Pratite nas

Povijesnice

Događaji pred Krvavi Uskrs (VIDEO)

Objavljeno

na

Dana 25. ožujka 1991. počele su demonstracije u Plitvicama koje će rezultirati prvom hrvatskom žrtvom Domovinskog rata.

Nekoliko dana ranije, Skupština općine Knin donijela je odluku o „trajnom izdvajanju iz sastava Republike Hrvatske“ usput pripajajući više mjesnih zajednica s područja Drniša, Sinja i Šibenika.

Istovremeno, pobunjeni Srbi su u Vinkovcima najavili isti scenarij za područje Slavonije i Baranje, pritom izabravši Gorana Hadžića za novog predsjednika Srpskoga narodnog vijeća. Sve to bio je uvod u planiranu okupaciju Plitvica.

Nezadovoljni što je ondje u veljači uspostavljena policijska postaja pobunjeni Srbi u organizaciji Srpske demokratske stranke organizirali su ispred spomen doma 6. Ličke divizije „miting istine“ te su zahtijevali da se i Nacionalni park Plitvice pripoji pobunjeničkoj tvorevini „SAO Krajini“.

Slijedećeg dana, 26. ožujka, Skupština općine Titova Korenica donijela je nezakonitu odluku o smjeni rukovodstva Nacionalnog parka Plitvice.

Iako se 28. ožujka u Splitu održavao susret šestorice predsjednika republika Jugoslavije, to nije nimalo utjecalo na pobunjenike. Tog dana Plitvice su okupirali milicajci iz Knina, koji su oko podneva na Koranskom mostu postavili barikadu s istaknutom zastavom Krajine i Jugoslavije.

Zabilježena su podmetanja eksplozivnih naprava hrvatskom stanovništvu, dok su putnici nesrpske nacionalnosti bili izvrgnuti prijetnjama i maltretiranju.

Na Plitvice su pristigle i pobunjene snage iz drugih dijelova Hrvatske, među njima i Goran Hadžić, a 29. ožujka, šef kninskih milicajaca, Milan Martić okupirao je policijsku postaju u Titovoj Korenici.

Isti dan je skupina odmetnutih milicajaca, predvođena Ljubicom Šolajom, upala u upravne zgrade Nacionalnog parka kako bi obznanila smjenu postojećeg rukovodstva i provela odluku o pripojenju Plitvičkih jezera fantomskoj „Krajini“.

Ove terorističke aktivnosti šokirale su domaću, ali i europsku javnost jer je u to vrijeme Nacionalni park Plitvice pohodio velik broj stranih turista, piše HRT

Hrvatska policija je oružanom intervencijom prekinula taj teror. Nakon žestokog okršaja i prve pale hrvatske žrtve, policajca Josipa Jovića, bilo je jasno kako je u Hrvatskoj počeo rat.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

Na današnji dan 1991. – Masakr u Lovasu – 51 Hrvat natjeran u minsko polje

Objavljeno

na

Objavio

Nismo znali kamo idemo i na što nas tjeraju. Kada smo došli na minsko polje natjerali su nas da se primimo za ruke, raširimo i da pješice krenemo kroz polje. Ubrzo smo naletjeli na mine. Znali smo da smo osuđeni na smrt.

Tako je strašni 18. listopada 1991. opisala jedna od žrtava masakra nad civilima koji se dogodio u minskom polju nedaleko od sela Lovas u Vukovarsko srijemskoj županiji.

Srpske postrojbe natjerale su 51 Hrvata u polje djeteline puno mina. Kada je pod tijelom jednog od mještana eksplodirala ubojita naprava, vojnici su istodobno otvorili vatru na nesretnu skupinu ljudi.

Ubili su 21 čovjeka a 14 ranili. Crne brojke bile bi još crnje da u međuvremenu na mjesto zločina nije došao jedan časnik JNA i zaustavio akciju paravojnih snaga JNA i tako spasio preostalih 30 života.

Lovas je privremeno okupiran tjedan dana prije brutalnog masakra, a povod je bila dezinformacija da se u selu nalazi između 300 i 400 pripadnika Zbora narodne garde.

Čim su četničke postrojbe Dušan Silni i Beli Orlovi ušli u Lovas odmah su ubili 23 mještana. Radi raspoznavanja naredili su Hrvatima da na ruci nose bijele vrpce a na kuće da izvjese bijele plahte.

Dok je trajala okupacija, zvjerski su pendrecima, šipkama, kabelima i raznim spravama mučili one koje su zatekli. Uništavali su i pljačkali imovinu Hrvata i nesrba. Katoličku crkvu svetog Mihaela zapalili su i potpuno uništili, kao i kapelicu na mjesnom groblju. Sudbinu Lovasa dijelio je i obližnji Opatovac.

Kada su se za vrijeme mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja ljudi onamo počeli vraćati, iz masovne grobnice ekshumirano je 68 tijela i još 10 iz pojedinačnih grobnih mjesta.

U Beogradu su 2012. nakon višegodišnjeg suđenja za zločine u Lovasu optuženima izrečene presude od 4 do 20 godina zatvora.

 

Masakr u Lovasu – jedan od najsurovijih nekažnjenih srpskih zločina u Domovinskom ratu

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

‘One koji kažu da ovo nije srpsko možete ubiti kao kera pored tarabe’

Objavljeno

na

Objavio

Tzv. JNA je na današnji dan prije 28 godina najistočniji hrvatski grad Ilok doslovno ‘ispraznila’ od Hrvata. Prognanička kolona od 8000 tisuća ljudi uz prijetnju oružjem morala je napustiti svoj grad.

Te 1991. Ilok je bio jedan od rijetkih gradova slavonsko-srijemskog prostora u kojem Srbi nisu bili najbrojnija manjina. Prema predratnom popisu iz 1991., grad Ilok imao je 6.775 stanovnika. Hrvati, kojih je bilo 4.248 ili 62,7 posto činili su apsolutnu većinu, a Srba je bilo 484 ili tek 7,14 posto. U gradu je, naime, živjelo čak 1.157 Slovaka.

U travnju je održan četnički skup u baranjskom selu Jagodnjaku. Tada je Milan Paroški, zastupnik u parlamentu Srbije izjavio: ” One koji kažu da ovo nije srpsko možete ubiti kao kera pored tarabe“ kao i : „Ovo je srpska zemlja i njima (Hrvatima) mora biti jasno da su oni dođoši“

Na današnji dan 1991. u 7 sati ujutro počela se formirati prognanička kolona traktora, osobnih automobila, teretnjaka i kombija. Stanovništvo Iloka odlučilo je otići u progonstvo, a ne živjeti pod okupacijom, piše 24sata.hr.

Polovinom rujna Ilok je u potpunosti pao u medijsku i fizičku blokadu, a broj stanovnika se udvostručio. Bilo je i pokušaja proboja do Vukovara, kako bi se pomoglo Vukovaru, ali bilo je bezuspješno osim uništenja nekoliko oklopnih vozila i pojedinačnih proboja pošto je već na tom dijelu bio lociran veliki broj vojske i naoružanja JNA i paravojske.

Nakon pokolja hrvatskog stanovništva početkom listopada u obližnjem selu Lovasu koje je administrativni dio općine Ilok, branitelji Iloka dobili su ultimatum od JNA da predaju oružje i grad u ruke Srba. Najistočniji hrvatski grad bio je odsječen od ostatka Hrvatske i u okruženju JNA, a u okolnim hrvatskim selima već su počinjeni brojni zločini nad Hrvatima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari