Pratite nas

Gospodarstvo

Dodijeljene Zlatne kune, najcjenjenije gospodarske nagrade RH

Objavljeno

na

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je središte hrvatske poslovne elite.

Najboljim domaćim tvrtkama Hrvatska gospodarska komora dodijelila je Zlatne kune, najcjenjenije takve nagrade u Hrvatskoj. Uz menadžere vodećih tvrtki na svečanosti se okupio cijeli državni vrh.

Turistička tvrtka Maistra iz Rovinja proglašena je najboljom velikom hrvatskom tvrtkom po izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK) te joj je u ponedjeljak navečer dodijeljena nagrada “Zlatna kuna”. Tomislav Popović iz uprave rovinjske Maistre kazao je da će ova nagrada pomoći kompaniji da nastavi tamo gdje je stala, a to je sada već desetogodišnji kontinurirani rast.

U kategoriji najbolje tvrke srednje veličine Zlatnu kunu dobila je tvrtka Pet minuta, dok je kao najbolja mala tvrtka proglašena Bruketa&Žinić&Grey.

Najboljom bankom proglašena je Privredna banka Zagreb (PBZ), a najboljim osiguravajućim društvom Wiener osiguranje Vienna Insurance Group.

Zlatnu kunu u kategoriji inovacija dobila je tvrtka Altpro, a u novoj kategoriji post startup tvrtka Axilis.

Ove godine je po prvi put u sklopu Zlatne kune dodijeljeno i priznanje za promicanje gospodarstva, a pripala je Mati Rimcu iz tvrtke Rimac Automobili.

Zlatna kuna za životno djelo uručena je Stjepanu Šafranu, doajenu hrvatskoga obrtništva i poduzetništva koji je tijekom godina iz jednostavne radionice za preradu metala i strojnu obradu razvio poslovni sustav s tri tvrtke s preko 210 zaposlenih, koje uspješno posluju na hrvatskome, europskome i afričkome tržištu.

Grabar Kitarović zahvalila HGK

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović zahvalila je Hrvatskoj gospodarskoj komori na stručnoj pomoći prigodom organizacije brojnih inozemnih aktivnosti u kojima su zajednički promovirali hrvatsko gospodarstvo.

Naglasila je kako smatra da na izvozu treba temeljiti razvoj hrvatskog gospodarstva, jer će on kreirati proizvode dodane vrijednosti, dovesti do gospodarskog rasta i većeg životnog standarda.

Pritom je istaknula važnost suradnje između države, akademske odnosno istraživačke zajednice, te gospodarske zajednice, koja će njihove inovacije pretvarati u stvarnost.

Plenković: Vlada će nastaviti mjerama i zakonima pomagati hrvatskom gospodarstvu

Premijer Andrej Plenković kazao je da će Vlada u svojim aktivnostima nastaviti s mjerama i zakonskim prijedlozima koji će pomoći hrvatskom gospodarstvu, pri čemu je između ostalog naveo i poreznu reformu koja je rasteretila gospodarstvo.

Kazao je da će Vlada nastaviti nacionalni program reformi, naglasivši da se u proceduri nalazi više zakona, a naveo je i napore oko uvođenja eura.

Reforme smatra najboljim jamstvom demografskog oporavka Hrvatske, a njima će se stvoriti i preduvjeti poduzetnicima za kreiranje novih radnih mjesta i veću zaposlenost.

Predsjednik HGK Luka Burilović kazao je da unatoč Vladinim reformama i pozitivnim pokazateljima, poput rasta BDP-a i izvoza kao i smanjenja deficita i javnog duga, Hrvatskoj potrebna još dublja i dinamičnija promjena kako ‘ne bismo zapeli na začelju ljestvice razvijenosti Europske unije’.

Osim potrebe efikasnije i poticajne javne uprave te stabilnog zakonodavnog okvira, posebice ističe novi obrazovni sustav koji će odgovoriti stvarnim potrebama tržišta rada.

“Obrazovanje mora biti naš instrument za stvaranje efikasnijeg sustava, koji neće poljuljati svako nevrijeme. Komora je ponudila model dualnog strukovnog obrazovanja, koji može u bitnome promijeniti dostupni kadar. Stoga možemo reći da je ispit naše društvene i političke zrelosti tek pred nama”, naglasio je Burilović, dodavši da je neophodno udruženo djelovanje svih sastavnica društva, kao i sinergija Vlade i opozicije.

Predsjednik udruženja europskih gospodarskih komora Eurochambres Richard Weber kazao je da je HGK u posljednjih nekoliko godina pokazala snagu provodeći reforme koje su zavidnom brzinom unaprijedile i modernizirale poslovanje Komore.

Kako je pritom istaknuo, vodstvo HGK-a u punom kapacitetu iskorištava mrežu Eurochambresa kako bi pomoglo hrvatskim poduzetnicima u internacionalizaciji poslovanja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Godinama ‘sarajevska čaršija’ uporno pokušava uništiti najveću tvornicu u Hercegovini

Objavljeno

na

Objavio

Dvadeset godina se opstrukcije Aluminija vrte oko odbijanja opskrbe strujom iz Elektroprivrede BiH po istim cijenama kao za ostale slične potrošače, te upornog pokazivanja prstom na Elektroprivredu HZ HB. Dvije muhe jednim udarcem, dva temelja hercegovačkog gospodarstva.

Za proizvodnju aluminija potrebne su dvije ključne sirovine: glinica i struja. U vrijeme izgradnje, zbog nalazišta boksita od kojega se dobiva glinica u Hercegovini i ogromnog hidroenergetskog potencijala, tvornica aluminija je i izgrađena u Mostaru.

Imala je Hercegovina što Bosna nije

Iako su rudnici boksita ratom i poraćem mahom ugašeni, opskrba glinicom, zbog blizine luke Ploče i dobre prometne infrastrukture nije predstavljala problem obnovi i poslijeratnom razvoju i životu Aluminija.

Struja? Opskrba ogromnim količinama električne energije najslabija je točka u proizvodnji aluminija općenito, a posebice u Mostaru.

Struje u Bosni, a posebice Hercegovini, ima dovoljno za normalnu opskrbu Aluminija, ali struktura proizvođača i uplitanje politike u državne elektroprivredne tvrtke (drugih ozbiljnih i nema) učinile su tu opskrbu iznimno nestabilnom. Mostarska elektroprivreda nema dovoljnu proizvodnju kako bi zadovoljila ogromne potrebe Alumnija, a sarajevska, od početka spomenutih političkih igara, sredstvo je kojim se njeni viškovi koriste za ometanje proizvodnje Aluminija.

“Smrtni grijeh” za sarajevsku čaršiju

Godinama i inim “vladama” sarajevska čaršija uporno pokušava uništiti najveću tvornicu u Hercegovini. Nisu imali tal u njoj, nisu trgovali njenim foteljama, upošljavali svoje daidžiće, trošili njene pare. Aluminij se digao iz pelala bez “državne” pomoći, snagom dijela svoga predratnog vodstva i entuzijazmom dijela predratnih djelatnika.

Oni što su s prezirom gledali na podvig obnove tvornice bjesne od kada se Aluminij vratio na vlastite noge, vratio na tržište, vratio na burze metala. Kako im je samo “promakla” takva prigoda?

Kako bi prigrabili sebi fotelje i pare, u najgorem slučaju napakostili Hercegovcima i Herama, služili su se proteklih desetljeća svakojakim igrama. Što se Aluminij više opirao to su igre postajale kompleksnije i zloćudnije, no sve su se u konačnici svodile na Aluminijevu ahilovu petu – opskrbu i cijenu struje.

Opstrukcije su se neprekidno vrtjele upravo u tom krugu: odbijanja opskrbe strujom iz EP BiH bez prevelike cijene u odnosu na ostale potrošače u zemlji i upornog pokazivanja prstom na Elektroprivredu HZ HB. Dvije muhe jednim udarcem, dva temelja hercegovačkog gospodarstva. Nisu marili ni na zakone, ni fiktivno napisane odluke Vlada ni odluke Visokog predstavnika. Prodavati struju Aluminiju, po cijeni kojom prodaju “svojim” potrošačima, smrtni je grijeh za sarajevsku čaršiju.

Pripreme za egzekuciju

U vrijeme “platforme” postavili su svoju upravu u tvornicu. Njenom nesposobnošću ili upravo sposobnošću izvršavanja “višeg cilja” – uništenja Aluminija, uspjeli su nevjerojatnom brzinom nagomilati gubitke. Upravo tim gubicima danas ucjenjuju sadašnju upravu, nastavljajući priču s opskrbom i cijenom struje.

Ugovor Federalne Vlade i Aluminija kojim su regulirana i obeštećenja predratnih radnika i udio Vlade u vlasničkoj strukturi nije ispunjen upravo u dijelu na koji najveći utjecaj ima sarajevska čaršija – subvencioniranju cijene električne energije za Aluminij.

Jeftinim pamfletima o visini plaća u Aluminiju “dobro obaviješteni izvori iz Vlade Federacije” i dalje pokušavaju pripremiti teren za egzekuciju hercegovačkog gospodarstva. Gubitak izravnih tisuću radnih mjesta i neizravnih bar tri puta toliko povoljna im je cijena za ostvarivanje dvadesetogodišnjeg sna – da Hercegovini “crkne krava”.

Tehnički mandat za podvig

Ovoga će tjedna Novalićeva Vlada pokazati zrelost ili ne. Pokazat će koliko je spremna uzdići se iznad zloćudnih snova i ispunjavanjem preuzete obveze subvencioniranja cijene struje produljiti život Aluminiju. Bit će joj iznimno teško oduprijeti se “sarajevskoj čaršiji” kako bi, za čaršiju “smrtnim grijehom”, spasila tisuće radnih mjesta i temelj metalne industrije u jednom dijelu vlastite zemlje. Pitanje je samo koja joj je vrijednost važnija i veća – radna mjesta i gospodarstvo ili “smrt komšijine krave”.

Piše: Bojan ŠunjićDnevnik.ba/HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Potpisan Ugovor o kupnji hotela ‘Ero’ – Novi vlasnik je Vlada HNŽ-a

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Nevenko Herceg i ravnatelj Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Zijad Krnjić u utorak su potpisali Ugovor o primopredaji hotela ”Ero” u vlasništvo Vlade HNŽ-a.

Potpisivanjem Ugovora okončane su aktivnosti oko kupnje hotela ”Ero” gdje će biti smještena županijska tijela uprave, priopćeno je iz županijske vlade.

Premijer Herceg istaknuo je kako sada slijedi rekonstruiranje zgrade Hotela kako bi ona bila funkcionalna, kako bi mogla odgovoriti potrebama te kako bi uskoro građani mogli na jednom mjestu završiti najveći dio administrativnih poslova.

“Uštede koje ćemo ostvariti smještajem na jednom mjestu, kao i pogodnosti koje iz toga proizlaze, potvrdit će opravdanost ovoga investiranja za koje smo kreditom kod Razvojne banke Bosne i Hercegovine osigurali 11.000.000 maraka”, kazao je Herceg nakon potpisivanja spomenutog ugovora.

Ravnatelj Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje Zijad Krnjić izrazio je zadovoljstvo što je današnjim potpisivanjem Ugovora transparentno i u obostranom interesu službeno okončan postupak prodaje hotela ”Ero” .

”Vjerujem kako će Vlada Hercegovačko-neretvanske županije uskoro ovaj objekt dovesti u funkciju kako bi građanima HNŽ-a na jednom mjestu bile dostupne sve usluge županijskih tijela uprave,” kazao je Krnjić.

Inače, uz nazočnost predstavnika notarskog ureda Musa, na potpisivanju Ugovora u kojem je definirano kako će Vlada HNŽ Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje nakon preuzimanja objekta u roku od 270 dana, a u četiri jednaka obroka uplatiti ukupno 10.550.144 maraka, bili su nazočni Ivan Rogić, zamjenik ravnatelja i Eugen Ćubela, predsjednik Upravnog odbora FZ MIO, stoji u priopćenju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari