamičnija promjena kako ‘ne bismo zapeli na začelju ljestvice razvijenosti Europske unije’.

Osim potrebe efikasnije i poticajne javne uprave te stabilnog zakonodavnog okvira, posebice ističe novi obrazovni sustav koji će odgovoriti stvarnim potrebama tržišta rada.

“Obrazovanje mora biti naš instrument za stvaranje efikasnijeg sustava, koji neće poljuljati svako nevrijeme. Komora je ponudila model dualnog strukovnog obrazovanja, koji može u bitnome promijeniti dostupni kadar. Stoga možemo reći da je ispit naše društvene i političke zrelosti tek pred nama”, naglasio je Burilović, dodavši da je neophodno udruženo djelovanje svih sastavnica društva, kao i sinergija Vlade i opozicije.

Predsjednik udruženja europskih gospodarskih komora Eurochambres Richard Weber kazao je da je HGK u posljednjih nekoliko godina pokazala snagu provodeći reforme koje su zavidnom brzinom unaprijedile i modernizirale poslovanje Komore.

Kako je pritom istaknuo, vodstvo HGK-a u punom kapacitetu iskorištava mrežu Eurochambresa kako bi pomoglo hrvatskim poduzetnicima u internacionalizaciji poslovanja.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Zdravko Marić: Hrvatska je zaslužila povećanje kreditnog rejtinga

Objavljeno

na

Objavio

U emisiji ‘A sada Vlada’ gostovao je ministar financija Zdravko Marić.

Govoreći o Fitchovom boljem kreditnom rejtingu RH, ministar je istaknuo da je Vladin konačni cilj što raniji povratak u investicijski rejting i nastaviti će komunicirati i prema rejting agencijama i prema financijskoj industriji kako doma, tako i globalno. Dodao je da je najvažnije i dalje isporučivati dobre rezultate – i Fitch je u svojim izvješćima prepoznao gospodarske pokazatelje, makroekonomiju, gospodarski rast, posebno situaciju u javnim financijama – temeljem svega toga RH je zaslužila povećanje kreditnog rejtinga za jednu stepenicu.

U veljači i ožujku će svoje prognoze o rejtingu RH dati Moody’s i S&P, Marić kaže da čekamo njihovu objavu, za to vrijeme nastavljamo svojim ritmom i tempom.

Na stranim tržištima se već i vidi bolji rejting RH, Marić je rekao da tržišta idu i korak ispred kreditnih rejtinga agencija. Pojasnio je da cijena kamata koju plaćamo sastoji se od referentne kamatne stope i premije koju plaća svaka zemlja, a referentna kamatna stopa je već neko vrijeme na povijesnom minimumu.

Najave i očekivanja Europske centralne banke su da će krenuti postupno povećanje referentne kamatne stope, a to je okolnost na koju nitko ne može utjecati, ali mi možemo utjecati na premiju i to na način da činimo ovo što radimo – da se napravi fiskalna konsolidacija, da se smanji javni dug, provedu određene strukturne reforme, da se gospodarstvo oporavlja i raste. Sve su to pozitivni faktori i čimbenici koji utječu da ta premija bude čim niža, dodao je.

Marić je rekao da su očekivanja i za ovu godinu velika, zadovoljan je radom svoga tima koji posljednje 2 godine radi na javnom dugu jer je iskorak napravljen – svi su shvatili da plaćamo previsoke kamate i da ih moramo smanjivati. Treba raditi na rejtingu i biti proaktivan na tržištu, dodao je. Iako su predviđanja da će 2018. biti ‘mirnija’od 2017. u smislu ukupnih iznosa, no Marić kaže da ne želi ‘mirniju’ godinu, mi ćemo biti pristuni na tržištu.

Ministar je govorio o restrukturiranju autocesta, to je Vladin projekt za koji je zadužen ministar Oleg Butković. Kazao je da od ukupnog duga od oko 5 mlrd €, prva četvrtina je restrukturirana refinanciranjem međunarodnog tržišta, drugu i treću će restrukturirati na domaćem tržištu jer za to interes postoji, a razgovori su u poodmakloj fazi. Podsjetio je na činjenicu da smo prije nekoliko godina govorili o prodaji, koncesioniranju, monetizaciji autocesta, a danas imamo potpuno drugačiji model gdje RH upravlja stvarima i na adekvatan način prepoznaje vrijednost i važnost autocesta i cesta.

Smatra da je priča o HŽ-u već godinama teška, konzumira mnogo proračunskog novca, a rezultati iziskuju dodatne napore. Vjeruje da Vlada ima dovoljno snage i mogućnosti i tu napraviti iskorak.

Govoreći o Uljaniku, rekao je da je to izazov koji traje već više od 30 godina. Kada zbrojimo koliko se ulagalo i plaćalo, taj problem se opet otvara, mi smo kao Vlada odgovorni, a znamo da ne možemo od toga bježati. Moramo biti odgovorni i prema zaposlenicima i prema održavanju proizvodnje, a da smo sretni i zadovoljni, naravno da nismo, dodao je. Očekuje da će do kraja siječnja dobiti nekakav pravorijek da Vlada vidi kojim smjerom može ići.

Fitch povećao rejting Hrvatske na ‘BB+’ sa stabilnim izgledima

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Strani turisti iz gotovo 250 zemalja u Hrvatskoj u 2017. ostvarili 90 milijuna noćenja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsku je u 2017. posjetilo 18,5 milijuna turista, koji su ostvarili 102 milijuna noćenja, što su porasti od 13 odnosno 12% u odnosu na 2016. godinu, a očekuje se da će i prihodi nadmašiti one iz 2016., izvijestio je na konferenciji za novinare ministar turizma Gari Cappelli.

Turistički rezultati u 2017., a posebno tijekom pred i posezone najbolji su pokazatelj kako se u kratkom razdoblju mogu napraviti ključni pozitivni iskoraci.

Upravo je zato naša intencija i u 2018. nastaviti s unapređenjima kako bismo RH daljnje pozicionirali kao cjelogodišnju destinaciju, a time omogućili konkurentnije poslovanje poduzetnika u turizmu, daljnje investicije, bolje uvjete za turističke djelatnike te dodatno potaknuli cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, kazao je ministar Cappelli.

Strani turisti ostvarili su 16,5 milijuna dolazaka (+14%) i 89,8 milijun noćenja (+12%), a poraste bilježe i domaći turisti koji su ostvarili 12 milijuna noćenja te rast od 14%. Najviše je noćenja ostvareno u Istri (28 mil. noćenja), Splitsko-dalmatinskoj županiji (19 mil. noćenja) te na Kvarneru (18,6 mil. noćenja). Slijede Zadarska županija (13,7 mil. noćenja), Dubrovačko-neretvanska županija sa 8,5 mil. noćenja, Šibensko-kninska sa 7,1 mil. noćenja, Ličko-senjska županija s 3,2 mil. noćenja te Zagreb s 2,3 mil. noćenja.

Na kontinentu je ostvareno 2 milijuna noćenja (+15%), a najviše noćenja je ostvareno u Karlovačkoj županiji (576.000 noćenja), Krapinsko-zagorskoj županiji (322.000 noćenja) te u Osječko-baranjskoj županiji (188.000 noćenja).

Tijekom dvanaest mjeseci najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (20,7 milijuna noćenja), Slovenije (10,1 milijuna noćenja), Austrije (7,6 milijuna noćenja), Poljske (6,3 milijuna noćenja) i Češke (5,4 milijuna noćenja). Izvan europskih zemalja, najviše noćenja su ostvarili gosti iz Sjedinjenih Američkih Država (1,4 milijuna noćenja), Australije (667 tisuća noćenja), Južne Koreje (533 tisuće noćenja), Kanade (415 tisuća noćenja) te Kine (237 tisuće noćenja).

Top destinacije po noćenjima su Dubrovnik, Rovinj, Poreč, Medulin i Umag. Od ukupnog broja noćenja najviše ih je ostvareno u objektima u domaćinstvu (35 milijun noćenja), hotelima (25 milijuna noćenja) te kampovima (19 milijuna noćenja), dok je u nautičkom charteru tijekom dvanaest mjeseci ostvareno 3,2 milijuna noćenja, kazao je ministar.

Posebno je istaknuo ukupan turistički promet na otocima na kojima je ostvareno 25% ukupnih noćenja. Najviše ih je pritom bilo na otoku Krku, Pagu i Lošinju, što, ocjenjuje Cappelli, pokazuje da otoci itekako imaju što ponuditi.

Prihodi od turizma tijekom srpnja, kolovoza i rujna 2017. u porastu su 9,8%. Cappelli je naglasio i veliki porast turističkog prometa u lanjskoj pred i posezoni od 17% u dolascima i 16% u noćenjima, što potvrđuje da Hrvatska nije samo ljetna destinacija nego da se s pravom može govoriti o turizmu tijekom cijele godine. To pokazuje i prvih 15 dana ove godine, kada je i zbog rukometa i europskog prvensta Hrvatska puna turista.

Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić naglasio je važnost zadržavanja pozitivnih trendova u ovoj godini. Hrvatska turistička zajednica će tijekom 2018. godine provoditi niz aktivnosti koje za cilj imaju još efikasniju promociju na različitim tržištima diljem svijeta, te unaprjeđenje suradnje s partnerima na stranim emitivnim tržištima. Pritom će naglasak biti na daljnjem proširenju programa i uvođenju novih aviolinija.

Siguran sam da će svoj nemjerljivi doprinos ponovno dati i hrvatski turistički sektor koji je svake godine sadržajno sve bogatiji i konkurentniji. Naime, Hrvatska je danas vrlo zanimljiva i popularna destinacija, kako za turiste, tako i za poslovne subjekte, a kako bi zadržali njihov interes moramo zadržati pozitivno ozračje i trendove rasta, zaključio je.

Hrvatska turistička ponuda, u ovoj godini, bit će predstavljena na 26 turističkih sajmova na kojima će nastupati Hrvatska turistička zajednica. Od tog broja, bit će realizirani nastupi na 9 specijaliziranih sajmova koji obuhvaćaju nautičku, kongresnu i kamping ponudu. S ciljem postizanja još boljih rezultata na pojedinim tržištima predviđeno je proširenje sadašnje mreže predstavništva s novim uredima u Kini – Šangaju, Južnoj Koreji – Seulu, SAD-u – Los Angelesu i Italiji – Rimu.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari