Pratite nas

Vijesti

Dokumenti CIA otkrivaju: Hrvati trebali dobiti entitet!

Objavljeno

na

Puna implementacija Dejtonskog sporazuma s ciljem stvaranja multietničke države po uzoru na prijeratnu BiH u kojoj bi Muslimani, Srbi i Hrvati zajedno živjeli nije moguća, ocijenio je Norman Schindler, zamjenik direktora CIA, u memorandumu od 27. listopada 1996. godine., pišu Nezavisne novine.

Na naslovnoj stranici ovog memoranduma stoji bilješka rukom sa nečitkim i nerazgovijetnim potpisom da je memorandum “jedna od najboljih stvari koju sam ikad pročitao”, te u nastavku stoji da bi “ova pitanja želio raspraviti s njim”, ne navodeći na koga misli, ali s obzirom na to da je naslov “Bijela kuća”, vrlo je moguće da se odnosi na tadašnjeg predsjednika SAD Billa Clintona ili na Sandya Bergera, njegovog savjetnika za sigurnost, čije ime se takođe navodi.

U memorandumu se nalazi nekoliko zanimljivih stvari koje bacaju novo svjetlo na postdejtonsku BiH. Primjera radi, memorandum ističe da Hrvati trebaju dobiti svoj entitet.

“Moglo bi biti moguće stvoriti trajnu ‘multietničku državu’ ako bi Srbi, Hrvati i Bošnjaci imali odvojene entitete”, ističe se u memorandumu, i to tako da, kako piše, hrvatski i bošnjački entitet tvore labavu federaciju. Zanimljiva je zabilješka da je takav razvoj događaja “nešto što trenutno postoji kao dio implementacije Daytona”.

Kao jedan od izazova navodi se da Srbi i Hrvati i dalje nastoje da se otcijepe od BiH, a da Muslimani jačaju svoje vojne kapacitete.Veoma zanimljiva je i zabilješka da podjele između rukovodstva RS i Miloševića “međunarodnoj zajednici pružaju izvanrednu priliku”.

“Bosanski Srbi možda misle da bi se eventualno ujedinili sa Srbijom, ali podjele njihovih lidera eliminiraju takvu mogućnost barem u dogledno vrijeme, i povećavaju njihovu kooperativnost sa bosanskim centralnim vlastima, pa makar u početku u minimalnom obimu”, navodi se u izvještaju.

Na samom početku dokumenta navedeno je da je autor optimist u vezi s budućnošću BiH, uprkos što je većina kreatora politika u Washingtonu pesimistična. Memorandum, također, otkriva podjele između različitih agencija. Povod za podjele je pitanje da li SFOR, koji je naslijedio IFOR, treba da se uključi u dio provizija Dejtonskog sporazuma o povratku izbjeglica i slobodi kretanja.

“Svi shvaćaju da bi potpuna implementacija ovih odredbi zahtijevala slanje puno većih vojnih snaga od onoga što je bilo tko u američkoj vladi spreman prihvatiti. Debata se vodi o tome treba li ove provizije napustiti”, ističe se u memorandumu.Jedna grupa donositelja odluka koji zagovaraju implementaciju ovih odredbi smatra da je sloboda kretanja i povratak izbjeglica od bitnog značaja za stvaranje multietničke države.

“Drugi smatraju da bi slobodu kretanja i povratak izbjeglica bilo teško ostvariti u praksi, i da bi, u stvarnosti, to raspirilo etničke tenzije, čime bismo poništili sve do sada urađeno”, navodi se u dokumentu. Autor se nada da bi ekonomski razvoj i jačanje osjećaja nadmoćnosti Srba u njihovom entitetu do ovih ciljeva mogli dovesti sami po sebi.

“Što su više Srbi sigurniji u njihovom osjećaju dominacije u RS, možda bi pristali i dozvolili da se dio izbjeglih i raseljenih vrati. To bi bilo nešto najbolje čemu bismo se mogli nadati. Mislim da je to ostvarivo u narednih nekoliko godina ako srpski rukovoditelji ostanu podijeljeni, međunarodna zajednica ostane aktivno uključena u BiH, a da se Dayton implementira fleksibilno”, navodi se u dokumentu.

Ističući da je “fleksibilno tumačenje Daytona” ključno, naveo je da mu je sužen prostor zbog pesimizma glavnih donositelja političkih odluka u Washingtonu u vezi s činjenicom da, iako je vojni dio sporazuma u potpunosti implementran, problemi postoje u civilnom dijelu.Ponovo napomenuvši da bi vojno nametanje povratka izbjeglica i slobode kretanja bilo teško ostvarivo, istaknuo je da treba nastaviti koristiti podjele među Srbima.

Nakon misije Richarda Holebruka u BiH polovinom srpnja 1996. godine u BiH, Radovan Karadžić je prestao sa javnim pojavljivanjima, svjedoči John Ganon, zamjenik direktora CIA, pred Odborom za sigurnost Američkog kongresa 23. srpnja 1996. godine.

“Nakon misije Holebruka prošlog tjedna, Karadžić je 19. srpnja najavio da će napustiti pozicije predsjednika stranke i vlasti i prestati sa javnim pojavljivanjima. Sa 22. srpnja, od 19. srpnjanijedan medij više nije izvještavao o Karadžiću”, navodi se u dokumentu.Pojašnjava se da je za dalji razvoj BiH bilo potrebno isključiti iz javnog života osobe koje se dovode u vezu sa ratnim zločinima, koja, uprkos zabranama iz Dejtona, ne žele prepustiti svoje pozicije.

U dokumentima koje smo pronašli, ipak, ne postoje dokazi da je bilo tko Karadžiću obećao imunitet od kaznenog progona, kako je Karadžić tvrdio nakon trasfera u Haški tribunal.

Dejtonska BiH

I – Unsko-sanska županija

II – Posavska županija

III – Tuzlanska županija

IV – Zeničko-dobojska županija

V – Bosansko-podrinjska županija

VI – Srednjobosanska županija

VII – Hercegovačko-neretvanska županija

VIII – Zapadnohercegovačka županija

IX – Županija Sarajevo

X – Županija 10

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

BK BiH: Ne gledajte političare kao neke ‘nadljude’ o kojima ovisi život i budućnost Vas i Vaših najbližih na Vašoj očevini i djedovini!

Objavljeno

na

Objavio

“Iscrpljujući – više manje – kontrolirani kaos, kao rezultat Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u našoj zemlji, pogodovao je širenju i rastakajućem djelovanju korupcije, uslijed nedonošenja nužnih antikorupcijskih zakona od strane dosadašnjih političara“, stoji u priopćenju Komisije „Justitia et pax“ BK Bosne i Hercegovine uoči Općih izbora 7. listopada.

Komisija „Justitia et pax“ Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine uputila je, 23. rujna 2018. Poruku u povodu Općih izbora u Bosni i Hercegovini koji će biti održani u nedjelju, 7. listopada 2018. Poruku prenosimo u cijelosti:

“Naši biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine sa svoga 73. redovitog zasjedanja, održanog 13. i 14. srpnja 2018. u Banjoj Luci, uputili su zajedničku Poruku svojim vjernicima u vezi s Općim izborima, koji će se u našoj zemlji održati 7. listopada ove godine.

U toj su Poruci, biskupi, između ostalog naglasili da je poznato „da su opći izbori u svakom demokratskom društvu vrlo važni“ i da su „velika prilika za novi početak“. Biskupi ističu da na izborima „birači imaju veliku odgovornost, jer izražavaju mišljenje i odlučuju, tko će ih u narednom razdoblju zastupati u vlasti i brinuti se za napredak društva“ te da „katolički pak vjernici znaju da svojim glasom također odlučuju tko će donositi odluke o poštovanju i provođenju kršćanskih vrednota”.

Biskupi pozivaju sve katolike da „odgovorno izađu na naredne Opće izbore i po savjesti svoj glas dadnu onima, za koje smatraju, da će poštivati načela i odgovorno provoditi vrednote socijalnog nauka Katoličke Crkve“.

Istom prigodom, u Banjoj Luci predstavljeno je 2. izdanje prigodne knjižice „Politika po mjeri čovjeka. Moralne vrijednosti i načela kao temelj političkog djelovanja prema socijalnom nauku Katoličke Crkve“, koju je pripremilo Tajništvo BK BiH.

Kao i prigodom svih ranijih izbora, i ovaj puta se svima vama, katolicima, koji imate pravo glasa u BiH, posvješćuje Vaša moralna dužnost da aktivnim sudjelovanjem na izborima ne samo ispunite svoju građansku dužnost i pravo, koje se ne mogu prenijeti na drugoga, nego da savjesno pridonesete svojim glasom humanijoj, sigurnijoj, pravednijoj i prosperitetnijoj budućnosti ne samo svojoj i svoje djece nego i svih građana naše države.

Svaki iole upućeni glasač uglavnom zna što sve karakterizira našu domaću političku scenu tijekom cijelog poratnog vremena, pa tako i tijekom zadnje 4 godine, od prethodnih izbora.

– Iscrpljujući – više manje – kontrolirani kaos, kao rezultat Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u našoj zemlji, pogodovao je širenju i rastakajućem djelovanju korupcije, uslijed nedonošenja nužnih antikorupcijskih zakona od strane dosadašnjih političara.

– Mnoge tisuće naših sugrađana, zabrinuti za golu egzistenciju svoje obitelji, razočarani, ucijenjeni i poniženi od dosadašnjih političara i stranaka napustile su prošlih godina svoj rodni kraj i otišle u tuđinu.

-Ne rijetko se stječe dojam da domaćim političarima nije stalo do općeg dobra i do istinskog, značajnijeg poboljšanja cjelokupne društvene, socijalne, pravne i političke situacije u zemlji, nego poglavito do vlastitih interesa i monopolističkog položaja njihovih stranaka.

Kako onda ostvariti što ispravnije – odgovorno i moralno svoje glasačko pravo i dužnost – pita se katolik u ovoj zemlji?

Svjesna svoga prava donositi ćudorednu prosudbu o određenoj političkoj situaciji i političkom poretku, s ciljem da ljudski život učini što čovječnijim i spriječi sve ono što bi takvom razvitku i ljudskom dostojanstvu bilo na putu (RH 14), Crkva u našoj zemlji – kao i posvuda u svijetu – u duhu svojeg socijalnog nauka, potiče svoje članove da na izborima odgovorno daju svoj glas za onog kandidata ili stranku koji ili koja se zalaže za:

– poštivanje nepovredivog dostojanstva svakog čovjeka bez razlike;
– zaštitu braka i obitelji;
– temeljne vrijednosti: istinu, pravednost, slobodu i ljubav;
– vrijednost ljudskog rada;
– ekonomiju u službi čovjeka;
– solidarnost sa siromašnima i obespravljenima;
– opće dobro;
– slobodu savjesti, vjerskog i kulturnog opredjeljenja;
– pravo na svoj zavičaj;
– pravo na vlastiti identitet;
– takvo unutarnje uređenje naše domovine u kojem će svaki čovjek u svakom njezinu dijelu imati sva ljudska prava i vjerske slobode, a svaki narod biti jednakopravan u svom identitetu s druga dva naroda;
– dokidanje širenja netrpeljivosti, ekstremizma, majorizacije, isključivosti i za promicanje praštanje, pomirenja, povjerenja, povjerenja, solidarnosti i suživota.

Ne dajte se zavarati praznim obećanjima, izgledom ili nastupima političkih kandidata za koje znadete da nisu na djelu pokazali svoj politički moralni integritet i vjerodostojnost i da svojim dosadašnjim djelima nisu ispunili ranije dana obećanja.

Ne gledajte političare kao neke ,,nadljude“ o kojima ovisi život i budućnost Vas i Vaših najbližih na Vašoj očevini i djedovini! Ne dajte svoj glas kandidatima, čija je prošlost – u najmanju ruku – sumnjiva!

Vaše ljudsko i kršćansko dostojanstvo ne bi Vam smjelo dopustiti da se dadnete izmanipulirati, nego da dobro upoznate tko su kandidati i stranke koji zaslužuju i Vaše povjerenje i Vaš glas i da onda svjesno i slobodno birate one, koji svojim ponašanjem i djelovanjem garantiraju da će uvažavati, braniti i promicati moralne i etičke vrijednosti vas koji ih birate!

Franjo Komarica,
biskup banjolučki
predsjednik Komisije „Justitia et pax“ BK BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Finski problemi Danka Končara, strateškog partnera Uljanika

Objavljeno

na

Objavio

Strateški partner u restrukturiranju Uljanika, Danko Končar, zbog izbjegavanja propisanog otkupa dionica malih dioničara u tvrtki Afarak, u vrijednosti od 400 milijuna eura, u Finskoj je do sada kažnjen s 80 milijuna eura.

Osim toga mali dioničari najavljuju i kaznene prijave protiv Končara, ali i hrvatskog europarlamentarca Ivana Jakovčića zbog sumnje na izvlačenje novca iz tvrtke.

Priču iz Finske donosi novinar HRT-a Dražen Majić.

Sve se više sužavaju pravne mogućnosti Danka Končara u nastojanjima da izbjegne financijsku obvezu koja je dosegnula gotovo pola milijarde eura.

Visoki upravni sud odbacio je zahtjev Danka Končara za odgodom otkupa dionica malih dioničara Afaraka, za svaki sljedeći mjesec u kojem ne izvrši otkup dionica Končar će platiti deset milijuna eura kazne.

Končar je godinama potpuno kontrolirao tvrtku Afarak iako je službeno bio vlasnik samo 27%-tnog udjela. Finski inspektori su nakon istrage utvrdili da je Končar prikrivao stvarni opseg svojeg vlasništva izbjegavajući na taj način prelazak granice od 30%, nakon koje je obvezna javna ponuda preuzimanja.

Finska slovi kao jedna od institucionalno najsigurnijih zemalja u svijetu s najmanjom stopom korupcije. Kazna – iznimno stroga! O visini kazne smo odlučili proporcionalno opsegu obvezujuće ponude koja iznosi 400 milijuna eura. Visina prvotne kazne je 10% tog iznosa, rekao je Ville Kajala iz finske financijske inspekcije.

Danko Končar je u Afarak ušao 2008. godine. Tvrtka je na burzi vrijedila više od 600 milijuna eura uz 300 milijuna svježe prikupljenih eura za investiranje. Mali dioničari tvrde da je Končar želio samostalno kontrolirati tvrtku, ali to nije htio u potpunosti i platiti.

Nakon preuzimanja, tvrde mali dioničari, Končar novcem Afaraka počinje kupovati vlastite tvrtke u Turskoj i Njemačkoj. Više od 200 milijuna eura potrošeno je na kupnju rudnika Mogala u Južnoj Africi, što se pokazalo kao potpuno promašen potez.

Mali dioničari tvrde da je Končar tim kupnjama doslovce povratio oko 300 milijuna eura koje je uložio u tvrtku. Sumnjaju da se proces izvlačenja novca iz Afaraka nastavlja sve do danas.

Končar je s partnerima muzao kompaniju i lošim poslovima izvlačio gotovinu i svjesno spuštao cijenu dionica na nulum tvrde. Zbog svega najavljuju kaznene prijave protiv Končara, ali i Ivana Jakovčića koji je bio predsjednik Nadzornog odbora tvrtke u spornom razdoblju.

Finci tvrde i da je pri kraju istraga o trgovanju insajderskim informacijama u Afaraku. Zbog pravosudnih problema čini se da je propala i Končarova kupnja helsinškog brodogradilišta Arctech.

Ruski vlasnici ovih su dana objavili da prekidaju dosadašnje pregovore te da počinju pregovarati s norveškim i ruskim kupcima.

Danko Končar nije želio komentirati svoje probleme u Finskoj.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari