Pratite nas

Politika

Dogovor koalicije: Opoziva ministra Kujundžića neće biti

Objavljeno

na

Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor rekao je nakon koalicijskog sastanka na kojem je bilo govora i o jamstvima brodogradilištu 3. maj, koje bi u četvrtak trebala donijeti Vlada, kako je optimističan jer je to brodogradilište u drukčijoj situaciji od Uljanika te će se, kaže, za njega naći rješenje.

“Neće to biti sutra ni preksutra, tamo će se brodovi i dalje graditi, a moguće je da se to završi i pozitivnom privatizacijom. Izračuni su takvi da država jedne kune neće platiti za 3. maj. Kada se brodovi naprave, u cijelosti će se svi dugovi riješiti, a paralelno se priprema i privatizacija i postoje investitori koji su zainteresirani za kupnju 3. maja” rekao je Kosor. Dodao je kako se radi o novim investitorima, no da o njima treba više reći predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Kosor je izvijestio kako su koalicijski partneri razgovarali i o nastavku sjednice Sabora te poručio da opoziva ministra zdravstva Milana Kujundžića neće biti jer će većina glasovati suprotno od oporbenog prijedloga za opoziv.

Kada je riječ o pregovorima opovećanju plaća u zdravstvu, Kosor je rekao kako će na idućem sastanku dobiti izvješće o tome što su ministar zdravstva i financija ispregovarali sa sindikatima.

“Moj osobni stav i stav HSLS-a je da treba doći do povećanja plaća za liječnike i medicinske sestre. Mislim da je zdravstvo na prvom mjestu jer je to odnos ponude i potražnje. Nama nedostaje jako puno liječnika i medicinskih sestara jer je trend njihovog odlaska. Za ostale službenike ne vidim da je takav trend odlaska i potražnje na europskom tržištu. Moramo to riješiti da nam liječnici i medicinske sestre ostanu”, rekao je Kosor.

HNS za veće plaće

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak izjavio je nakon sastanka vladajuće koalicije u srijedu kako će HNS vrlo brzo pokrenuti i pitanje povećanja plaća prosvjetnih djelatnika koji su godinama u nepovoljnijem položaju u odnosu na ostale javne službe.

“Početak školske godine je pred nama i nemamo želju ni potrebu odugovlačiti. Vrlo brzo će ta tema doći na stol. Poznat je stav HNS-a i ministrice Blaženke Divjak – s obzirom na to da su zbog koeficijenata godinama učitelji i profesori bili u nepovoljnom položaju u odnosu na ostale službe i s obzirom što se od njih očekuje, vrijeme je da im se dignu plaće”, poručio je Vrdoljak.

Navodi kako “iznos nije u tolikoj mjeri opteretiv za proračun da se ljudima u resoru u kojem se događaju najveće reforme ne izađe u susret”.

“U ovoj godini taj bi izdatak”, tvrdi, “iznosio oko 40 milijuna, a u idućoj 200 milijuna kuna.”

Vrdoljak je zadovoljan kandidaturom Dubravke Šuice za hrvatsku predstavnicu u Europskoj komisiji jer, kaže, ima veliko iskustvo.

Bit će velik izazov dobiti većinu u Europskom parlamentu jer je i predsjednica Komisije izabrana tankom većinom pa smatra kako to pitanje ne treba dodatno politizirati u Hrvatskoj nego iskoristiti šansu, piše RTL.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Plenković brani vladavinu prava kao temelj ‘Europe koja štiti’

Objavljeno

na

Objavio

Europa treba postići novi konsenzus o tome kako zaštititi svoje građane, a temelj tog konsenzusa treba biti vladavina prava, rekao je u nedjelju hrvatski premijer Andrej Plenković.

Govoreći na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu, ocijenio je da zbog međusobnih razlika među članicama nisu posve ispunjena očekivanja građana da se osjećaju sigurno.

Premijer predsjedavajuće zemlje EU-a drži da novi konsenzus treba graditi na europskim vrijednostima, prvenstveno vladavini prava.

“Vladavina prava je ključni temelj naših vrijednosti”, istaknuo je Plenković. “Demokracija, temeljna prava i vladavina prava se međusobno osnažuju do točke kada jedno bez drugoga ne može postojati”, istaknuo je.

U obranu temelja liberalne demokracije u Europi stala je i nova slovačka predsjednica Zuzana Caputova rekavši da “vladavina prava i duh zakona moraju ostati netaknuti”.

“Samo tada možemo imati Europu koja potpuno štiti. U biti vladavine prava je poštivanje istine”, naglasila je prva žena na čelu te srednjoeuropske države.

Dvoje premijera nije izrijekom spomenulo nijednu zemlju ali članice EU-a Mađarska i Poljska suočene su s kritikama da krše europske vrijednosti i mogle bi ostati bez prava glasa i novca iz europskih fondova.

Vladajuća mađarska stranka Fidesz premijera Viktora Orbana zbog toga je suspendirana u Europskoj pučkoj stranci kojoj pripada Plenkovićev HDZ.

Europa koja štiti bila je tema rasprave u Muenchenu na vodećem svjetskom forumu o međunarodnoj sigurnosnoj politici i jedan je od prioriteta hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovini 2020.

Po Plenkovićevim riječima, nove europske smjernice u području slobode, sigurnosti i pravde temeljit će se i na uzajamnom povjerenju, integritetu teritorija te novim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji.

Ta će se načela dalje razvijati u novome paktu o migracijama i azilu koji bi Europska komisija trebala predstaviti na proljeće.

“Unatoč međusobnim razlikama, postoji dogovor o ciljevima pakta, prvenstveno o pojednostavljenju sustava azila kako bi se odluke donosile na najučinkovitiji način u interesu svih uključenih osoba”, rekao je Plenković.

“Treba nam organiziranije upravljanje migracijama, s nadzorom u realnom vremenu, ranim upozoravanjem i zajedničkim koordiniranim odgovorom”, dodao je.

Zagreb će se zalagati i za to da Europska agencija za granice i obalnu stražu pomogne zemljama jugoistočne Europe u zaštiti njihovih granica i zaustavljanju ilegalnih tokova prije nego što dođu na granice Unije.

Kao prijetnje koje zahtjevaju zajednički europski odgovor Plenković je naveo i terorizam, cyber napade, hibridno ratovanje, teroristiki sadržaj na internetu, spolno zlostavljanje djece i zaštitu kritične infrastrukture i javnim mjesta. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković zadovoljan ‘evolucijom’ Francuske u vezi proširenja EU-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je u subotu u Muenchenu zadovoljstvo što je francuska pozicija o proširenju EU-a “evoluirala” i smatra da su Sjeverna Makedonija i Albanija na dobrom putu da otvore pregovore o pristupanju Uniji.

Pariz je prošle godine blokirao početak pregovora s te dvije balkanske države tražeći da se prije toga promijeni metodologija pregovora i da Skopje i Tirana učine više u borbi protiv korupcije.

No, francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u subotu na međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu da će podržati otvaranje pregovora ako Europska komisija u ožujku pozitivno ocijeni napredak tih država.

U izjavi novinarima na istome skupu, Plenković je rekao da je “Francuska pozicija evoluirala”. “Ne očekujem od Francuske da bi nakon promijenjene metodologije mogla doći u poziciju da bude ona zemlja koja blokira otvaranje pregovora”, izjavio je.

“Slijede dodatni razgovori s preostale dvije zemlje (Danskom i Nizozemskom) koje su imale rezerve i mislim da idemo u dobrom smjeru”, dodao je premijer Hrvatske koja predsjeda EU-om u prvoj polovini 2020.

Plenković očekuje da će Unija dati ‘zeleno svjetlo’ za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije samita EU-zapadni Balkan 6. i 7. svibnja u Zagrebu.

On se u Muenchenu sastao s makedonskim predsjednikom Stevom Pendarovskim i s Albinom Kurtijem, novim premijerom Kosova kojemu je obećao hrvatsku pomoć u institucionalnom približavanju EU-u, uključujući ukidanje viza za Kosovare.

Plenković je razgovarao i s glavnim tajnikom NATO-a koji je u subotu rekao da bi, ako talibani pokažu spremnost za pregovore, moglo doći do postupnog povlačenja vojnika NATO-a, uključujući i hrvatske.

Ondje je naš 11. kontingent (sa 110 vojnika) i priprema se 12. Ali ako se postigne napredak i dogovor, moglo bi doći do postupnog smanjenja broja pripadnika misije u Afganistanu, kazao je Plenković.

Obećao je u da će njegova vlada i dalje podržavati Inicijativu triju mora, nakon što je SAD u subotu najavio da će izdvojiti do milijardu dolara za ulaganja u privatni i javni sektor zemalja između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora.

“U tom prostoru moramo intenzivirati gospodarsku i osobito energetsku suradnju. Što se vlade tiče mi smo i dosad podržavali tu inicijativu i vlada će i dalje angažirano sudjelovati”, istaknuo je Plenković.

No, novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović ocijenio je da američka najava o milijardu dolara za Inicijativu triju mora “nije ni za kavu”.

“Ako se radi o milijardu dolara za tu cijelu regiju, a to je pola Europe, to nije dovoljno za kavu”, rekao je Milanović, ali i dodao da neće opstruirati inicijativu.

Projekt je osobito promovirala hrvatska predsjednica u odlasku Kolinda Grabar-Kitarović s poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom, a na samitu inicijative 2017. u Varšavi podržao ju je i američki predsjednik Donald Trump. (Hina)

 

Ivica Šola: EU postaje imperij na štetu čovjeka i država i država nacija

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari