Pratite nas

BiH

Dodik: Neću dopustiti majorizaciju hrvatskog naroda

Objavljeno

na

Novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik izjavio je da neće podržati eventualnu tužbu protiv Republike Hrvatske zbog izgradnje Pelješkog mosta.

– Neću voditi zajedljivu politiku prema Zagrebu iako bih imao mnogo razloga da Hrvatskoj uzvratim na to što miniraju izgradnju mosta na Savi kod Gradiške. Pelješki most suvereno je pravo hrvatske države i Komšić iznosi svoj privatni stav i nastavlja zavadu s Hrvatskom. Ako dođe na dnevni red da se tuži Hrvatska, naravno da ću biti protiv – izjavio je Dodik u intervjuu za „Večernji list“.

Ustvrdio je kako su njega u Predsjedništvo BiH izabrali Srbi i da će najprije predstavljati njih.

– Ali isto tako neću dopustiti da bilo koji narod, uključujući hrvatski, bude majoriziran i da se donesu bilo kakve štetne odluke za njegov politički status. Moja je politika poštivanje Daytona i Ustava. Zato i mislim da je rješenje, ako ne možemo napraviti novi dogovor, da se vratimo temeljima iz Daytona. To bi povratilo i poziciju hrvatskog naroda koju je izgubio 2001. kada je uništen hrvatski koncept. To podrazumijeva povratak načina odlučivanja u kojemu se ne može bez relevantnih glasova Hrvata donositi odluke na bilo kojoj razini – poručio je Dodik.

On smatra da je osnovna pogreška hrvatske nacionalne politike i Dragana Čovića bila to što nisu postavili jasne uvjete.

– Bio sam svjedok brojnih ucjena o pitanju Sejdić-Finci i mnogo čemu drugom, ali i njegove želje da bude konstruktivan te da obrani temeljni nacionalni interes. Čak je sebe doveo u poziciju da ga se tretira kao “lošeg momka”, kao što sam i ja. Pri tome su ga pokušali i disciplinirati slanjem u zatvor. A jedini je problem u tome što mi zagovaramo zakon, Ustav, Dayton i jednakopravnost. Hrvati zapravo cijelo vrijeme pozivaju na dogovor, čak i onda kada se pokušavala urušiti njihova pozicija. Mislim da je upravo sada trenutak da se ta načela ožive. BiH će biti ili neće zemlja tri konstitutivna naroda. Mi smo opredijeljeni za mir, ali dominacije sigurno neće biti – kazao je novoizabrani član Predsjedništva BiH iz RS-a.

Na pitanje otvara li se s Komšićevim izborom u Predsjedništvo hrvatsko pitanja u BiH Dodik je kazao kako se to pitanje prvo mora redefinirati i postaviti prioriteti od kojih se neće odustajati. Kazao je da ima dojam da se međunarodna zajednica prvi put zabrinula nakon „slučaja Komšić.“

– Mislim da se boje homogeniziranja hrvatskog biračkog tijela. Nažalost, Čović je nadglasan, ali to, međutim, ne znači da je izgubljena hrvatska politička pozicija. Dapače. Ako se pokušalo dodatno nešto rigidno nametati, mislim da ćemo imati eskalaciju. U slučaju da međunarodna zajednica ipak uspije umiriti Hrvate, za nekoliko godina hrvatsko pitanje bit će puno teže pokrenuti – kazao je Dodik.

Po njegovim riječima, mora se odustati od koncepta unitarne države i ojačati konstitutivnost naroda u procesu donošenja odluka.

-To su tri povijesno važna stupa – Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Mora se jasno znati tko je čiji predstavnik i u to se ne smije zadirati. Tek se tada mogu graditi zajedničke stvari – ustvrdio je Dodik, istaknuvši i kako referendum o istupanju RS-a iz BiH „nije na dnevnom redu“ te da se on jasno zalaže za provedbu Ustava BiH i Daytonskog sporazuma.

Odbacio je tvrdnje da je ruski čovjek na Balkanu kazavši da je on „čovjek Republike Srpske i srpskog naroda“. Istodobno je američku veleposlanicu Maureen Cormack optužio da se na najgrublji način upliće u unutarnje odnose u BiH te da je ona, kako je kazao, najveći gubitnik proteklih izbora u BiH.

Kada je u pitanju formiranja vlasti, Dodik kaže da se poslije izbora čuo s Draganom Čovićem i da na osnovu ranijeg dogovora „ide s HDZ-om“ u vlast, ali je dodao kako se s Čovićem ne slaže oko svih pitanja, istaknuvši kao primjer pitanje pridruživanja BiH NATO savezu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Iz Sirije i Iraka u BiH se vratilo devet opasnih terorista ISIL-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Dok mnoge zemlje EU i dalje odbijaju primiti svoje državljane koji su ratovali na strani terorističke organizacije Islamske države i nalaze se u logorima i zatvorima pod kontrolom Kurda u Siriji, BiH je počela primati svoje deportirane državljane.

Devetorica muškaraca, pripadnika terorističke organizacije Islamska država, odmah po slijetanju zrakoplova na sarajevski aerodrom trebali su biti uhićeni i predani u nadležnost Tužiteljstva BiH.

Devetorica opasnih terorista su Armin Čurt, Senad Kasupović, Jasmin Keserović, Emir Ališić, Miralem Berbić, Hamza Labidi, Muharem Dunić, Emir Markota i Armin Dželko. Uz njih iz Sirije će deportirati još sedam žena i 15 djece, a očekuje se dolazak još 256 terorista koji su ratovali na strani ISIL-a, piše Večernji list

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić izjavio je da će “svi oni biti osumnjičeni za krivična djela organiziranja terorističke skupine u vezi s kaznenim djelima protuzakonitog formiranja i pridruživanja paravojnim ili parapolicijskim formacijama” i da svi teroristi idu izravno u zatvor.

Za žene i djecu predviđene su sigurnosne provjere uz utvrđivanje identiteta kao i medicinski pregledi te će biti smješteni u Delijašu kod Sarajeva gdje se nalazi azilantski centar. Sva devetorica koja stižu u BiH pripadaju grupi Nusreta Imamovića, vehabijskog vođe iz Gornje Maoče, koji već pet godina ratuje za Islamsku državu.

Među njima najopasniji su Armin Čurti i Jasmin Keserović, koji je javnim videoporukama u ime Islamske države pozivao na ubojstva po SAD-u.

– Sve osobe koje dolaze u BiH iz Sirije su opasne. To su ljudi koji su prošli obuku i sudjelovali u terorističkim akcijama – rekao je stručnjak za borbu protiv terorizma Dževad Galijašević.

 

Desetine slučajeva potvrđuju da Macron ima pravo: BiH je doista tempirana bomba

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Podignuta optužnica protiv 7 Srba za ubojstvo 48 bošnjačkih civila u istočnoj Bosni

Objavljeno

na

Objavio

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine podiglo je u ponedjeljak optužnicu protiv sedam bivših pripadnika vojske Republike Srpske tereteći ih za ubojstva 48 bošnjačkih civila u istočnoj Bosni tijekom ratne 1992.

Kako je priopćeno iz državnog tužiteljstva, ratni zločini nad bošnjačkim civilima počinjeni su od travnja do prosinca 1992. u mjestu Jusićima kod Zvornika u sklopu kampanje etničkog čišćenja vojske RS-a.

Optužnicom za zločine protiv čovječnosti obuhvaćeni su Pero Radić, Božo Vidović, Petko Tomić, Branko Studen, Dušan Spasojević, Vlado Ristanović i Milan Mijić zvani Mišo.

Oni su najprije kao pripadnici teritorijalne obrane Malešić, a kasnije zvorničke brigade vojske Republike Srpske sudjelovali u organiziranim napadima na civilno stanovništvo bošnjačke nacionalnosti u mjestu Jusići u općini Zvornik što je rezultiralo ubojstvima i nestankom više desetaka osoba. Tereti ih se i za nezakonita zatočenja, nasilne progone žena i djece, te paljenje i uništavanjem kuća i imovine.

Iz državnog tužiteljstva BiH najavili su kako će navode iz optužnice dokazivati pozivanjem 130 svjedoka i stručnih vještaka, među kojima je i pet zaštićenih svjedoka, te prilaganjem brojnih dokaza i dokumenata iz rata. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari