Pratite nas

BiH

Dok ne budu ‘temeljito’ ispitani, nema povratka džihadista u BiH

Objavljeno

na

Iako se u nekoliko navrata najavljivalo, pa čak i očekivao dolazak vojnog transportnog zrakoplova sa zarobljenim pripadnicima terorističke organizacije Islamske države (IS), to se ipak nije dogodilo, a puno vjerojatniji je pojedinačni dolazak nekadašnjih pripadnika postrojbi koje su se smatrale iznimno opasnim, piše Večernji list BiH.

Po dostupnim informacijama, razlog za “kašnjenje” povratka državljana iz BiH leži u činjenici da ih se sve nastoji temeljito ispitati provođenjem i posebnih metoda da bi se otkrila razina njihove, ali i prijetnje osoba s kojima su se borili prema zemljama zapadne Europe, SAD-a i svijeta.

Jedni od onih koji bi se trebali vratiti u BiH su Amir Selimović, koji je početkom godine zarobljen u oblasti grada Boguz, kao i Alija Keserović.

Narančasti kombinezoni

Obojica su upućivala prijetnje sunarodnjacima, ali i građanima BiH. Čak i likvidacijom odrubljivanjem glave aktualnom poglavaru Islamske zajednice u BiH Huseinu Kavazoviću. 
Selimović je sa suprugom i djecom otišao u Siriju 2015.

Godinu dana kasnije poslao je videoporuku preko YouTubea sunarodnjacima u BiH. “Molim Allaha da reis-ul-ulemu u BiH Huseina Kavazovića i njegove sljedbenike… zakoljem nasred Baščaršije”, izgovorio je Selimović u poruci objavljenoj uz istaknuto znakovlje Islamske države.

“Crknite od muke, mi znamo da će vladati šerijat cijelim svijetom. Ako se ne pokajete, radujte se svojoj propasti i narančastim kombinezonima”, poručio je Selimović Bošnjacima misleći pri tom da će ih tretirati kao što IS tretira zarobljenike.

Upravo je na ovu dvojicu, ali i na druge osobe koje su potencijalno opasne, upozorila i hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), ali i na neke druge sljedbenike koje su otkrili i radom na društvenim mrežama, a kakav je i Harun Čelenka, oko kojeg je ispletena lažna afera o vrbovanju selefija u režiji ovdašnjeg AID-a.

U javnom izvješću SOA je upozorila da se radikalizam u regiji ne smanjuje. 
“Države jugoistočnog susjedstva opterećene su širenjem radikalnog tumačenja islama koje ne priznaju stajališta službenih islamskih zajednica, zakone ni demokratsku vlast države domaćina.

Postojanje radikalnih islamističkih enklava u susjednim državama, a posebice povratak “džihadista” iz Sirije u matične države u jugoistočnom susjedstvu, uz sigurnosni rizik koji predstavlja, mogao bi utjecati na dodatni stupanj radikalizacije i širenje radikalnog tumačenja islama”, procjenjuju iz SOA-e.

Mišljenje Europske komisije

Dio izvješća uz mišljenje dostavila je i Europska komisija upozoravajući na sigurnosne izazove. 
“No, kazne su često bile blage i često su se temeljile na nagodbi.

Dvanaest vraćenih stranih terorističkih boraca osuđeno je na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, s tim da je barem jedan od njih njihove kazne pretvorio u novčane kazne.

Blage kazne, u kombinaciji s odsustvom službe za uvjetno puštanje na slobodu ili bilo kakvom sustavnom isključenju ili pomoći za reintegraciju, izvor je zabrinutosti”, navodi Europska komisija.

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Čović: Nema naše budućnosti ni sadašnjosti bez povijesti koju trebamo prepoznati kroz svoju tradiciju, kulturu, vjeru

Objavljeno

na

Objavio

Dr. Dragan Čović na Bilima: Na tragu ovakvih sjećanja ne smijemo dozvoliti da se izbriše ono što je hrvatsko i to je upravo zadatak i HNS i svih politika, crkvene i svjetovne vlasti

Obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve komunizma, nacionalsocijalizma i fašizma, u organizaciji Hrvatskog narodnog sabora i Odjela HNS-a za Drugi svjetski rat i poraće, započelo je danas svetom misom zadušnicom koju je predvodio uzoriti kardinal Vinko Puljić, koji se u svojoj propovijedi istaknuo kako je zadatak svako da iskaže dužno poštovanje prema žrtvama totalitarnih i autoritarnih režima.

Na spomen području „Groblje mira“ na Bilima, platou između Mostara i Širokog Brijega, organizirano je obilježavanje 74. obljetnice velikog stradanja hrvatskog naroda te su pokopani pronađeni ostatci neidentificiranih žrtava ratnih i poratnih djelovanja Drugoga svjetskoga rata i poraća.

Obljetnici, koja iz godine u godinu privlači sve više vjernika, nazočili su predstavnici crkve u Hrvata, visoki dužnosnici Hrvatskog narodnog sabora, izaslanstvo Republike Hrvatske, predstavnici društvenog, političkog i gospodarskog života Bosne i Hercegovine te predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović sa izaslanstvom.

Nazočnima se, nakon svete mise i pokopa neidentificiranih žrtava obratio predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, koji se u svome govoru zahvalio kardinalu Puljiću na dolasku i upućenim riječima ohrabrenja, ali i cijelom organizacijskom odboru koji iz godine u godinu predano radi na ovom spomen obilježju.

„Ovaj hram mira osmislili smo prije šest godina kako bi na poseban način skupili svoje misli oko svih onih koje ćemo pokušati u narednim godinama, prije svega evidentirati i na pristojan način pokopati, otrgnuti od zaborava i na tome graditi budućnost. Nema naše budućnosti ni sadašnjosti bez povijesti koju trebamo prepoznati kroz svoju tradiciju, kulturu, vjeru. Mi smo u jednoj obavezi, da bi mogli graditi sebe kao narod na prostorima Bosne i Hercegovine na jedan civilizacijski način napravimo otklon od onih, koji su samo zbog toga što su bili drugačiji, drugi i na drugačiji se način molili Bogu, drugačije predstavljali, drugačije razmišljali, zbog toga svirepo ubijeni. Zločini koje nikada ne smijemo zaboraviti trebaju postati način da i sa ovog proplanaka na Bilima šaljemo poruke“, naglasio je dr. Čović.

„I danas prema Hrvatima Bosne i Hercegovine imamo jedan jasan otklon u samoj Bosni i Hercegovini. Ustavno smo definirani kao jednakopravan, konstitutivan narod koji bi trebao imati svoje legitimne predstavnike, a u histeriji mnogih koji su to isto radili u povijesti, i danas isto u izričaju postoji želja da se iz ustava izbriše ono što je hrvatsko. To je nešto što mi na tragu ovakvih sjećanja ne smijemo nikada dozvoliti. To je zadatak Hrvatskog narodnog sabora i svih politika i crkvene i svjetovne vlasti da u zajedništvu Hrvata izborimo svoju jednakopravnost i konstitutivnost na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine i svoje legitimne predstavnike koji o tome mogu skrbiti“, kazao je između ostalog predsjenik Čović te je pozvao da daljnji zajednički rad, kako bi svejedočili o povijesti ali i stvarali budućnost.

Zaravan Bile iznad Mostara i Širokog Brijega u veljači 1945. bila je mjesto krvavih okršaja. Danas se tu, na površini od 100.000 m2 polako uzdiže Groblje mira, spomen-prostor na sve pobijene katolike Hrvate iz Herceg Bosne, BiH. Ograđeno je, sazidana je i blagoslovljena crkvica posvećena Sv. Josipu, dovršena kosturnica, zasađena stabla, podignuti prvi križevi, asfaltirane staze. Ostali radovi su u tijeku.

 

Na Bilima obilježen Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

DF sabotira izgradnju autoceste kroz Hercegovinu

Objavljeno

na

Objavio

Godinama već traje sustavna opstrukcija izgradnje autoputa kroz Hercegovinu te se Mostar osim u političkoj sustavno drži i u infrastrukturnoj izolaciji. U najnovijoj epizodi sabotiranja razvoja Mostara glavnu ulogu preuzeo je DF.

Pedesetak mještana mostarskih naselja Kosor, Malo Polje, Ortiješ, Hodbina, Lakiševina i Kočine okupilo se u petak na prosvjednom skupu na prometnici Kosor-Blagaj kako bi, kako su rekli, skrenuli pozornost na problem trasiranja koridora Vc južno od Mostara, piše Dnevnik.ba.

Mještani se protive predloženoj trasi i eksproprijaciji zemljišta te od Autocesta FBiH zahtijevaju održavanje javne rasprave o trasi autoputa ‘Koridora Vc’ kroz južni dio Mostara.

Stanovnica Kosora Nura Štajn kazala je kako neki mještani neće prihvatiti nametnuta rješenja te kako ne dozvoljavaju da se ovi prostori koriste za autoput.

– Oštećeni smo na sve moguće načine, a što je najgore oštećeni smo za međuljudske odnose. Ne damo politici da se miješa u ovo. Ja ću biti prva na živom zidu i nitko neće mašinom proći preko moje zemlje, a to tražim i od svojih sugrađana – poručila je Štajn.

Dodala je kako je 3000 građana ovog područja potpisalo peticiju protiv gradnje te da im nikada nije ponuđeno varijantno rješenje.

– Mi smo za to da taj autoput košta i skuplje, ali ne damo ovo, jer ovo je najplodnija zemlja – poručila je.

No, koliko su prosvjednici protiv upliva politike u ovaj problem govori i činjenica da je Ahmet Džubur, zastupniku DF-a u Federalnom parlamentu ujedno i član organizacijskog odbora mirnog okupljanja. On je rekao kako se “nezakonitom i netransparentnom odlukom” želi napraviti trasa autoputa na ovom području koje, kako je kazao, nema nikakve predispozicije da bude autoput. Džubur inače nema nikakve kvalifikacije vezane za promet i prometnu infrastrukturu.

– Danas ćemo ovdje dati svoj glas da im poručimo da ovo hitno zaustave jer trebaju znati da se ovdje radi o nekoliko desetina tisuća nezadovoljnih ljudi. Ovo se ne tiče samo navedenih naselje nego i stanovnika Mostara jer je veliki dio hrane, znači poljoprivrede, vinograda, voćnjaka, povrtnjaka, ljekovitog i aromatičnog bilja s ovog prostora. Ovo je inkubator budućih karcinoma i potpune degradacije, komunikacijske i svake druge, a prije svega nezabilježen egzodus srpskog stanovništva s ovog područja koje predstavlja najfinije vezivno tkivo multietničke BiH – rekao je Džubur.

Dodao je kako okupljeni građani traže da se proces vrati u zakonske okvire, odnosno traže održavanje javne rasprave koja se mora provesti kod izrade autoputova a koja se, kako je kazao, izbjegava.

– Tražimo da se napravi javna rasprava za dionicu Mostar jug – Buna – tunel Kvanj. Nema je zato što bi se dokazalo da ova lokacija, ovaj prostor i ovaj koridor ni u kojem smislu ne odgovaraju – ocijenio je Džubur.

Nezadovoljni mještani ranije su istakli da, prema preporukama struke, najpovoljnija trasa ide preko obronaka Podveležja, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari