Pratite nas

Razno

Dogovoreni intervju kojega nije bilo: Ovo su pitanja na koja Damir Kajin ‘nije htio’ odgovoriti

Objavljeno

na

Prije gotovo dva mjeseca, u dva sam navrata (mobitelom)  razgovarao s gospodinom Damirom Kajinom koji je inače poznat kao elokventan političar „bez dlake na jeziku“ i dogovorio s njime intervju. U oba kontakta bio je vrlo ljubazan i obećao kako će „svakako odgovoriti na sva postavljena pitanja“. Nakon što sam mu proslijedio e-mail s konceptom intervjua i nazvao kako bih ga o tomu obavijestio (27. srpnja o.g. – subota navečer), čvrsto je obećao da će to svakako obaviti, ali „kad se vrati iz Zagreba“.

Ne znam je li se vratio iz Zagreba ili ne, ali do dana današnjeg mi nije odgovorio na e-mail.

Budući da (kad su u pitanju dogovori s odraslim ljudima) poštivam onu staru narodnu: „čovjeka se drži za riječ, a vola za rogove“, nisam mu se više javljao i od tada do danas čekam odgovor.

Moja jedina motivacija za taj intervju bila je vezana za vrlo zanimljivu raspravu što su je u to vrijeme javno vodili Dino Debeljuh, Lili Benčik i Ivan Pletikos o povijesti nastanka IDS-a i sve ono što se događalo u prvim mjesecima osnivanja ove stranke. Smatrao sam, naime, da bi tu bilo zanimljivo čuti što o svemu misli gospodin Kajin koji je također bio blizak krugu utemeljitelja te stranke, a usput sam se planirao dotaknuti i nekih drugih aktualnih tema vezano za našu društveno-političku zbilju. Polemika oko IDS-a je bila i prošla, a ja još uvijek nisam dobio odgovor od svoga potencijalnog „sugovornika“.

No, da ne duljim. Odlučio sam objelodaniti ovaj nerealizirani „intervju“ i pozvati gospodina Kajina da javno odgovori na postavljena pitanja. Ne meni, nego javnosti.

Ne tražim ispriku niti objašnjenje zbog ignoriranja moje malenkosti i neispunjenog obećanja, ali držim da bi mnoge čitatelje zanimalo što on ima reći o nekim pojavama i procesima, utoliko prije što imamo često prigodu čitati njegove komentare na Internetu u kojima je sklon moralizirati i predstavljati se kao čovjek od riječi i karaktera.

Prenosim u cijelosti sadržaj e-maila od 27. srpnja o.g.:

„Poštovani gospodine Kajin, kako već rekoh, u mene možete imati puno povjerenje. Svaka Vaša riječ koju izgovorite (odnosno napišete) završit će u tekstu – niti će što biti dodano, niti oduzeto. Vjerovali ili ne, meni je stalo jedino do istine i mislim da nas samo to može izvući iz ovog žalosnog stanja beznađa. Koliko sam upoznat s Vašim stavovima, čini mi se da smo po tom pitanju na istim pozicijama.

Dakle, možemo krenuti (odgovarajte kako želite, preskočite pitanja na koja eventualno ne želite odgovarati). Ako uspije, ovaj intervju bi se trebao objaviti na nekoliko portala (gdje sve točno, ne znam, o tomu nisam ni s kim razgovarao niti hoću dok stvar ne bude gotova).

Za naslovnicu sam mislio objaviti ovu fotografiju – ako se slažete, ili Vi dajte neku. https://hr.wikipedia.org/wiki/Damir_Kajin

Za naslov sam mislio uzeti ovo:

„VELIKI INTERVJU S LIDEROM ‘ISTARSKIH DEMOKRATA’ DAMIROM KAJINOM: EVO ŠTO MISLI O IDS-u, ISTRI, HRVATSKOJ I GORUĆIM TEMAMA NAŠE POLITIČKE I DRUŠTVENE STVARNOSTI“

Za uvodni dio sam mislio ovo (ako imate primjedbi, također Vas molim da mi kažete):

‘Damir Kajin čini se po svemu spada među one ljude i političare koje se može mrziti ili voljeti. Sredine nema. No, slagali se ili ne slagali s njime, ne može se poreći da svoje stavove iznosi jasno i ‘bez dlake na jeziku’. Nedavno je upravo tako – britko i oštro, što baš i nije odlika većine naših političara – ‘udario’ na aktualnog predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića. Evo što o današnjoj situaciji u Hrvatskoj, IDS-u i načinu na koji je stvarana ova stranka, Istri, hrvatskom identitetu, M. P. Thompsonu, fašizmu, antifašizmu i drugim uvijek aktualnim temama, misli jedan od najaktivnijih saborskih zastupnika u 29 godina postojanja hrvatske države.’

 Prije nego počnemo, zamolio bih Vas, ako je moguće da budete koncizni, konkretni i ne predugi u odgovorima. Hvala!

Sad idemo s pitanjima:

  1. Gospodine Kajin, Vi ste široj javnosti poznati zadnjih 20-ak godina, uglavnom po tomu što ste bili dugogodišnji zastupnik IDS-a u Hrvatskom Saboru i to, prema tvrdnjama mnogih analitičara, jedan od najaktivnijih među svim zastupnicima od 1990. godine do danas. No, ostavimo za sada to po strani. Želim vas pitati što radite danas, čime se bavite, od čega živite i “čuči” li u Vama još uvijek homo politicus?

…………………………………………………………………………..

  1. Teško je razgovarati s čovjekom kao što ste Vi a ne vratiti se u prošlost i na ono što je obilježilo kako Vaš, tako i politički život Hrvatske nakon 2000. godine. Ipak, dopustite da o tomu porazgovaramo malo kasnije, a sad bih Vas pitao nešto vezano za Vaše početke kao političara. Kako, kad i zbog čega ste se odlučili za IDS i što je bila Vaša temeljna motivacija za politički angažman u ovoj stranci? Je li tko iz vrha tadašnjeg IDS-a imao na Vas kakav utjecaj što se tiče te odluke, ili su presudila uvjerenja?

……………………………………………………………………………..

  1. Vaše shvaćanje politike je, čini se, ipak ponešto drugačije nego većine etabliranih istarskih političara, mislim tu prije svega na vrh IDS-a, aktualnog župana itd. Možete li kratko iznijeti to svoje viđenje profesije koju ljudi ne rijetko uspoređuju s najstarijim zanatom na svijetu?

……………………………………………………………………………

  1. Kako ocjenjujete aktualno stanje u Istri – gospodarsko, političko, pa i ukupnu i opću situaciju? Što to po Vama nije dobro i što treba učiniti da se stvari poprave?

…………………………………………………………………………..

  1. Što su po Vama glavni uzročnici problema s kojima se Istra susreće danas, na kraju drugoga desetljeća XXI stoljeća? Ne rijetko govorite o teškom kriminalu i zloporabama vlasti u Istri i tvrdite čak da je po tom pitanju stanje gore nego u ostatku Hrvatske.

…………………………………………………………………………….

  1. Možete li pobliže definirati glavne krivce za situaciju o kojoj govorite? Javnost očekuje to od Vas, jer poznati ste kao čovjek “bez dlake na jeziku”?

…………………………………………………………………………

  1. A sad nešto o Vašem razlazu s IDS-om. Da ste bili poslušni, vjerojatno bi i danas sjedili u saborskoj klupi. No, 2013. godine je došlo do razlaza između Vas i stranke. Zašto? Je li jedini uzrok tomu samo činjenica da ste se kandidirali za župana mimo volje stranke ili ima i nekih drugih razloga?

…………………………………………………………………………….

  1. Je li Vam što poznato o ustrojavanju IDS-a 1989/90. godine? Jeste li tada poznavali Ivana Pletikosa, Dina Debeljuha, Ivana Paulettu ili bilo koje druge ljude iz tog kruga utemeljitelja i ako jeste, što mislite o njima i samim počecima formiranja stranke, posebice u svijetlu ovih najnovijih rasprava i polemika na tu temu koje se vode između gospodina Debeljuha, Pletikosa, gospođe Benčik, a sad se uključuju i neki drugi akteri ovih događanja? Tko je po Vama tu u pravu?

………………………………………………………………………..

  1. Što kažete na optužbe koje se ne rijetko čuju da je “IDS oduvijek vodio politiku odmaka od Hrvatske” ili još eksplicitnije, da je on bio od početka “utvrda separatizma u Istri”? Kako Vi danas ocjenjujete politiku ove stranke u razdoblju 90-ih godina, potom od 2000. nadalje i jasno, nakon 2013. kad ste se s njima razišli? Je li tu bilo kakvih “mijena” i u čemu su se sastojale ako ih je bilo? Po Vašoj ocjeni, vidi li današnji IDS Istru u Hrvatskoj ili izvan nje?

……………………………………………………………………………………….

  1. Možete li imenovati glavne krivce za propast “Uljanika”, “3. MAJA” i uopće za stanje kakvo danas jeste u gospodarskom i ekonomskom smislu u Istri? I ne samo u ekonomskom i gospodarskom – recite nam nešto i o moralnom kredibilitetu onih koji danas vode i zastupaju Istru. Jesu li to ljudi kojima građani Istre i dalje trebaju poklanjati povjerenje?

…………………………………………………………………………..

  1. Nedavno ste vrlo oštro “opleli” (ako tako mogu reći) po bivšem premijeru i predsjedniku SDP-a Zoranu Milanoviću, poručivši mu da “prestane sliniti kad razgovara s IDS-om”. Moram priznati da ga niste štedjeli u toj izjavi. Od kuda takav animozitet prema Milanoviću i kakav je Vaš stav prema SDP-u danas?

……………………………………………………………………………

  1. Budući da će ovaj razgovor biti objavljen uglavnom na “desnim” portalima (jer lijevi Vas koliko primjećujem nerado ugošćuju), želim Vas pitati na kraju još nešto. Kako objašnjavate činjenicu da se svaki pjevač iz Srbije kojemu to padne napamet može slobodno uputiti u Istru i tamo bez problema održati koncert, pa mogu to čak i oni koji su u vrijeme rata pjevali četnicima i “krajišnicima”, a da su u isto vrijeme tamo zabranjeni koncerti Marka Perkovića Thompsona? Nije li to paradoks koji je s racionalnog stanovišta jako teško objasniti? Kako na kraju Vi kao hrvatski branitelj gledate na to, budući da spomenuti M.P. Thompson ima status nedodirljive “ikone” upravo u braniteljskoj populaciji kojoj i sami pripadate?

……………………………………………………………………………

  1. Što je za Vas antifašizam i koje razlike nalazite između ove naše inačice tog pojma (koja je usko vezana za komunizam, Tita i Partiju) i antifašističkog opredjeljenja demokratskog Zapada? Po meni tu ima malo čega zajedničkog, a po Vama?

……………………………………………………………………………….

  1. Kako tumačite ovu famu koja se povremeno diže oko tobožnjeg “porasta fašizma i ksenofobije” u Hrvatskoj? Mislite li da su neki minorni incidenti ili parole poput one “Za dom spremni” dovoljni razlozi da se hrvatski narod kolektivno optuži za “ustaštvo” i “ekstremizam”? Nisu li to radili i komunisti do 1990. godine nabijajući nam kompleks “genocidne nacije”? Ako je lijeva ideja legitimna, zašto desna nije?

………………………………………………………………………………………….

  1. Gospodine Kajin, budimo konkretni: je li za Vas hrvatski identitet Istre neporeciva činjenica ili u tom smislu imate možda kakvih rezervi? U javnosti čelni ljudi IDS-a i to ne od jučer, nego od 1990. godine nadalje, često naglašavaju istarski identitet i “istrijanstvo” kao supstitut za hrvatstvo, što je objektivno negiranje identiteta istarskih Hrvata koji čine većinu stanovništva u ovoj regiji i nametanje regionalnog određenja umjesto nacionalnog. Kako gledate na to? Što za Vas znači “politika čistih računa” u odnosu na Zagreb koju zagovarate? Istra u Hrvatskoj ili izvan nje?

………………………………………………………………………………………….

  1. Prema popisu iz 2011. godine, u Istarskoj županiji živi 68,33% Hrvata i 75,8% katolika. Kako u tom svjetlu tumačite veliku netrpeljivost, pa i otvorenu mržnju u određenim krugovima u Istri vezano za Katoličku crkvu, naročito kad se spomenu njezine nesporne zasluge, pa i one što su ih imali mons. Božo Milanović, blaženi Miroslav Bulešić, Toma Banko, Leopold Jurac, Antun Cukarić i drugi uglednici iz ove institucije, napose, svi koji su djelovali u Zboru svećenika sv. Pavla za Istru, vezano za pripajanje Istre matici Hrvatskoj 1945. godine? Sjećamo se, ne tako davno, na skupu je izviždana i grubo vrijeđana čak i predsjednica države KGK, nakon što je u Pazinu u tom kontekstu spomenula Katoličku crkvu i zasluge mons. Milanovića. Otkuda takva mržnja brojnih “antifašista” u Istri prema svemu što je hrvatsko – kao da smo još uvijek u komunizmu i 1946-oj, a ne u 2019.-oj godini?

………………………………………………………………………………………………

  1. Rijetko kad čujemo kritiku talijanskog neofašizma ili velikosrpske ideologije iz usta bilo kojeg ljevičara ili liberala u Istri, a rekao bih naročito IDS-ovca, ali su im zato puna usta “ustaša” i “endehazije”. Nije li to politika dvostrukih mjerila i kako to po Vašem mišljenju djeluje na ostatak Hrvatske, pa i na odnose na relaciji Istra – Zagreb?

……………………………………………………………………………………….

  1. Kratko: kakav je Vaš stav prema političkim odnosima u današnjoj Hrvatskoj, posebice u pogledu polarizacije društva, odnosa ljevice i desnice, te uloge liberala, anarhista i drugih aktera u svemu tomu? Što bi trebalo poduzeti da se konačno prevlada ovo stanje društvenih i političkih podjela i tenzija koje nas sputavaju i vezuju nam ruke?

………………………………………………………………………..

  1. Budući da ste lider ‘Istarskih demokrata” možete li ukratko reći što su temeljne odrednice Vaše stranke, kakvi su Vam politički planovi i u kojem političkom spektru vidite sebe u budućnosti? Je li još uvijek aktualna isključivo lijevo-liberalna i regionalna opcija, ili ima kakvih naznaka da biste mogli krenuti nekim drugim smjerom, možda čak i narodnjačkim? Narodnjaštvo ima vrlo dugu tradiciju u Istri…

……………………………………………………………………………..

  1. Postoji li nešto što biste htjeli dodatno pojasniti ili Vas nisam pitao a želite reći?

………………………………………………………………………………

  1. Gospodine Kajin, najljepša Vam hvala. Bilo mi je ugodno razgovarati s Vama. Želim Vam svako dobro i mnogo uspjeha, kako u osobnom životu, tako i vezano za Vaš daljnji politički i javni rad. (ovdje sad ide još nekoliko Vaših završnih riječi i to je to)

———————————————————————————————————————————

Ako imate ideju dodati još koje pitanje ili bilo što primijeniti u koncepciji intervjua, slobodno recite pa ćemo naći neki kompromis.

Zahvaljujem na strpljenju.

S poštovanjem i uz lijep pozdrav

Zlatko Pinter

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razno

Američka profesorica otkrila dosad nepoznate detalje iz privatnog života Kolinde Grabar-Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Američka profesorica Nichola Gutgold, koja ovih dana gostuje u Zagrebu, rekla je kako je Kolinda Grabar-Kitarović vrlo važna jer je prva hrvatska predsjednica, ali i objavila neke nepoznate detalje iz predsjedničina života.

Nichola Gutgold, ugledna američka profesorica komunikacijskih vještina i autorica brojnih knjiga, gostuje u Hrvatskoj. Za potrebe svojih radova intervjuirala je neke od najmoćnijih žena svijeta.

U Zagrebu je priznala da je za potrebe nove knjige, koja tek treba biti objavljena, razgovarala i s hrvatskom predsjednicom Kolindom-Grabar Kitarović.

Gutgold je za Kolindu Grabar-Kitarović rekla da je ona vrlo važna žena u povijesti jer je prva hrvatska predsjednica. Grabar-Kitarović joj je, kaže Gutgold, pričala o svom djetinjstvu i odnosu s ocem.

“Kad sam je intervjuirala, ispričala mi je fascinantnu priču o svom životu. Kad se rodila, njen otac, koji je kako je ispričala bio tipičan hrvatski muškarac, nije bio sretan što se ona rodila kao djevojčica. Štoviše, nije htio ići ni u bolnicu vidjeti svoje dijete. Jer je jako, jako želio da mu se rodi dječak. Tek je nakon tri dana napokon otišao u bolnicu”, prenijela je predsjedničine riječi Gutgold.

“Nekoliko mjeseci poslije bila je doma, a otac je bio jedini kod kuće. Ona je plakala i plakala. I konačno ju je podigao. Tad su se povezali. Kad je malo narasla, družila bi se s njim, a on ju je naučio kako pucati, loviti i ostale stvari koje dječaci rade.

Lekcija koju je naučila je da ne možeš uvjeriti ljude u nešto samo riječima, nego moraš riječi pretvoriti u djelo. Mislim da je to sjajna priča i sjajna lekcija za žene u politici. Da nije dovoljno samo reći da možeš, da je potrebno i pokazati da možeš. Ne znam puno o političkim prilikama ovdje u Hrvatskoj, ali znam da vani, pogotovo u SAD-u, mnogi moji kolege, obitelj i prijatelji znaju tko je vaša predsjednica jer su vidjeli veliku količinu ponosa kad su je gledali na nogometnim utakmicama. Tako da mislim da je ona vrlo dobar ambasador vaše zemlje”, rekla je Gutgold, piše dnevnik.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razno

Dio arhive ICTY-a dopremljen u Sarajevo

Objavljeno

na

Objavio

Dio službene arhive Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), uključujući originalne presude, dopremljen je u Sarajevo, gdje će biti trajno pohranjen, potvrdili su u ponedjeljak iz sjedišta sarajevske gradske uprave.

Predstavnici ICTY-a i gradske uprave Sarajeva ranije su postigli sporazum o uspostavi posebnog informativnog centra koji je sada u funkciji te je smješten u znamenitu zgradu Vijećnice, prenosi Hina.

Kako bi arhiva postala lakše dostupna zainteresiranima ICTY je u Sarajevo poslao dvojezične presude što ih je taj sud izrekao tijekom 24 godine svog djelovanja, kao i dio svoj knjižničarskog fonda.

U sarajevskom informativnom centru publici su dostupni i brojni pisani te video materijali, koji su nastali u vrijeme rada Haaškog tribunala i procesa koji su pred njim vođeni.

Iz gradske uprave Sarajeva istaknuli su kako je arhiva koja je kod njih pohranjena sada dostupna svim studentima, istraživačima i pravnim stručnjacima zainteresiranim za građu nastalu tijekom djelovanja ICTY-a.

U sarajevskom informativnom centru nalazi se i autentična sudnica ICTY-a, što je projekt nastao po uzoru na način na koji je očuvana uspomena na suđenja tijekom procesa nacističkim ratnim zločincima u Nuernbergu.

“Građa koju je centar dobio dodatno će osnažiti njegov mandat i značaj, a time doprinijeti i procesu tranzicijske pravde na ovim prostorima, borbi protiv nijekanja (ratnih zločina) i sprječavanja revizionizma”, naveli su iz gradske uprave Sarajeva.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari