Pratite nas

BiH

Dodik: Neću dopustiti majorizaciju hrvatskog naroda

Objavljeno

na

Novoizabrani član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik izjavio je da neće podržati eventualnu tužbu protiv Republike Hrvatske zbog izgradnje Pelješkog mosta.

– Neću voditi zajedljivu politiku prema Zagrebu iako bih imao mnogo razloga da Hrvatskoj uzvratim na to što miniraju izgradnju mosta na Savi kod Gradiške. Pelješki most suvereno je pravo hrvatske države i Komšić iznosi svoj privatni stav i nastavlja zavadu s Hrvatskom. Ako dođe na dnevni red da se tuži Hrvatska, naravno da ću biti protiv – izjavio je Dodik u intervjuu za „Večernji list“.

Ustvrdio je kako su njega u Predsjedništvo BiH izabrali Srbi i da će najprije predstavljati njih.

– Ali isto tako neću dopustiti da bilo koji narod, uključujući hrvatski, bude majoriziran i da se donesu bilo kakve štetne odluke za njegov politički status. Moja je politika poštivanje Daytona i Ustava. Zato i mislim da je rješenje, ako ne možemo napraviti novi dogovor, da se vratimo temeljima iz Daytona. To bi povratilo i poziciju hrvatskog naroda koju je izgubio 2001. kada je uništen hrvatski koncept. To podrazumijeva povratak načina odlučivanja u kojemu se ne može bez relevantnih glasova Hrvata donositi odluke na bilo kojoj razini – poručio je Dodik.

On smatra da je osnovna pogreška hrvatske nacionalne politike i Dragana Čovića bila to što nisu postavili jasne uvjete.

– Bio sam svjedok brojnih ucjena o pitanju Sejdić-Finci i mnogo čemu drugom, ali i njegove želje da bude konstruktivan te da obrani temeljni nacionalni interes. Čak je sebe doveo u poziciju da ga se tretira kao “lošeg momka”, kao što sam i ja. Pri tome su ga pokušali i disciplinirati slanjem u zatvor. A jedini je problem u tome što mi zagovaramo zakon, Ustav, Dayton i jednakopravnost. Hrvati zapravo cijelo vrijeme pozivaju na dogovor, čak i onda kada se pokušavala urušiti njihova pozicija. Mislim da je upravo sada trenutak da se ta načela ožive. BiH će biti ili neće zemlja tri konstitutivna naroda. Mi smo opredijeljeni za mir, ali dominacije sigurno neće biti – kazao je novoizabrani član Predsjedništva BiH iz RS-a.

Na pitanje otvara li se s Komšićevim izborom u Predsjedništvo hrvatsko pitanja u BiH Dodik je kazao kako se to pitanje prvo mora redefinirati i postaviti prioriteti od kojih se neće odustajati. Kazao je da ima dojam da se međunarodna zajednica prvi put zabrinula nakon „slučaja Komšić.“

– Mislim da se boje homogeniziranja hrvatskog biračkog tijela. Nažalost, Čović je nadglasan, ali to, međutim, ne znači da je izgubljena hrvatska politička pozicija. Dapače. Ako se pokušalo dodatno nešto rigidno nametati, mislim da ćemo imati eskalaciju. U slučaju da međunarodna zajednica ipak uspije umiriti Hrvate, za nekoliko godina hrvatsko pitanje bit će puno teže pokrenuti – kazao je Dodik.

Po njegovim riječima, mora se odustati od koncepta unitarne države i ojačati konstitutivnost naroda u procesu donošenja odluka.

-To su tri povijesno važna stupa – Srbi, Hrvati i Bošnjaci. Mora se jasno znati tko je čiji predstavnik i u to se ne smije zadirati. Tek se tada mogu graditi zajedničke stvari – ustvrdio je Dodik, istaknuvši i kako referendum o istupanju RS-a iz BiH „nije na dnevnom redu“ te da se on jasno zalaže za provedbu Ustava BiH i Daytonskog sporazuma.

Odbacio je tvrdnje da je ruski čovjek na Balkanu kazavši da je on „čovjek Republike Srpske i srpskog naroda“. Istodobno je američku veleposlanicu Maureen Cormack optužio da se na najgrublji način upliće u unutarnje odnose u BiH te da je ona, kako je kazao, najveći gubitnik proteklih izbora u BiH.

Kada je u pitanju formiranja vlasti, Dodik kaže da se poslije izbora čuo s Draganom Čovićem i da na osnovu ranijeg dogovora „ide s HDZ-om“ u vlast, ali je dodao kako se s Čovićem ne slaže oko svih pitanja, istaknuvši kao primjer pitanje pridruživanja BiH NATO savezu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Matthew Palmer: Sankcije Dodiku ostaju, Rusija podriva približavanje EU-u i NATO-u

Objavljeno

na

Objavio

Sankcije američke administracije predsjedatelju Predsjedništva BiH i srpskom čelniku Miloradu Dodiku ostat će na snazi sve dok ne promijeni odnos prema državi kojoj je na čelu, izjavio je u subotu zamjenik pomoćnika državnog tajnika SAD-a Matthew Palmer ističući kako je cilj Washingtona članstvo BiH i zemalja regije u EU-u i NATO-u, što Rusija želi blokirati.

Palmer, koji će sljedećeg tjedna sudjelovati na zasjedanju Vijeća za provedbu mira (PIC) koje nadzire provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma, u subotu je u Banjoj Luci započeo višednevni posjet BiH, te je nakon susreta s vodećim dužnosnicima Republike Srpske dao i intervju novinskim agencijama u zemlji.

Upitan o Dodikovu očekivanju da će biti skinut s američke crne liste, Palmer je ustvrdio kako on, kao niti njegov bliski suradnik Nikola Špirić nisu ništa učinili kako bi američka vlada promijenila tu odluku.

“Milorad Dodik i Nikola Špirić su pod sankcijama SAD i to je rezultat njihovih odluka, stavova i aktivnosti koje su provodili i javno govorili. Prije nego što dođe do promjene u položaju u kojem su oni sada, treba postojati dokaz promjene do koje je došlo i nama bi bilo drago da se to i dogodi”, rekao je Palmer.

Dodik je pod sankcijama od siječnja 2017. odlukom ministarstva financija SAD-a. Zamrznuta mu je imovina u SAD, zabranjena putovanja u tu zemlju, a američkim državljanima zabranjeno je s njim poslovati. Tu odluku donesenu zbog procjene kako Dodik ometa provedbu Daytonskog sporazuma i svojim prijetnjama referendumom o odcjepljenju Republike Srpske od BiH ugrožava mir i stabilnost, dok se Špirić, bivši predsjedatelj Vijeća ministara BiH, našao na crnoj američkoj listi zbog navodnih financijskih zloporaba.

Palmer je u razgovoru za medije u BiH pozvao vlasti BiH da predaju Godišnji nacionalni program (ANP) kako bi se aktivirao Akcijski plan za članstvo (MAP) s NATO-om. Daljem napredovanju prema NATO-u protivi se srpska strana u BiH. Palmer je istaknuo kako SAD i Rusija imaju različite ciljeve na jugoistoku Europe i u BiH.

“Temelj američke politike za zapadni Balkan jeste potpora europskim i euroatlantskim integracijama. To znači članstvo EU za sve zemlje zapadnog Balkana i članstvo u NATO-u za sve zemlje koje žele biti članice tog saveza. Rusi imaju puno drugačiji cilj na Balkanu. Oni žele vidjeti regiju koja je podijeljena i u kojoj postoji visokog stupanj napetosti i podjela“, istaknuo je američki diplomat.

Optužio je Rusiju da stoji iza pokušaja državnog udara u Crnoj Gori u listopadu 2016., te da je pokušala minirati dogovor između Makedonije i Grčke o imenu kojim je otvoren put sada Sjevernoj Makedoniji prema EU-u i NATO-u.

Upitan o budućnosti Daytonskog sporazuma za BiH Palmer je istaknuo kako mora doći do njegove reforme kako bi zemlja napredovala prema EU.

“Mislim da se svi slažu kako će morati doći do reformi, koje su potrebne kako bi BiH bila učinkovitija i ispunila standarde za članstvo u EU. Mi taj proces podržavamo“, naveo je Palmer.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

27. obljetnica oslobođenja Bune: Otkriveni spomenici poginulim Širokobriježanima i Čitlučanima

Objavljeno

na

Objavio

Otkrivena su dva nova spomenika poginulim pripadnicima brigade Knez Branimir Čitluk i 83. Domobranske pukovnije Široki Brijeg, koji su dali svoj doprinos obrani Bune (južno predgrađe Mostara) i južnih prostora.

U petak, 14. lipnja 2019. godine, svečano je obilježena 27. obljetnica oslobođenja Bune u sklopu manifestacije Lipanjske zore.

Otkrivena su dva nova spomenika poginulim pripadnicima brigade Knez Branimir Čitluk i 83. Domobranske pukovnije Široki Brijeg, koji su dali svoj doprinos obrani Bune i južnih prostora. Nakon svete mise pristupilo se polaganju vijenaca i samom činu otkrivanja spomenika.

Prvi spomenik podignut je pripadnicima brigade Knez Branimir Čitluk koja je dala značajan doprinos obrani juga Hercegovine s 11 poginulih branitelja na bunskom bojištu, a drugi spomenik za 83. Domobransku pukovniju HVO-a Široki Brijeg koja je na Buni iz koje su tri branitelja poginuli na ovom bojištu.

Zajedno s Bunjanima spomenike su otvorili gosti, izaslanstvo iz Čitluka predvođeno načelnikom općine Marinom Radišićem i izaslanstvo iz Širokoga Brijega predvođeno gradonačelnikom Mirom Kraljevićem.

Izaslanstvo IV gardijske brigade HV-a zajedno s pripadnicima II samostalne satnije HVO-a Buna položili su vijence i zapalili svijeće kod spomenika poginulim pripadnicima IV gardijske brigade HV-a Petru Ćuku, Edi Vidakoviću i Zlatku Spajiću.

Izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora i izaslanstvo oružanih snaga BiH položili su vijence i zapalili svijeće na Spomen parku na Buni. Program su obogatili učenici OŠ Marina Držića Buna izvedbom svojih literarnih radova i u glazbnom dijelu Josip Bilac, poznati hercegovački kantautor.

Nakon završetka programa na Spomen parku na Buni, upriličen je svečani mimohod s ratnim stjegovima do Doma kulture na Buni gdje se nastavilo druženje u osvježenje i uz prigodan film o Hrvatskom vijeću obrane, priopćeno je iz Organizacijskog odbora.

 

Operacija Čagalj – Bio je to težak i krvav boj postrojbi HVO-a. Dobili smo ga!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari