Pratite nas

Pregled

Dokumentarni film ”Štafeta smrti” – heroji se nikad ne zaboravljaju

Objavljeno

na

Premijera dokumentarnog filma ”Štafeta smrti”, koji govori o izuzetno velikoj i nesebičnoj ljubavi prema Domovini i hrvatskom narodu 11 branitelja u Bogdanovcima, ispunila je veliku dvoranu KD Vatroslav Lisinski u Zagrebu u subotu 5. svibnja, simbolično na Dan branitelja Bogdanovaca.

Laudato TV-a i Udruga Ime dobrote odlučni su u trajnom bilježenju sjećanja na hrabrost hrvatskih branitelja i nesebično žrtvovanje za slobodnu i neovisnu Hrvatsku.

U prepoznatljivoj režiji Nade Prkačin, ovog puta želja je bila ispričati događaje u kojem su glavni akteri 11 hrvatskih branitelja koji su u proboju iz okupiranih Bogdanovaca 10. studenog 1991. krenuli u ”štafetu smrti”. Ušli su u minsko polje, odlučni pronaći siguran put za civile do Nuštra i Vinkovaca, pod cijenu vlastitog života.

Bili su to Zoran Antunović, Ramo Hrbatović, Tihomir Iveta Piđo, Stjepan Katić, Josip Knežević, Marko Knežević, Žarko Manjkas Crvenkapa, Antun Petričić, Anto Šarić te jedini danas preživjeli Đuro Kovačević i Ivica Jurčan. Oni su i glavni pripovjedači strahota kroz koje su prolazili nakon što je prvi u proboju nedaleko od Marinaca nagazio na minu.

Ranjeni i gotovo nepokretni, bez hrane, na velikoj hladnoći, u strahu i neizvjesnosti, provodili su sate u molitvi i održavajući se budnima pričama o prošlosti i dobrim sjećanjima. Bili su i u napasti da se ubiju, a jedina želja bila je ‘samo da netko naiđe na njih, da ih izvede’. Dani su se doimali kao mjeseci, a posljednji od njih bio je pronađen tek nakon 12 dana.

– Ovaj film je ”štafeta života” jer takvi poduhvati su plodovi Božje milosti kojima je u temeljima život, svjetlo i ljubav prema Bogu i narodu. Nastala je po srcima, dušama i molitvama cijelog našeg naroda – rekao je na početku premijere Zvone Ćurković, zapovjednik vukovarskog HOS-a i predsjednik Udruge veterana zagrebačkih branitelja Vukovara.

Bog je uvijek našao dovoljno duša u našem narodu kroz čije će ruke, krv, suze, bol i patnju postaviti temeljni kamen slobodne države Hrvatske, dodao je.

Autentičnosti priče doprinijeli su igrani dijelovi filma u kojima su glavni glumci djeca aktera filma i drugih branitelja iz Bogdanovaca. Njihova je srčanost i mladost snažno podsjetila na branitelje koji su mahom bili ”mladići s asfalta” ne sanjajući da će se ikada zateći u ratu.

Nakon filma dvoranom je dugo odzvanjao pljesak, a okupljenima se potom obratila redateljica i scenaristica filma Nada Prkačin.

– Branitelji diljem hrvatske bojišnice savršeno su, uz velike žrtve i odricanja ”odradili 1991”. Mi smo ponosni na njih! Oni su naše svjetlo i moraju biti tu da nas upozoravaju i pokazuju nam put prema Hrvatskoj za koju su se borili, u kojoj smo ‘svoj na svome’ – naglasila je Nada Prkačin.

Na pozornicu su se, ponovo uz veliki pljesak i ustajanje svih okupljenih, popeli i dvojica svjedoka Bogdanovaca Đuro Kovačević i Ivica Jurčan.

– Izdržali smo da bismo bili svjedoci vremena, zbog naših poginulih, istine o Hrvatskoj, istine o braniteljima i istine o malim ljudima koji su iznijeli teret i došli do ove Hrvatske koju imamo. Borimo se da bi nam ona bila još bolja – rekao je Đuro Kovačević.

Ivica Jurčan zahvalio je svima na dolasku i snažno zaključio: ‘Čuvajte Hrvatsku!’

Producentica filma i direktorica Laudato televizije Ksenija Abramović ističe kako je potrebno da se javnosti predstave nedovoljno poznate požrtvovne akcije hrvatskih branitelja baš u manjim sredinama.

– Naš obrambeni Domovinski rat kao cjelina sastavljen je upravo od niza takvih akcija koje su se odvijale u ulicama, poljima, manjim mjestima među kojima za mnoge ne znamo ni njihova imena. Svaka ta, nama nepoznata i uvjetno rečeno ‘mala točka’ obrane, bila je iznimna i velika karika koja je čvrstim držala lanac cjelokupne i konačne pobjede u oslobađanju od strane Hrvatske vojske – naglasila je Ksenija Abramović.

Hvala svima koji su omogućili i uzveličali premijeru

Film je sufinanciran sredstvima Hrvatskog audiovizualnog centra.

Premijeru su svojim dolaskom podržali i predstavnici državnih vlasti: izaslanik predsjednice RH Ante Deur, izaslanik ministra obrane Zoran Piličić, izaslanica ministra branitelja državna tajnica Nevenka Benić, izaslanica Grada Zagreba Kata Tipura i izaslanik Grada Vukovara Tomislav Josić. Prisutna je bila i Kata Zadro, udovica Blage Zadra, legendarnog zapovjednika obrane Vukovara, brojni članovi udruga proizašlih iz Domovinskog rata i članovi obitelji poginulih, nestalih i umrlih branitelja. Prisutan je bio i fra Jure Šarčević, provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića.

Glazbeni obol premijeri dali su klapa Novi Marof pjesmom ”Croatio iz duše te ljubim” a projekcija je zaključena pjesmom ”Ratnici svjetla” koju su izveli Marko Ipša, Luka Koltar i Mirko Lesko, inače djelatnici Laudato TV-a.

O filmu

Producentica: Ksenija Abramović
Scenaristica i redateljica: Nada Prkačin
Snimatelji: Andrej Bunić, Ivan Lovrić, Ivan Meteš
Montažer: Andrej Bunić
Sinkronizacija: Mirko Lesko
Autor glazbe: Željko Barba
Animacija i grafički dizajn: Nikola Uroić
Strip crtač: Nenad Barinić
Mentori: Ivana Fumić i Neven Hitrec
Produkcija: Udruga Ime dobrote i Laudato TV, 2018.

(Laudato)

Bujanec: ONI SU NAŠ PONOS, NAROD POŠTUJE ŽRTVU JUNAKA!

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Anušić: Za ostanak ljudi u Slavoniji ključne su plaće

Objavljeno

na

Objavio

Danas se u Belom Manastiru održava 6. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Na sjednici će premijer Andrej Plenković i ministri potpisati ugovore vrijedne 640 milijuna kuna na području slavonskih županija. Na sjednici Savjeta bit će i povjerenica Europske komisije za regionalnu politiku Corina Cretu.

Tim su povodom u emisiji Dobro jutro Hrvatska gostovali Velimir Žunac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU, te Tomislav Rob, gradonačelnik Belog Manastira i Ivan Anušić, osječko baranjski župan.

Ova sjednica koja se održava u Belom Manastiru, lijepa je poruka premijera i svih članova Vlade, da Baranja nije zaboravljena, da će projektom iz konkurentnosti i kohezije, tj. Intervencijskim planom za ratom pogođena područja, ogromna sredstva biti uložena u sam grad i u dio Općine Darda koja je s nama u projektu, istaknuo je Rob.

Anušić je istaknuo kako Projekt Slavonija ima veliku ulogu za čitavu Slavoniju, Baranju i Srijem, te da se nada da će upravo on doprinijeti poboljšanju demografske situacije koja je loša. Plaće su ključne za ostanak ljudi. Moramo početi otvarati radna mjesta, koja trebaju biti normalno plaćena, rekao je Anušić. Ovdje su plaće ponekad duplo manje nego u ostatku Hrvatske.

Proces osiromašivanja i oslabljivanja Slavonije, Baranje i Srijema nije počeo jučer. Ovo je kontinuirani proces od samog završetka Domovinskog rata i od tada se nitko ozbiljno nije bavio ovim krajem, istaknuo je Anušić. Napokon smo nakon 27 godina počeli sustavno, planski i strateški razmišljati. Krenuli smo pravim smjerom i nadam se da će to u skoro vrijeme konkretno rezultirati, naglasio je Anušić. Žunac je istaknuo kako su svi zadovoljni napretkom Projekta Slavonija.

Ukupna alokacija od dvije i pol milijarde eura, je s današnjom sjednicom dosegla alokaciju od 42 posto ugovorenih projekata, a to je 7,9 milijardi kuna.
Danas se u Belom Manastiru potpisuje 11 ugovora ukupne vrijednosti 640 milijuna kuna. Područje zdravstva, zaštite šuma, prometa, obrazovanja, socijalne skrbi, poljoprivrede. To su projekti koji se tiču svih 5 slavonskih županija, napomenuo je Žunac. Nadam se da ćemo svim ovim projektima promijeniti trendove u Slavoniji i vratiti optimizam ljudima koji tamo žive, zaključio je Žunac.

Što se tiče demografske slike u Belom Manastiru, mislim da smo uspjeli donekle zaustaviti odlazak mladih. Broj prvašića ostao je na istoj razini od prošle godine, ali bez novih radnih mjesta i urednih plaća teško možemo zadržati mlade, istaknuo je Rob. Potencijali Baranje su nevjerojatni, ali će zaživjeti u potpunosti i završetkom 5C prometnog koridora koji će ići kroz Baranju do mađarske granice, napominje Anušić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Sever: Liječnici i informatičari neće za 1.000 kuna ostati u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Hoće li nastavak porezne reforme dati novi zamah gospodarstvu, pomoći radnicima i poslodavcima ili je riječ o kozmetičkim promjenama? Ima li ipak prostora za znatnije rasterećenje plaća? Je li povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje rješenje za nagomilane dugove zdravstva? Što će donijeti smanjenje PDV-a na 24 posto od 2020.?

O ovome su u Otvorenom odgovore pokušali dati Zdravko Marić, ministar financija, Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata te prof. dr. sc. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti.

Na konstataciju da kritike na danas predstavljene izmjene paketa poreznih zakona stižu sa svih strana, ministar Marić odgovara da će ih uvijek biti, posebno iz oporbe. Ovo je treći krug u okviru jedne porezne reforme i sve ove mjere su konzistentne, kaže, s onima prije.

Ukupno rasterećenje ovim izmjenama je 6,3 milijardi kuna ravnomjerno raspoređenih između građana i poduzetnika, istaknuo je ministar. Što se tiče poreza na dohodak, Marić je istaknuo kako treba uzeti u obzir da ga više od polovice građana uopće ne plaća.

Brkić: Nema bitnih pomaka

Za profesora Brkića ovo nije reforma u punom smislu riječi. Prava reforma koju pamtim je 2000.-tih godina kad se mijenjao mirovinski sustav, dodao je. Smatra da je prevelik naglasak na poreznoj reformi s obzirom na ostale probleme te navodi kako se problem primjerice zdravstva, ne može riješiti zadiranjem u poreze.

Podsjetio je kako su kritike Europske komisije usmjerene na probleme konkurentnosti, inovacija, obrazovnog sustava – a tek na kraju liste dolazi javni dug kao posljedica lošeg činjenja vezanog uz sve ostalo. Sva izvješća govore da nema bitnih pomaka na teme koje naglašava Europska komisija, naglasio je.

Pitanje je slažemo li se u dijagnozi… u terapiji se svakako ne slažemo, slikovito se izrazio. Dodao je kako do izostanka reformi dolazi zbog niza, kako je rekao, “vrlo opasnih politički uvjetovanih poteza”.

Sever: Liječnici i informatičari neće za 1.000 kuna ostati u Hrvatskoj

Sever se osvrnuo na stavku prema kojoj će se najviša stopa poreza na dohodak primjenjivati tek od 30.000 kuna, a ne od 17.500 kuna kao sada. Prema njegovom mišljenju ona neće polučiti ono zbog čega se mijenja – kako bi se zadržalo u Hrvatskoj visoko obrazovani kadar – liječnike, informatičare… Oni su većinom ispod te razine, ova mjera ide u korist vršnih menadžera. Liječnicima i informatičarima koji imaju tako visoku plaću tisuću kuna neće biti razlog da ostanu u Hrvatskoj, istaknuo je.

Podsjetio je kako je medijalna plaća u Hrvatskoj oko 5200 kuna i ispod toga su primanja više od 700 tisuća građana. Tragedija je da toliki veliki broj ljudi ima tako male plaće i da oni neće biti obuhvaćeni ovom reformom. Povećanje minimalne plaće i povećanje neoporezivog dijela plaće možda bi dalo neki efekt, smatra Sever.

Majetić: Država bi nam trebala uzimati manje

Za Majetića je svako smanjenje opterećenja dobro, pa tako i danas predloženo. Ono čime nije zadovoljan je djelovanjem države i okruženja koje stvara.

Bez promjene države mi ne možemo podići konkurentnost. Mi od države tražimo reforme u svim važnim dijelovima – pravosuđu, javnoj nabavi, zdravstvu, upravi…, rekao je Majetić. Prema njegovu mišljenju, država bi trebala manje uzimati poslodavcima kako bi oni taj novac prelili u plaće radnicima. Ponovio je kako na tržištu rada nedostaje 50 tisuća radnika zbog čega poduzetnici često nisu u mogućnosti izvršavati svoje obveze, a to utječe na njihovu nekonkurentnost.

Sever: Poslodavcima na naplatu dolazi odnos prema radnicima

To naricanje od strane poslodavaca o nedostatku radne snage… dolazi im na naplatu dugogodišnji odnos prema radnicima – male plaće, rad na određeno…, odgovorio je Sever na Majetićevo izlaganje. Pogrešna politika sad dolazi na naplatu. Poruka je poduzetnicima – podignite plaće radnicima, istaknuo je Sever.

Kamo sreće da poreznim sustavom možemo riješiti sve probleme… 6,3 milijarde nije mali iznos. Moramo voditi brigu o fiskalnim obvezama, javni dug smanjujemo i time otvaramo prostor za ova rasterećenja. Na smanjenje PDV-a na osnovne živežne namirnice išli smo jer će to zahvatiti i osjetit će ga najveći broj naših građana, rekao je Marić.

Sever se slaže, no ponavlja – nešto će dobiti oni koji imaju najviše; oni kojima najviše treba, njih neće dotaknuti porezne promjene.

Majetić očekuje da će zajedno s radnicima utjecati na državu da smanji davanja poslodavcima kako bi im ostalo više novca koji bi usmjerili na plaće radnicima. Mi danas dižemo plaće u nekim sektorima na uštrb investiranja i ulaganja u razvoj. Poduzetnik nema otkud dati veću plaću, a mora kako bi zadržao radnika, istaknuo je Majetić. Pozvao je Vladu da krene što prije u ozbiljne promjene. Kada smanjimo namete, povećamo plaće i zaposlenost, bolje će se puniti i državni proračun, rekao je.

Ministar Marić kaže kako parafiskalni nameti nisu u njegovu djelokrugu no očekuje da će u Vladi i to u skoro vrijeme doći na dnevni rad.

Profesor Brkić je rekao kako fiskalna politika “nije znanost već alkemija”. Ovdje je riječ samo o preraspodjeli i to ne omogućuje podizanje plaća. Produktivnost može samo donijeti povećanje plaća. Ne možete očekivati od fiskalne politike da poluči rezultate, rekao je Brkić.

U smanjenju PDV-a s 25 posto na 24 ne vidi smisla jer smatra da bi taj 1 posto nedostajao u državnoj blagajni, ne bi se osjetilo na smanjenju cijena proizvoda već bi taj novac završio u džepovima poslodavaca. Možda bi se smanjenjem PDV-a poslala određena politička poruka vladajućih, no građani to ne bi posebno osjetili, uvjeren je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari