Pratite nas

Kronika

Dodik: Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) prisluškuje medije u BiH i okruženju

Objavljeno

na

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik na današnjoj pres-konferenciji u Istočnom Sarajevu iznio informacija da Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) prisluškuje medije u BiH i okruženju.

Kazao je da se radi o odluci pod brojem protokola 05/1-4-1547/19 od 10. travnja ove godine.

On je istaknuo da je u dokumentu navedeno da se “vodi obrada” desetak medija, među kojima je i Večernji list.

Glavni i odgovorni urednik “Večernjeg lista” Jozo Pavković kazao je za “Avaz” da je to “u svakom slučaju zabrinjavajuće, posebno ako to tvrdi predsjedatelji Predsjedništva BiH. – Očekujem da se do kraja istraži ova informacija.

Utvrdi li se točnom, onda ćemo posve sigurno izvijestiti sve relevantne adrese te zatražiti zaštitu međunarodnih medijskih udruga, ali i kažnjavanje odgovornih za pokušaj gušenja slobode riječi. Sloboda medija zajamčena je brojnim međunarodnim i bh. dokumentima koji govore o ljudskim pravima te medijskim slobodama – kazao je Pavković, piše Večernji List.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Hrvatska se u ponedjeljak prisjeća najbolnijeg dana u novijoj povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Komemorativnim skupom u dvorištu vukovarske bolnice te kolonom sjećanja gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata Vukovarci ali i cijela Hrvatska prisjetit će se u ponedjeljak, na 28. obljetnicu sloma obrane Vukovara, najbolnijih dana u novijoj povijesti toga grada.

Tijekom gotovo tromjesečne opsade Vukovara stradalo je 2.717 hrvatskih branitelja i civila, a grad je gotovo sravnjen sa zemljom.

Bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza 1991. kada su bivša JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći tenkovsko-pješački napad na Vukovar. Hrvatska vojska organizirala je nekoliko pokušaja deblokade Vukovara na koji je znalo dnevno padati i do 11.000 bombi, granata i raketa, a među napadima najizloženijim objektima bila je bolnica na koju je padalo svakodnevno prosječno 700 granata. Nakon posljednjeg neuspjelog pokušaja deblokade, 12. i 13. studenoga, skupine branitelja pokušavale su samostalno izaći iz opkoljenog Vukovara i dokopati se slobodnog vinkovačkog područja.

Opkoljeni Vukovar branilo je oko 1800 pripadnika Zbora narodne garde (ZNG) i policije te dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. brigadu hrvatske vojske. Nakon gotovo tromjesečne vojne opsade obrana grada slomljena je 18. studenoga 1991. godine. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22.000 Hrvata i ostalih nesrba.

Tijekom agresije stradalo je 2.717 branitelja i civila

Prema popisu koji je sastavio Franjevački samostan u Vukovaru nakon dvogodišnjeg prikupljanja podataka o stradalima u obrani Vukovara, tijekom agresije bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi na taj grad 1991. godine stradalo je 2.717 branitelja i civila.

Program ovogodišnjeg obilježavanja vukovarske tragedije u Domovinskom ratu počeo je u utorak, 8. studenoga, a u ponedjeljak 18., utorak 19. i srijedu 20. studenoga se održavaju središnji komemorativni programi.

U ponedjeljak, 18. studenoga, na 28. obljetnicu sloma obrane Vukovara, nakon okupljanja pred vukovarskom bolnicom i prigodnog komemorativnog programa (10 sati), sudionici obilježavanja, predvođeni hrvatskim braniteljima i članovima obitelji ubijenih, poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Vukovara, krenut će u Koloni sjećanja prema Memorijalnom groblju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata gdje će najviša državna i ostala brojna izaslanstva polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odati počast poginulima u obrani Vukovara (12,30 sati). Misu zadušnicu na groblju će u 13 sati predvoditi biskup mostarsko-duvanjski, mons. Ratko Perić.

U večernjim satima (17 sati) niz Dunav će biti pušteno nekoliko stotina upaljenih lampiona, “Svjetlosna rijeka sjećanja” u spomen na ubijene u nestale branitelje Vukovara.

Stradanje žrtava iz vukovarske gradske četvrti Borovo naselje obilježit će se 19. studenoga polaganjem vijenaca podno Spomen-ploče na ruševinama poduzeća “Borovo Commerce” (9,30 sati), a zatim će sudionici u Koloni sjećanja krenuti prema crkvi Gospe Fatimske u kojoj će biti služena misa zadušnica (11 sati). Nakon mise predviđen je odlazak u Borovo (12,30 sati), na farmu “Lovas” (13 sati), gdje će biti odana počast hrvatskim braniteljima stradalima na tim mjestima te polaganje vijenaca i paljenje svijeća i podno spomenika osobama nestalima u Domovinskom ratu u Borovu naselju (13,30 sati). Navečer, (18 sati), u Gradskoj knjižnici održat će se Novinarsko-književnički susret “Grad – to ste vi” u spomen na urednika i novinara Hrvatskog radija Vukovar, Sinišu Glavaševića, ubijenog na Ovčari.

Obilježavanje “Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.” završava u utorak, 20. studenoga, odavanjem počasti žrtvama koncentracijskog logora u “Veleprometu” (9,30 sati) te žrtvama ubijenima na Ovčari (13 sati) dok će u večernjim satima u Župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova biti služena misa zadušnica (17 sati).

U spomen na stradanje Vukovara i njegovih stanovnika u Domovinskom ratu Hrvatski sabor je 1999. proglasio 18. studenoga Danom sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., a odlukom Vlade od četvrtka, od iduće godine 18. studena obilježavat će se kao državni blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Pandža: Teška situacija za Hrvate povratnike u prijedorskom kraju

Objavljeno

na

Objavio

“Uglavnom veliki broj je bio izrazio želju za povratkom. Veliki broj njih je bio očistio imanje i pripremio teren za obnovu. Mnogi su se željeli vratiti, ali biti tu i spavati je jako teško. Mi imamo ljude koji spavaju po društvenim domovima, jer se boje. Oni ne mogu ostvarivati svoja prava.

Nezamislivo je da danas ljudi ne mogu ostvariti i osnovna prava. Gube volju. Po pitanju Banja Luke, Federacije, Ministarstva raseljenih lica Hrvati po pitanju održivog opstanka i povratka, ne znam da su dobili bilo što u zadnjih pet godina. Radi se nešto. Krpi se. Mi smo u teškoj situaciji. Ljudi nemaju ceste, struje i tako ne mogu živjeti.

Problem je i u činjenici da se ne mogu prijaviti, jer im se traži da imaju kuću, a nemaju. Ne mogu dobiti niti običnu osobnu iskaznicu a kamoli nešto više. Problem je vođenja politike koja ljude jednostavno demoralizira,” kaže Mirko Pandža, predsjednik udruge povratnika “Altruist” Prijedor

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Tijekom ratnih događanja u 90-tim godinama veliki broj Hrvata iz prijedorske regije je raseljen. Samo su rijetki ostali na svojim kućnim pragovima. Veliki broj prijedorskih Hrvata završio je u logorima. Neki su ubijeni, nestali,… a svi ostali su prognani.

Nakon 24 godine Hrvati prijedorskoga kraja se pokušavaju vratiti u svoje domove. Neki su se i vratili. Mirko Pandža je predsjednik udruge povratnika “Altruist” iz Prijedora, koja se bavi rješavanjem problema Hrvata povratnika na ovom području. Prema njegovim riječima aktualna situacija je vrlo loša:

– Stanje je jako loše. Što se tiče života hrvatskih povratnika moram reći da oni jako loše žive. Nemamo nikakva prava . Nemamo niti osnovna prava oko obnove svojih ratom porušenih domova. Ne možemo doći do obnove domova i po tom pitanju je stanje uistinu loše, kaže Pandža i napominje da je vrlo teško i kada je u pitanju sigurnosna situacija.

Napominje kako su u posljednje vrijeme sve učestalije prijetnje po nacionalnoj osnovi gdje se Hrvate vrijeđa s konstatacijama da nemaju što tražiti na području Republike Srpske. Prema riječima gospodina Pandže nema ih tko zaštiti jer Hrvata nema u lokalnim institucijama i oni koji ih predstavljaju na razini Republike Srpske u zadnje vrijeme ne rade dovoljno:

– Što se tiče zastupljenosti Hrvata u gradskim ustanovama možemo reći da Hrvata nema uopće. Prijedor je jedna od onih lokalnih zajednica koja u tim tijelima nema niti jednog Hrvata, vijećnika, odbornika, niti u određenim povjerenstvima. Nemamo nikoga. U policiji imamo samo dvojicu Hrvata, ali u svim drugim institucijama, gdje se donose odluke, uopće nemamo Hrvata. Što se tiče hrvatskih predstavnika u institucijama RS u zadnje vrijeme, moram biti iskren, stanje je vrlo loše.

Njihove aktivnosti su izuzetno slabe kada je u pitanju grad Prijedor i prijedorska regija. Ranije smo imali u Skupštini predstavnicu gospodičnu Lovrić koja za četiri godine nije progovorila niti jedne riječi, a kamoli da je nešto učinila za i jednog povratnika izuzev svojih osobnih interesa, napominje predsjednik udruge Altruist i napominje kako je teško govoriti o broju hrvatskih povratnika u Prijedor.

– Sada je teško o tome govoriti. Uglavnom veliki broj je bio izrazio želju za povratkom. Veliki broj njih je bio očistio imanje i pripremio teren za obnovu. Mnogi su se željeli vratiti, ali biti tu i spavati je jako teško. Mi imamo ljude koji spavaju po društvenim domovima, jer se boje. Oni ne mogu ostvarivati svoja prava.

Nezamislivo je da danas ljudi ne mogu ostvariti i osnovna prava. Gube volju. Po pitanju Banja Luke, Federacije, Ministarstva raseljenih lica Hrvati po pitanju održivog opstanka i povratka, ne znam da su dobili bilo što u zadnjih pet godina. Radi se nešto. Krpi se. Mi smo u teškoj situaciji. Ljudi nemaju ceste, struje i tako ne mogu živjeti. Problem je i u činjenici da se ne mogu prijaviti, jer im se traži da imaju kuću, a nemaju. Ne mogu dobiti niti običnu osobnu iskaznicu a kamoli nešto više. Problem je vođenja politike koja ljude jednostavno demoralizira i oni se više ne žele vratiti.

Gospodin Pandža ipak napominje kako tračak nade daju aktivnosti i pomoć koju pruža Središnji državni ured za Hrvate izvan RH:

– Ured za Hrvate RH nam je prošle godine izrazio želju pomoći i radio je s nama. Željeli su nam pomoći kako bismo imali svoje predstavnike barem u određenim povjerenstvima, ali u Prijedoru i Skupštini nisu imali sluha. Nama bi to bila jedina nada, jer kada bismo u određenim povjerenstvima imali svoje ljude, onda bismo preko njih mogli kanalizirati neke svoje probleme i tražiti rješenja, a ovako smo sami bez šanse. Središnji državni ured za Hrvate izvan RH čini koliko može, ali za sada je to nedovoljno, ističe pandža i napominje kako je veliki broj prioritetnih potreba prijedorskih Hrvata povratnika:

– Veliki problem su situacije kada nam ljudi ostaju odsječeni. Bager koji smo dobili napravio je velike stvari u pripremi terena za prilaz, obnovu, ali potrebna nam je prateća oprema, jer mi ne smijemo više dozvoliti da nam ljudi umiru zbog toga što su cestovno odsječeni, a bilo je takvih situacija. Naša je i obveza i odgovornost pomoći ljudima, a vjerujemo da će nam se po tom pitanju pomoći, nada se Mirko Pandža, predsjednik udruge povratnika prijedorskih Hrvata “Altruist”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari