Pratite nas

Herceg Bosna

Dokumentarni film ‘Iz mržnje prema vjeri’ predstavljen i u Mostaru

Objavljeno

na

U prepunom Hrvatskom domu herceg Stjepana Kosače u Mostaru premijerno je prikazan 60-minutni dokumentarni film “In odium fidei – Iz mržnje prema vjeri” u produkciji Laudato iz Zagreba.

7. veljače ove godine obilježena je 70. obljetnica stradanja hercegovačkih fratara. Ovim povodom Franjevačka crkva organizirala je prikazivanje filma hercegovačkom puku.
Prigodna obraćanja uputili su fra Miljenko Šteko, provincijal provincije hercegovačkih franjevaca, prof. dr. Dragan Čović, hrvatski član predsjedništva BiH, Ksenija Abramović, producentica Laudata i Nada Prkačin, autorica filma.

Fra Miljenko Šteko, provincijal provincije hercegovačkih franjevaca kazao je kako je provincija sve ove godine svjesna da su sve rane zadane ovim zločinom samo ohrabrile da napravimo ovaj film u sjećanje na ubojstva.
“Zločin koji su pretrpjeli fratri desetljećima šutnje smo čuvali i onda kad smo mogli htjeli smo o svima njima saznati više, o njihovu životu i stradanju. To želimo podastrijeti u ovom vremeni i crkvi u službenom kanonskom podvigu. Želio bih da svako podsjećanje na našu braću bude istinski poticaj našoj vjeri, nadi i ljubavi. U tom smislu vidim i ovaj film”, kazao je Šteko.

Prof. dr. Dragan Čović, hrvatski član predsjedništva BiH kazao nas je iskupio ovaj film koji govori o partizanskom zločinu nad hercegovačkim franjevcima tijekom i nakon II. svjetskog rata. “Povod ovom zločinu vijaše mržnja prema vjeri. Evo nas na satu povijesti, rekao bih zakašnjelom, ali za povijest nikada kasnom. Nisu tek tako partizani nasumice izabrali ubijati fratre. Računali su, u svojoj nemoralnoj i bezbožničkoj ideologiji, da će kad njih ubiju, narod lako i bez problema pokoriti i okrenuti na svoju stranu. Dobro su znali što su fratri značili ovoj zemlji i narodu, i baš su zato tako postupali.”

Producentica Laudata Ksenija Abramović kazala je kako je providnost htjela da ovaj film nastane upravo u godini 70. obljetnice stradanja 66 franjevaca. “Na ulazu u muzej i međunarodni centar žrtava komunizma u Bukureštu piše: ‘najveći uspjeh komunizma je što je stvorio ljude bez sjećanja. Ta je činjenica vidljiva u desetljećim sustavnom instucionaliziranja laži izaraškavanje istine o stradanju hrvatskih svećenika, redovnika, redovnica, vjernika, katolika. Bio si u redovničkom habitu? Nosio si svećenički kolar? Katolik si? Ljude su ova pitanja doslovce mogla koštati života.”

Abramović je kazala kako se ovim film prvenstveno želi ukazati na duhovnu, moralnu, ljudsku veličinu ljudi stradalnika koji su nas svojim pristupom u životu zadužili. “Filmom ukazujemo na nevinost mučeničkih duša redovnika koji su htjeli oživjeti i oplemeniti kršni hercegovački grad. Dužnost nam je sačuvati uspomenu na njih.”

Autorica filma Nada Prkačin u svom obraćanju kazala je kako su Hercegovci “kao jedno sjeme koje gdje god se posadi, bio to kamen, ili lijepa zemlja u Slavoniji, jednako rodi. Ja sam ponosna što sam dio tog sjemenja.”

Za glazbeni ugođaj pobrinula se klapa Hrvoje, piše pogled.ba a više fotografija možete pogledati u njihovoj galeriji.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

24. obljetnica utemeljenja 2. gardijske brigade HVO-a

Objavljeno

na

Objavio

Jedna od elitnih postrojbi HVO-a sudjelovala je u desecima pobjedničkih operacija oslobađanja

Ciganske livade, Korićina, Glamoč, Čemernica, Jajce, Ugar…, neka su od brojnih mjesta koja su tijekom Domovinskog rata uspješno oslobodili pripadnici II. gardijske brigade Hrvatskoga vijeća obrane pri čemu su poginula njezina 163 pripadnika.

2. gardijska brigada je bila gardijska mehanizirana brigada Hrvatskog vijeća obrane tijekom rata i poslijeraća u Bosni i Hercegovini.

Brigada je utemeljena 13. prosinca 1993. godine odlukom Glavnog stožera HVO-a, a kroz nju je prošlo 5.000 gardista.

Na temelju zapovijedi pokojnog predsjednika Herceg Bosne Mate Bobana, u prosincu 1993. godine osnovana je II. gardijska brigada HVO-a u čiji sastav su ušle Širokobriješka Kažnjenička bojna, Lakojurišna bojna, Hrvatska legija časti, 60. gardijsko-desantna bojna “Ludvig Pavlović”, a nešto kasnije i Postrojba za posebne namjene Gavran 2. Od tada do kraja rata prošli su, kao jedna od najelitnijih postrojba sva teška ratišta.

Sjedište brigade je bilo u vojarni Stanislav Baja Kraljević u Rodoču, južnom prigradskom naselju grada Mostara

Brigada je prošla mnoge bojišnice do južnog, dubrovačkog bojišta do Manjače, pritom oslobodivši mnoge gradove (Kupres, Glamoč, Mrkonjić Grad, Jajce, Šipovo …) i kao takva slovila je za jednu od najslavnijih i najboljih postrojbi Hrvatskog vijeća obrane, a svoje živote za domovinu i slobodu dala su čak 163 pripadnika ove brigade.
Kapelica sv. Ivana Krstitelja, zaštitnika brigade, koja se nalazi unutar spomenute vojarne ujedno je i spomenik palim braniteljima, na zidovima su ploče s imenima i slikama poginulih gardista.

Nakon rata zadaće brigade su bile da unutar HVO-a, koji je zajedno sa Armijom BiH činio Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine, štiti bošnjačko-hrvatski entitet u BiH od rata, poplava, požara i sl. Brigada je tijekom1998. godine bila na obuci u Turskoj, u sklopu NATO-a.

Tijekom 2001. godine, 2. gardijska brigada zajedno sa ostalim postrojbama hrvatske komponente Vojske FBiH daje potporu Hrvatskoj samoupravi.

Hrvatski narodni sabor je pozvao časnike i vojnike hrvatske komponente Vojske Federacije BiH na samoraspuštanje. Većina časnika i vojnika, samovoljno, ovaj je poziv ispoštovala, te su vojarne HVO-a ostale prazne.

Jedine posljedice samoraspuštanja, na kraju, su bile nekoliko izgubljenih plaća za vojnike i časnike HVO-a, kao i gubitak položaja u vojnoj hirerahiji za one osobe koje su se najgorljivije založile da se raspuštanje provede.

Reformom obrane u BiH 2005. godine Vojska Federacije BiH zajedno sa Vojskom Republike Srpske je integrirana u sastav Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Danas se Oružane snage Bosne i Hercegovine sastoje od tri pukovnije, a 1. pješačka (gardijska) pukovnija je nasljednica Hrvatskog vijeća obrane.

Kamenjar.com

General zbora HVO-a Stanko Sopta: Uloga HVO-a u vojno redarstvenoj operaciji Oluja je neupitna!

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Govor generala zbora HVO-a Stanka Sopte

Objavljeno

na

Objavio

FAH

Komemoracija generalu Slobodanu Praljku

Govor generala zbora HVO-a Stanka Sopte

Zagreb, 11. prosinca 2017.

GOSPODINE GENERALE!

Ja znam da si s nama. Da, s nama danas u ovom sjećanju točno u podne u Lisinskom. Sjediš u svakom stolcu ove dvorane, stojiš na svakom mjestu gdje netko danas u ovoj dvorani stoji, misliš naše misli, želiš naše želje, tužiš naše tuge, živiš naše radosti. S nama si na svakom pedlju Domovine i danas i svu vječnost. Vjetrom čežnje misao nam nosiš, misao što je neumorna, kojoj nikad san neće sklopiti oči.

Htjeli smo još tilovina žutih uživati, željeli vrhunce naših gora dušom osvajati, na poljima našim još tolika kola odigrati. Hercegovina i Bosna i Hrvatska stoji kao ukopana i ime ti tiho  Tvoje na usnama našim titra.

Ogromno si svoje tijelo i još veću dušu svoju, Generale, uvijek na dlanu imao. Bez zadnje suzdržane misli, ili kolebanja, iskreno do boli i za prijatelja i za neprijatelja. Nije bilo tajne na tvom ratnom putu, nije bilo zakulisnog, nejasnog, tamnog. Uvijek si kročio onom stranom života na kojoj je sve bilo bjelodano.

Tko Te mogao razumjeti? Tko? Ne oni i onaj tko nije bio iskren i tko nije bio spreman za ideale sve dati. Generale, Tvoji su te vojnici Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane uvijek razumjeli i s tobom bili jedno. Znali smo da bi i za naš mali prst dao sve na svijetu. I to su svi znali, jer si takav i to si svima rekao. Iskreno do bola.

Ostala je Tvoja rečenica koju je čuo cijeli svijet, i koja će cijelom svijetu odzvanjati u ušima:

SLOBODAN PRALJAK NIJE RATNI ZLOČINAC. S PRIJEZIROM ODBACUJEM VAŠU PRESUDU.

Ostaješ s nama, Generale. Stojimo Ti do kraja postrojeni na prijavak. Zore će i sutoni Herceg Bosne u sve dane s Tobom živjeti.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari