Pratite nas

BiH

Dodik tvrdi kako je genocid u Srebrenici ‘mit i konstrukcija’ Bošnjaka i međunarodne zajednice

Objavljeno

na

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik ustvrdio je u petak kako su “mit” sudski potvrđene činjenice o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenice što su ga u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.

“To je lažni mit”, izjavio je Dodik novinarima u Banjoj Luci uoči održavanja skupa kojega su upriličile vlasti Republike Srpske, a nazvale su ga međunarodnom znanstvenom konferencijom pod naslovom “Srebrenica, stvarnost i manipulacije”.

Konferencija je okupila malo poznate osobe koje već godinama i desetljećima niječu kako je u Srebrenici 1995. počinjen genocid nad Bošnjacima, odbacujući kao krivotvorine presude Međunarodnog suda pravde (ICJ) i Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).

Odgovornost za počinjenje genocida u Srebrenici, u kojemu je ubijeno više od sedam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, sastavni je dio pravomoćne presude ratnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, koji je zbog toga u ožujku osuđen na doživotni zatvor.

Za počinjenje genocida u Srebrenici ista kazna u prvostupanjskom postupku izrečena je bivšem zapovjedniku vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću.

Dodik tvrdi kako je genocid u Srebreici zapravo konstrukcija Bošnjaka izvedena uz potporu međunarodne zajednice.

“Odjednom su se sjetili da od toga naprave mit, a Bošnjaci ga (mit) nisu imali pa ga pokušavaju izgraditi od Srebrenice. To je lažni mit, on ne postoji, već užasno teško stradanje koje pokazuje svu golgotu i okrutnost rata”, kazao je Dodik koji je još 2008. godine, u intervjuu za komercijalnu Face TV, izrijekom potvrdio kako je u Srebrenici zapravo počinjen genocid.

“Ja savršeno dobro znam što je bilo u Srebrenici. Bio je genocid i to je potvrdio međunarodni sud u Den Haagu. To je nesporna pravna činjenica”, kazao je tada Dodik.

Sada pak tvrdi kako je potrebna revizija utvrđenih činjenica pa su stoga u Banjoj Luci i sazvali konferenciju “s ciljem utvrđivanja istine o ratnim zbivanjima u Srebrenici i od 1992. do 1995. godine.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

BiH

Parlament BiH usvojio nova izborna pravila za Mostar

Objavljeno

na

Objavio

Dom naroda parlamenta Bosne i Hercegovine u srijedu je podržao izmjene Izbornog zakona te zemlje kojima je predviđen nov način biranja gradskih vlasti u Mostaru, čime su ta pravila i stupila na snagu jer ih je dan ranije podržao Zastupnički dom.

Izmjenama Izbornog zakona predviđeno je kako će se u Mostaru ubuduće 35 gradskih vijećnika birati unutar šest izbornih jedinica te s posebne gradske liste, a u pozadini je osiguranje etničkog balansa kroz zajamčenu razmjernu zastupljenost hrvatskih i bošnjačkih zastupnika te onih iz reda srpskog naroda.

Sporazum o novim izbornim pravilima za Mostar 17. lipnja potpisali su predsjednici Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i HDZ BiH Dragan Čović, a u postizanju dogovora posredovali su šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler i američki veleposlanik u BiH Eric Nelson.

Čović, koji je i zastupnik u Domu naroda, u srijedu je na sjednici tog tijela ustvrdio kako su izmjene izbornih pravila za Mostar temeljene na ustavu koji o BiH, kako on tumači, govori kao o “zajednici tri jednakopravna konstitutivna naroda”, a minimalnim odnosno maksimalnim etničkim kvotama u Gradskom vijeću Mostara štite se prava sva tri naroda.

“Ovime ćemo dobiti mogućnost da se izbore u Mostaru organizira zajedno s lokalnim izborima u BiH”, kazao je Čović dodajući kako Mostar vidi kao svaku drugu jedinicu lokalne samouprave u državi te kako je krajnje vrijeme da se prestanu tražiti različita rješenja za svaku od njih.

Izetbegović, također zastupnik u Domu naroda, kazao je kako za Mostar dugo neće biti savršenog rješenja s obzirom na ratne traume, no da je došlo vrijeme krenuti naprijed na temelju onoga što je moguće dogovoriti u sadašnjoj situaciji.

“Ovo je bilo moguće. Ovo nije savršeno rješenje”, kazao je Izetbegović dodajući kako bi bilo najbolje odrediti “zaštitne” etničke kvote u sredinama gdje je to potrebno.

Međustranački sporazum SDA i HDZ BiH predvidio je da se kroz izmjene gradskog statuta nakon provedenih izbora osigura jača uloga predsjednika Gradskog vijeća Mostara. On bi, prema trenutačnom sastavu stanovništva, bio iz reda bošnjačkog naroda, dok je dužnost gradonačelnika predviđena za osobu hrvatske nacionalnosti, a ta dvojica dužnosnika imala bi gotovo izjednačene ovlasti u donošenju bitnih odluka.

Izmjena izbornih pravila u oba doma državnog parlamenta prihvaćena je glasovima zastupnika SDA, HDZ BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, kao i nekih manjih stranaka koje su članice vladajuće koalicije, dok su oporbeni zastupnici bili protiv uz obrazloženje kako se na ovaj način samo učvršćuju crte etničkih podjela unutar Mostara.

“Dogovor SDA i HDZ-a nismo podržali jer umjesto istinske demokracije, on stvara njen privid. Radi se o nastavku politike stvaranja etnički dominantnih sela, gradova, entiteta, a sad i izbornih jedinica”, kazao je Peđa Kojović, zastupnik u Zastupničkom domu i predsjednik oporbene Naše stranke. Članica te stranke je Irma Baralija, na temelju čije tužbe je Europski sud za ljudska prava 2019. presudio kako su desetogodišnjim blokiranjem izbornog procesa u Mostaru prekršena temeljna prava građana tog grada. Pod pritiskom te obvezujuće presude Izetbegović i Čović su i dogovorili rješenja što ih je potvrdio parlament BiH.

Posljednji izbori za lokalna tijela vlasti u Mostaru održani su 2008., a Ustavni sud BiH je dvije godine kasnije stavio izvan snage izborna pravila za taj grad koja su do tada vrijedila procijenivši kako je ustroj biračkih jedinica diskriminatoran s obzirom na broj mandata u Gradskom vijeću i broj birača koji je o njima odlučivao.

Deset godina trebalo je SDA i HDZ-u kako bi postigli dogovor kojim bi se ta presuda provela. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

U znaku korone počelo obilježavanje 25. obljetnice genocida u Srebrenici

Objavljeno

na

Objavio

Stotinjak sudionika “Marša mira” krenulo je u srijedu iz okolice Tuzle ka Srebrenici kako bi tamo 11. srpnja sudjelovali u obilježavanju 25. obljetnice genocida nad Bošnjacima što su ga u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.

“Marš mira” godinama je uvod u obilježavanje obljetnice srebreničkog genocida i u tom pohodu uvijek je sudjelovalo na tisuće ljudi, no ove godine zbog epidemije koronavirusa organizatori su drastično ograničili broj sudionika i skratili trasu kojom je marš planiran.

Sudionici marša podijeljeni su u skupine od po pedeset ljudi koje se odvojeno kreću uz poštivanje mjera higijensko-epidemiološke zaštite.

“Nikoga nećemo vratiti tko želi sudjelovati, ali će se morati pridržavati mjera”, kazao je Munir Habibović, predsjednik organizacijskog odbora “Marša mira” organiziranog rutom kojom su se Bošnjaci nakon pada Srebrenice probijali ka teritoriju pod nadzorom Armije BiH.

Slična ograničenja vrijedit će i za središnu komemoraciju u Srebrenici, najavljenu za 11. srpnja. Taj datum svake godine do sada bio je povodom da se u krugu memorijalog kompleksa u Potočarima, gdje su pokopani posmrtni ostaci više od šest tisuća ubijenih, okupe članovi obitelji ubijenih i nestalih i preživjeli Srebreničani te tisuće onih koji bi došli odati počast žrtvama, kao i brojni domaći i međunarodni dužnosnici.

Ove će subote u Potočare biti dopušten pristup samo malom broju osoba, među kojima su članovi obitelji devet žrtava genocida čiji će posmrtni ostaci tada biti i pokopani uz vjerski obred kojega će predvoditi poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović.

Najmlađa žrtva čiji će ostaci biti pokopani je Salko Ibišević, koji je imao 23 godine kada je ubijen. Njegovi djelomični posmrtni ostaci nađeni su u masovnoj grobnici u okolici Zvornika 2001. godine.

Najstariji među žrtvama koje će biti pokopane 11. srpnja je Hasan Pezić, koji je ubijen kada je imao 70 godina. Njegovi djelomični ostaci pronađeni su u jednoj masovnoj grobnici 1999. godine.

U krugu memorijalnog kompleksa kod Srebrenice do sada su pokopani ostaci 6643 pronađene i identificirane žrtve genocida, a još uvijek se traga za više od tisuću nestalih nakon što su postrojbe vojske bosanskih Srba u iznenadnom napadu zauzele zonu pod zaštitom Ujedinjenih naroda i nakon toga započele sustavno ubijanje bošnjačkih muškaraca i dječaka te progon žena i djece.

Genocid u Srebrenici smatra se najtežim ratnim zločinom počinjenim na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Zbog sudjelovanja u planiranju i provedbi tog zločina pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i sudovima u regiji do sada je osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, a na doživotne zatvorske kazne osuđeni su ratni politički i vojni lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić te Mladićevi najbliži suradnici Zdravko Tolimir i Vladimir Beara. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari