Pratite nas

Politika

Dokument koji daje zeleno svjetlo pozdravu ‘za dom spremni’

Objavljeno

na

Birokratski manevar kojim je Savezu udruga dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga omogućeno da koristi pozdrav ‘za dom spremni’ proveden je kroz dva službena dokumenta: Mišljenje Ministarstva uprave i rješenje Gradskog ureda za opću upravu Grada Zagreba. Oba dokumenta priložena su Statutu Saveza, netom objavljenim u Registru udruga RH na stranicama Ministarstva uprave, piše tportal

Ministarstvo uprave u mišljenju od 6. rujna, koje potpisuje Alena Marković, načelnica Sektora za opću upravu i provedbu Zakona o općem upravnom postupku, podsjeća da je Vlada osnovala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, koje treba ‘predložiti sveobuhvatne preporuke usmjerene na suočavanje hrvatskog društva s nedemokratskom prošlošću te pravno reguliranje isticanja sadržaja kojima se veličaju nedemokratski režimi’.

‘Dok se predmetno pitanje sustavno ne uredi budućim zakonskim okvirom, u ovom trenutku ne postoje zapreke za odobravanje zahtjeva upisa promjene statuta udruge, odnosno za usklađivanje sa Zakonom o udrugama’, stoji u tom mišljenju.

Temeljem tog dokumenta, Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba izdao je jučer, 7. rujna, rješenje kojim se Savezu UDHOS-a temeljem zahtjeva za upis promjena u Registar udruga odobrava upis promjene Statuta i upis likvidatora Borislava Barišića. Između ostalog, utvrđeno je da je iznad stiliziranog hrvatskog grba upisano velikim slovima HOS, a ispod grba ‘upisano je manjim velikim slovima od gornje upisanog HOS za 50 posto manji ispis i glasi ZA DOM SPREMNI‘.

Podsjetimo, čelnici HOS-a na jučerašnjoj konferenciji za novinare poručili su da će temeljem mišljenja Ministarstva uprave biti registrirani statuti s pozdravom ‘za dom spremni’ svih podružnica HOS-a u županijama koje su u sastavu Saveza, a imaju isti zahtjev, piše tportal

‘Ministarstvo uprave daje mišljenje, koje je praktički obvezujuće za državnu upravu kad se spusti na gradove. Udruga HOS-a Grada Zagreba i Savez UDHOS-a imali su dvije godine zahtjev u Ministarstvu, koji nije rješavan… Danas je praktički ponovno potvrđeno naše znakovlje, odnosno grb udruga koje u svom sadržaju imaju i ratni pozdrav ‘za dom spremni’, čime je on legaliziran i vezan uz HOS’, rekao je Anto Đapić, dodajući da su ostvarili ono što je najrelevantnije, a to je da je taj pozdrav praktički afirmiran i potvrđen upravo kroz potrebe HOS-a.

‘Na čekanju’ osam udruga HOS-a?

Ivan Friščić, predsjednik zagrebačkog HOS-a, rekao je da bi sve udruge HOS-a na razini Hrvatske koje su predale zahtjev, a nije im se odobrio pozdrav ‘za dom spremni’, trebale dobiti rješenje. ‘Zasad u Savezu ima osam udruga koje su podnijele zahtjeve, a nisu registrirane zbog ‘za dom spremni’. Oni će biti registrirani i dobit će rješenja’, rekao je Friščić.

Jedna od tih udruga je i Udruga dragovoljaca HOS-a Grada Varaždina, kojoj je Ured državne uprave u Varaždinskoj županiji u siječnju 2016. odbio zahtjev za registracijom statuta zbog pozdrava ‘za dom spremni’ u grbu.

Premijer Andrej Plenković poručio je u četvrtak da se ‘nikakva legalizacija nečega što je davno registrirano nije dogodila; riječ je o pukom tehničkom usklađivanju statuta udruga s novim Zakonom o udrugama koji uopće ne dotiče pitanje simbola, pečata ili slogana’.

‘Tu ne smije biti nikakvih dilema, pa ni trijumfalizma, koji se dao nazrijeti u izjavama pojedinih predstavnika HOS-a’, napomenuo je Plenković.

Rekao je da ne postoji nikakvo rješenje Ministarstva uprave, već samo ‘odgovor s razine načelnice, dakle službeničke razine Ministarstva uprave prema isto tako odgovarajućem uredu u upravi Grada Zagreba’.

‘Dakle nikakvo novo rješenje, legalizacija, akt koji bi bio konstitucijski u bilo kojem smislu za nešto novo’, naglasio je Plenković.

Meri Cetinić: Sramotan dan za Hrvatsku!

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

VLADA: Operativni programi za nacionalne manjine ne predviđaju promjenu pravnog statusa tijela srpskih/manjinskih zajednica

Objavljeno

na

Objavio

Vlada promiče uvažavanje i suradnju s nacionalnim manjinama radi zaštite njihovih prava, a operativni programi za nacionalne manjine, koje je donijela u suradnji s njihovim izabranim predstavnicima, ne predviđaju promjenu pravnog statusa tijela srpskih odnosno manjinskih zajednica, odgovoreno je Hini u ponedjeljak iz Vlade na upit za komentar SNV-ove Izjave o pravima Srba u Hrvatskoj.

“Vlada, u skladu sa svojim Programom, promovira uvažavanje i suradnju s nacionalnim manjinama radi zaštite njihovih prava. Operativni programi za nacionalne manjine za razdoblje 2017. – 2020., koje je donijela Vlada u suradnji s izabranim predstavnicima nacionalnih manjina, ne predviđaju promjenu pravnog statusa tijela srpskih/manjinskih zajednica”, stoji u odgovoru Službe za odnose s javnošću Vlade RH.

Srpsko narodno vijeće objavilo je Izjavu o pravima Srba u Hrvatskoj, usvojenu na trećoj Velikoj skupštini održanoj prošlog tjedna, u kojoj se ocjenjuje da u proteklih pet godina položaj Srba u Hrvatskoj nije unaprijeđen, nego je u nizu aspekata i unazađen, te se u 13 točaka navode zadaci u borbi za neostvarena prava i za očuvanje onih koja su ostvarena.

Velika skupština Srpskog narodnog vijeća očekuje da će Vlada i državne institucije aktivno i tijesno surađivati na realizaciji ciljeva navedenih u Izjavi.

SNV u njoj, među inim, navodi da “institucije srpske zajednice, posebno Srpsko narodno vijeće i Zajedničko vijeće općina, moraju dobiti status manjinskih samouprava”.

Ističe da su Srbi i sada nedovoljno zastupljeni u državnim i javnim službama, te očekuje i traži od Vlade i institucija da zaustave taj trend.

Očekuje i dosljedno provođenje zajamčenih prava na jezik, pismo i obrazovanje pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj, upozorava i da ostvarivanje biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina nije u skladu s Ustavom “jer se narušava tajnost biračkog postupka i proizvodi segregacija na biračkim mjestima”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Most traži proglašenje isključivog gospodarskog pojasa

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Most nezavisnih lista u ponedjeljak je u saborsku proceduru uputio Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa RH u Jadranskom moru, što, tvrde, nije interes samo Hrvatske već i cijele Europske unije.

“Na proglašenje isključivog gospodarskog pojasa Hrvatska ima pravo prema Konvenciji UN o pravu mora iz 1982. godine. Mi smo slijedili primjere svih drugih zemalja u Sredozemnom moru, a zadnje koje su to napravile su Velika Britanija i Francuska”, pojasnio je čelnik Mosta Božo Petrov na konferenciji za novinare.

Kazao je i kako je korist za Hrvatsku i ekonomska i ekološka. “Ne trebamo se voditi samo kalkulacijom u sadašnjem trenutku već i onim što će to za RH značiti u budućnosti, a to je zaštita naših nacionalnih interesa i resursa za generacije koje dolaze nakon nas”, rekao je Petrov.

Mostov bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović poručio je kako je pitanje isključivog gospodarskog pojasa u prvom redu pitanje suvereniteta zemlje koja ima izlaz na otvoreno more. “Neobično je da se RH ponaša kao da ima kompleks manje vrijednosti i da je nespremna je preuzeti odgovornost za ono na što po Konvenciji ima puno pravo. Tim više što imamo razvijenu znanstvenu djelatnost u području istraživanja i zaštite mora, dugu tradiciju pomorstva i ribarstva”, rekao je Dobrović.

Hrvatska, tvrdi može biti zemlja odgovorna za sva pitanja koja se tiču tog proširenog područja.

“Na koncu, imamo i preporuku Europske komisije da se na ovaj način pojača suverenitet EU”, naglasio je.

To je kaže, značajno pomorsko pitanje. “Jadran je zatvoreno plitko more gdje izmjena mora traje 10-tak godina i svaka veća havarija bi prozuročila goleme štete. Prema tome, preuzimanje odgovornosti za pitanje regulacije prometa, prakse ispiranja tankova, rebalastiranja, pitanja havarija i naplate šteta…Hrvatska može bitno angažiranije ući u te procese”, pojasnio je Dobrović.

Uspostava isključivog gospodarskog pojasa, poručuju iz Mosta, važna je zbog zaštite Jadranskog mora, odnosno zaštite okoliša i očuvanja ribljeg fonda, radi uspostavljanja dijaloga i suradnje s drugim zemljama koje su u Jadranskom moru proglasile slične ekonomske zone, te radi ostvarenja trajnih nacionalnih interesa RH kao pomorske države u Jadranskom moru.

“EK je 2013. savjetovala svim članicama da to naprave i radi ekonomske koristi i radi zaštite, a naša vlada je prije par mjeseci na sjednici vlade kroz Ministarsvo vanjskih poslova negirala cijelu studiju koju je napravila EK, gdje Komisija govori da će Hrvatska potencijalno imati korist ukoliko proglasi isključivi gospodarski pojas, od 120 do 130 milijuna eura, jedino što ćetreba izdvajati 2,5 do 3 milijuna eura za sigurnost i nadziranje 24 tisućekilometara površine”, navodio je Petrov.

Naša Vada i Ministarstvo vanjskih poslova, kaže čelnik Mosta, tvrde da to ne stoji.

“Ne mogu vjerovati da je naša vlada toliko kratkovidna da se bavi samo sadašnjošću i da ih je strah proglasiti isključivi gospodarski pojas da ne bi imali više posla i morali raditi više kroz vanjsku politiku”, rekao je Petrov.

Most očekuje potporu svih saborskih zastupnika. “Premijer Plenković nije oduševljen tom idejom jer će to zaustaviti možda njegovu osobnu karijeru koju planira napraviti u roku do tri godine, jer drugačijeg objašnjenja nema”, zaključio je Petrov.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari