Pratite nas

Politika

Dokument koji daje zeleno svjetlo pozdravu ‘za dom spremni’

Objavljeno

na

Birokratski manevar kojim je Savezu udruga dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga omogućeno da koristi pozdrav ‘za dom spremni’ proveden je kroz dva službena dokumenta: Mišljenje Ministarstva uprave i rješenje Gradskog ureda za opću upravu Grada Zagreba. Oba dokumenta priložena su Statutu Saveza, netom objavljenim u Registru udruga RH na stranicama Ministarstva uprave, piše tportal

Ministarstvo uprave u mišljenju od 6. rujna, koje potpisuje Alena Marković, načelnica Sektora za opću upravu i provedbu Zakona o općem upravnom postupku, podsjeća da je Vlada osnovala Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, koje treba ‘predložiti sveobuhvatne preporuke usmjerene na suočavanje hrvatskog društva s nedemokratskom prošlošću te pravno reguliranje isticanja sadržaja kojima se veličaju nedemokratski režimi’.

‘Dok se predmetno pitanje sustavno ne uredi budućim zakonskim okvirom, u ovom trenutku ne postoje zapreke za odobravanje zahtjeva upisa promjene statuta udruge, odnosno za usklađivanje sa Zakonom o udrugama’, stoji u tom mišljenju.

Temeljem tog dokumenta, Gradski ured za opću upravu Grada Zagreba izdao je jučer, 7. rujna, rješenje kojim se Savezu UDHOS-a temeljem zahtjeva za upis promjena u Registar udruga odobrava upis promjene Statuta i upis likvidatora Borislava Barišića. Između ostalog, utvrđeno je da je iznad stiliziranog hrvatskog grba upisano velikim slovima HOS, a ispod grba ‘upisano je manjim velikim slovima od gornje upisanog HOS za 50 posto manji ispis i glasi ZA DOM SPREMNI‘.

Podsjetimo, čelnici HOS-a na jučerašnjoj konferenciji za novinare poručili su da će temeljem mišljenja Ministarstva uprave biti registrirani statuti s pozdravom ‘za dom spremni’ svih podružnica HOS-a u županijama koje su u sastavu Saveza, a imaju isti zahtjev, piše tportal

‘Ministarstvo uprave daje mišljenje, koje je praktički obvezujuće za državnu upravu kad se spusti na gradove. Udruga HOS-a Grada Zagreba i Savez UDHOS-a imali su dvije godine zahtjev u Ministarstvu, koji nije rješavan… Danas je praktički ponovno potvrđeno naše znakovlje, odnosno grb udruga koje u svom sadržaju imaju i ratni pozdrav ‘za dom spremni’, čime je on legaliziran i vezan uz HOS’, rekao je Anto Đapić, dodajući da su ostvarili ono što je najrelevantnije, a to je da je taj pozdrav praktički afirmiran i potvrđen upravo kroz potrebe HOS-a.

‘Na čekanju’ osam udruga HOS-a?

Ivan Friščić, predsjednik zagrebačkog HOS-a, rekao je da bi sve udruge HOS-a na razini Hrvatske koje su predale zahtjev, a nije im se odobrio pozdrav ‘za dom spremni’, trebale dobiti rješenje. ‘Zasad u Savezu ima osam udruga koje su podnijele zahtjeve, a nisu registrirane zbog ‘za dom spremni’. Oni će biti registrirani i dobit će rješenja’, rekao je Friščić.

Jedna od tih udruga je i Udruga dragovoljaca HOS-a Grada Varaždina, kojoj je Ured državne uprave u Varaždinskoj županiji u siječnju 2016. odbio zahtjev za registracijom statuta zbog pozdrava ‘za dom spremni’ u grbu.

Premijer Andrej Plenković poručio je u četvrtak da se ‘nikakva legalizacija nečega što je davno registrirano nije dogodila; riječ je o pukom tehničkom usklađivanju statuta udruga s novim Zakonom o udrugama koji uopće ne dotiče pitanje simbola, pečata ili slogana’.

‘Tu ne smije biti nikakvih dilema, pa ni trijumfalizma, koji se dao nazrijeti u izjavama pojedinih predstavnika HOS-a’, napomenuo je Plenković.

Rekao je da ne postoji nikakvo rješenje Ministarstva uprave, već samo ‘odgovor s razine načelnice, dakle službeničke razine Ministarstva uprave prema isto tako odgovarajućem uredu u upravi Grada Zagreba’.

‘Dakle nikakvo novo rješenje, legalizacija, akt koji bi bio konstitucijski u bilo kojem smislu za nešto novo’, naglasio je Plenković.

Meri Cetinić: Sramotan dan za Hrvatsku!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Što se događalo za vrijeme ‘nogometne euforije’: Agrokor, mirovinska reforma, unutarstranački prijepori u SDP-u…

Objavljeno

na

Objavio

Agrokor, mirovinska reforma i unutarstranački prijepori u SDP-u neke su od tema kojima smo se bavili prije kolektivne euforije posljednja dva tjedna, tijekom kojih je donesen i zakon o najmoprimcima i porasle su cijene nekretnina.

Valutna klauzula u slučaju švicarskog franka – ništetna

Visoki Trgovački sud je zaključio da su banke povrijedile interese potrošača nudeći im kredite u toj valuti. Procjena je Udruge Franak da bi banke u ime odštete mogle klijentima isplatiti od 10 do 15 milijardi kuna. Čelnici Udruge Franak preporučili su svojim članovima i svima drugima koji su oštećeni kreditima u švicarskim francima pokretanje privatnih tužbi protiv banaka.

Izmijenjen Zakon o najmu stanova

Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova koji bi konačno trebao riješiti problem zaštićenih najmoprimaca koji su u prošlom sustavu koristili stanarsko pravo u stanovima koji imaju privatnog vlasnika. Navedenim Zakonom postiže se ravnoteža između suprotstavljenih interesa najmodavaca i najmoprimaca. Vlasnici stanova (najmodavci) dobivaju točan dan kada mogu u potpunosti slobodno raspolagati svojom nekretninom. Zaštićeni podstanari pored pet godina zadržavanja statusa zaštićenog najmoprimca dobivaju i državnu subvenciju pri plaćanju tržišne najamnine nakon isteka postojećeg statusa, u trajanju dodatnih pet godina. Također, zaštićeni najmoprimci imat će pravo prvokupa stanova u vlasništvu države i jedinica lokalne samouprave.

Porasle cijene nekretnina

Eurostat je izvijestio da je rast cijena nekretnina u EU i Hrvatskoj u prvom tromjesečju ubrzao. U Hrvatskoj je to ubrzanje bilo izrazitije, pokazuju podaci europskog ureda za statistiku. U prvom su kvartalu cijene stambenih nekretnina, mjerene indeksom cijena nekretnina, na godišnjoj razini porasle za 4,7 posto na prostoru Europske unije te za 4,7 posto u eurozoni. To je nešto brži rast nego u posljednja tri mjeseca 2017., kada su cijene u EU porasle 4,5 posto, a u eurozoni 4,3 posto na godišnjoj razini. U Hrvatskoj su cijene stambenih nekretnina u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasle 8,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U posljednjem tromjesečju 2017. porasle su 7,6 posto.

Mirovinska reforma

Detalji o mirovinskoj reformi izašli su u javnost danima prije nego što su koalicijski partneri došli u Vladu po infomacij iz prve ruke. O produljenju radnog vijeka do 67. godine i eventualnom ukidanju drugog mirovinskog stupa tek treba postići dogovor. Prema riječima Milorada Batinića, HNS stoji pri tome da drugi mirovinski stup treba jačati, budućnost mladih koji će tek početi raditi po njima je u drugom mirovinskom stupu. Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke-reformisti kazo je da je model koji je ponuđen protuustavan i nezakonit te da otvara procesne nejednakosti među građanima. “Dakle, neprihvatljivo”, zaključio je.

Vodit će se računa o održivosti sustava boljim mirovinama te izjednačavanju prava svih osiguranika, poručuje Gordan Jandroković. Vjeruje da će u tome imati potporu koalicijskih partnera. HDZ-ov Milijan Brkić pak kaže: “ne može se funkiconirati u koaliciji pod pretpostavkom ucjene”. Koalicijski partneri poručili su da će se o svemu još razgovarati, HSLS-ov Darinko Kosor rekaoj da će se cijelo ljeto voditi javna rasprava, glavna će tema biti kako ispraviti nepravdu prema ljudima koji će u idućih 15 ili 20 godina ići u mirovinu. Vlada bi konačni prijedlog mirovinske reforme u Sabor trebala poslati na jesen, nakon javne rasprave.

Agrokor

Nagodba o Agrokoru izglasovana je 4. srpnja, 450 predstavnika vjerovnika predstavljalo je 93 posto ukupnih tražbina. Oni koji podupiru nagodbu bili su izuzetno zadovoljni zbog činjenice da je bio tako velik odaziv, ali i da je nagodbu poduprlo znatno više vjerovnika od onoga što su zakonske obveze, odnosno dvotrećinske većine. Protiv nagodebilo je 20 posto vjerovnika s gotovo 7 milijardi kuna potraživanja i svoju će zadovoljštinu vjerojatno potražiti na sudu.

Predstavnica velikih dobavljača u Privremenom vjerovničkom vijeću Marica Vidaković zadovoljna je. Zadovoljni su i u Sberbanku, novom najvećem suvlasniku Agrokora. “Proslavit ćemo nagodbu, ali nema opuštanja jer usmjereni smo na njezino provođenje kako bi sve završilo što prije, što efikasnije i kvalitetnije. Tek tada ćemo kao budući suvlasnici, s 40 posto novog Agrokora, početi raditi na promjenama u kompaniji, rekao je Sergej Volk iz Sberbanka.

No ima i onih koji nisu zadovoljni – uz Ivicu Todorića i Adris može se očekivati još sudskih tužbi. Nagodba bi nakon roka za žalbe trebala biti pravovaljana na jesen, a do kraja godine ili početkom iduće očekuje se njezino provođenje u svakodnevnom poslovanju novog Agrokora. Trgovački sud je rješenjem potvdio nagodbu.

Ekonomski analitičar Ljubo Jurčić smatra kako je teško za vjerovati da će nakon tri, a posebno nakon pet godina, ostati onakav koncern kakvog ga je izgrađivao Ivica Todorić. Za nagodbu kaže da smo se ponovno vratili na početak – “Došli smo ponovno do toga da ruske banke, a njih podržavaju i američki investicijski fondovi, žele napraviti isti taj korak kao i prije 400 dana. Bira se savjetnika koji će to dalje profesionalno voditi da se pripremi za ono što banke hoće. A one hoće, vjerovatno u pristojnom roku i najboljem trenutku to prodati”.

Potresi u SDP-u

U SDP-u su se nastavili potresi. Mjera privremenog oduzimanja prava na obnašanje svih funkcija u SDP-u i članskih prava na dvije godine izrečena je za potpredsjednika SDP-a Peđu Grbina i članove Predsjedništva Sinišu Hajdaša Dončića, Mihaela Zmajlovića i Vedrana Babića. Oni su se našli na popisu 90 stranačkih dužnosnika nezadovoljnih načinom na koji se vodi SDP i stanjem u stranci. Pismo u kojem traže njegovu ostavku, predali su šefu SDP-a Davoru Bernardiću.

On im je na sjednici Glavnog odbora o stanju u stranci prije dva dana poručio da će, ako je on glavni problem SDP-a, podnijeti ostavku na mjesto saborskog zastupnika. Uvjet je da ostavke podnesu i 23 zastupnika koji su među 90 nezadovoljnika potpisnika pisma u kojem traže odlazak Bernardića. Nakon toga bi i on podnio ostavku i na mjesto predsjednika stranke.

Dotad, suspenzija za gore navedene pojedince. To znači da više neće biti članovi Predsjedništva, a predloži li Predsjedništvo, Hajdaš Dončić i Zmajlović mogli bi otići i sa čelnih funkcija u svojim županijskim organizacijama na koje su izabrani u lipnju. Što se tiče članskih prava koja uključuju mogućnost da biraju i budu birani, ovlast za njihovo oduzimanje prema članku 32. Statuta ima samo Predsjedništvo stranke. U slučaju da ostanu i bez članskih prava, to bi značilo da ne bi bili kandidati stranke na izborima bilo koje razine.

CRO Demoskop: HDZ u blagom rastu, SDP i dalje pada

Prema najnovijem mjesečnom istraživanju političkih preferencija u RH, CRO-Demoskopu, zaustavljen je pad potpore HDZ-u, dok SDP-u i Mostu i dalje pada, a Živom zidu raste. HDZ ima 25% potpore, drugi je SDP s 18,7%, treći Živi zid – 13,4% a četvrti Most sa 7,3%. Na vrh ljestvice pozitivnog doživljaja političara i ovaj mjesec je “nitko”, predsjednica RH je na drugome mjestu, a premijer treći. Vrh ljestvice negativnog doživljaja političara predvodi premijer, na drugo mjesto vratio se čelnik SDP-a Davor Bernardić, dok su na trećem “svi političari”. Razina potpore politici Vlade u 20. mjesecu njezina mandata je 30,5%, što je 0,5% više nego u lipnju. Vladinu politiku ne podupiru 54,3% građana. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

SDP: Suspendirani Hajdaš Dončić, Grbin, Zmajlović i Babić

Objavljeno

na

Objavio

Na sjednici Glavnog odbora SDP-a, na kojoj se cijelu subotu raspravljalo o krizi u stranci, izglasana je dvogodišnja suspenzija za Sinišu Hajdaša Dončića, Peđu Grbina, Mihaela Zmajlovića i Vedrana Babića.

Davor Bernardić predložio je kako će dati ostavku na mjesto saborskog zastupnika, ako to isto učine svi oni koji ga ruše. Dodao je i kako je spreman dati i ostavku na mjesto predsjednika SDP-a.

Ubrzo nakon stanke završilo je glasanje. I s 56 glasova za članovi glavnog odbora SDP-a izglasali su sankcije za četiri članova predsjedništva stranke. Drugim riječima odlučeno je da su Siniša Hajdaš Dončić, Peđa Grbin, Mihael Zmajlović i Vedran Babić suspendirani su na dvije godine što znači da u tom razdoblju neće imati pravo kandidirati se za bilo koju funkciju dođe li do novih unutarstranačkih izbora.

Podsjetimo, na odboru se raspravlja o krizi u stranci koja je kulminirala pismom 90 nezadovoljnika, od kojih su i 23 saborska zastupnika, u kojemu se moli predsjednika Davora Bernardića da odstupi za dobrobit stranke.

Za razliku od dosadašnje prakse, novinari prvi put nisu mogli slušati Bernardićev uvodni govor pred Glavnim odborom.

Reporter televizije N1 Ivan Hrstić javlja da se Bernardić ipak pojavio pred kamerama:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori