Pratite nas

Vijesti

Dokumenti CIA otkrivaju: Hrvati trebali dobiti entitet!

Objavljeno

na

Puna implementacija Dejtonskog sporazuma s ciljem stvaranja multietničke države po uzoru na prijeratnu BiH u kojoj bi Muslimani, Srbi i Hrvati zajedno živjeli nije moguća, ocijenio je Norman Schindler, zamjenik direktora CIA, u memorandumu od 27. listopada 1996. godine., pišu Nezavisne novine.

Na naslovnoj stranici ovog memoranduma stoji bilješka rukom sa nečitkim i nerazgovijetnim potpisom da je memorandum “jedna od najboljih stvari koju sam ikad pročitao”, te u nastavku stoji da bi “ova pitanja želio raspraviti s njim”, ne navodeći na koga misli, ali s obzirom na to da je naslov “Bijela kuća”, vrlo je moguće da se odnosi na tadašnjeg predsjednika SAD Billa Clintona ili na Sandya Bergera, njegovog savjetnika za sigurnost, čije ime se takođe navodi.

U memorandumu se nalazi nekoliko zanimljivih stvari koje bacaju novo svjetlo na postdejtonsku BiH. Primjera radi, memorandum ističe da Hrvati trebaju dobiti svoj entitet.

“Moglo bi biti moguće stvoriti trajnu ‘multietničku državu’ ako bi Srbi, Hrvati i Bošnjaci imali odvojene entitete”, ističe se u memorandumu, i to tako da, kako piše, hrvatski i bošnjački entitet tvore labavu federaciju. Zanimljiva je zabilješka da je takav razvoj događaja “nešto što trenutno postoji kao dio implementacije Daytona”.

Kao jedan od izazova navodi se da Srbi i Hrvati i dalje nastoje da se otcijepe od BiH, a da Muslimani jačaju svoje vojne kapacitete.Veoma zanimljiva je i zabilješka da podjele između rukovodstva RS i Miloševića “međunarodnoj zajednici pružaju izvanrednu priliku”.

“Bosanski Srbi možda misle da bi se eventualno ujedinili sa Srbijom, ali podjele njihovih lidera eliminiraju takvu mogućnost barem u dogledno vrijeme, i povećavaju njihovu kooperativnost sa bosanskim centralnim vlastima, pa makar u početku u minimalnom obimu”, navodi se u izvještaju.

Na samom početku dokumenta navedeno je da je autor optimist u vezi s budućnošću BiH, uprkos što je većina kreatora politika u Washingtonu pesimistična. Memorandum, također, otkriva podjele između različitih agencija. Povod za podjele je pitanje da li SFOR, koji je naslijedio IFOR, treba da se uključi u dio provizija Dejtonskog sporazuma o povratku izbjeglica i slobodi kretanja.

“Svi shvaćaju da bi potpuna implementacija ovih odredbi zahtijevala slanje puno većih vojnih snaga od onoga što je bilo tko u američkoj vladi spreman prihvatiti. Debata se vodi o tome treba li ove provizije napustiti”, ističe se u memorandumu.Jedna grupa donositelja odluka koji zagovaraju implementaciju ovih odredbi smatra da je sloboda kretanja i povratak izbjeglica od bitnog značaja za stvaranje multietničke države.

“Drugi smatraju da bi slobodu kretanja i povratak izbjeglica bilo teško ostvariti u praksi, i da bi, u stvarnosti, to raspirilo etničke tenzije, čime bismo poništili sve do sada urađeno”, navodi se u dokumentu. Autor se nada da bi ekonomski razvoj i jačanje osjećaja nadmoćnosti Srba u njihovom entitetu do ovih ciljeva mogli dovesti sami po sebi.

“Što su više Srbi sigurniji u njihovom osjećaju dominacije u RS, možda bi pristali i dozvolili da se dio izbjeglih i raseljenih vrati. To bi bilo nešto najbolje čemu bismo se mogli nadati. Mislim da je to ostvarivo u narednih nekoliko godina ako srpski rukovoditelji ostanu podijeljeni, međunarodna zajednica ostane aktivno uključena u BiH, a da se Dayton implementira fleksibilno”, navodi se u dokumentu.

Ističući da je “fleksibilno tumačenje Daytona” ključno, naveo je da mu je sužen prostor zbog pesimizma glavnih donositelja političkih odluka u Washingtonu u vezi s činjenicom da, iako je vojni dio sporazuma u potpunosti implementran, problemi postoje u civilnom dijelu.Ponovo napomenuvši da bi vojno nametanje povratka izbjeglica i slobode kretanja bilo teško ostvarivo, istaknuo je da treba nastaviti koristiti podjele među Srbima.

Nakon misije Richarda Holebruka u BiH polovinom srpnja 1996. godine u BiH, Radovan Karadžić je prestao sa javnim pojavljivanjima, svjedoči John Ganon, zamjenik direktora CIA, pred Odborom za sigurnost Američkog kongresa 23. srpnja 1996. godine.

“Nakon misije Holebruka prošlog tjedna, Karadžić je 19. srpnja najavio da će napustiti pozicije predsjednika stranke i vlasti i prestati sa javnim pojavljivanjima. Sa 22. srpnja, od 19. srpnjanijedan medij više nije izvještavao o Karadžiću”, navodi se u dokumentu.Pojašnjava se da je za dalji razvoj BiH bilo potrebno isključiti iz javnog života osobe koje se dovode u vezu sa ratnim zločinima, koja, uprkos zabranama iz Dejtona, ne žele prepustiti svoje pozicije.

U dokumentima koje smo pronašli, ipak, ne postoje dokazi da je bilo tko Karadžiću obećao imunitet od kaznenog progona, kako je Karadžić tvrdio nakon trasfera u Haški tribunal.

Dejtonska BiH

I – Unsko-sanska županija

II – Posavska županija

III – Tuzlanska županija

IV – Zeničko-dobojska županija

V – Bosansko-podrinjska županija

VI – Srednjobosanska županija

VII – Hercegovačko-neretvanska županija

VIII – Zapadnohercegovačka županija

IX – Županija Sarajevo

X – Županija 10

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Projekcija filma ‘A Plastic Ocean’ – U sklopu obilježavanja 28. obljetnice osnutka 4. GBR

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu programa obilježavanja

28 .OBLJETNICE OSNUTKA 4. GARDIJSKE BRIGADE

pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović

 Ronilački klub veterana 4. gardijske brigade poziva vas na

Projekciju dokumentarnog filma ‘A Plastic Ocean’ (Plastični ocean)

u subotu 27. travnja 2019. u 20 sati,  Sjeverni toranj  Sveučilišne knjižnice u Splitu, Ruđera Boškovića 31

Organizatori projekcije su Ronilački klub veterana 4. gardijske brigade i Udruga „La Révolution Albatros“ (Francuska), u suradnji sa Sveučilištem u Splitu. 

Uvodnu riječ održati će Ćiro Ugrin – predsjednik  Ronilačkog kluba veterana 4. gardijske brigade i Ana Elizabeta Robb – predsjednica udruge ‘La Révolution Albatros’. Moderatorica ovog događanja je članica Ronilačkog kluba veterana 4. gardijske brigade i znanstvena suradnica ‘La Révolution Albatros’,  dr.sc. Ljiljana Zmijanović.

O filmu Plastični ocean (A Plastic Ocean)

U ovom avanturističkom dokumentarcu, redatelj Craig Leeso udružio je snage s roniteljicom na dah Tanyom Streeter te međunarodnim timom znanstvenika i istraživača. Zajedno sa svima njima upustio se u četverogodišnje putovanje na dvadeset lokacija diljem svijeta, kako bi istražio krhko stanje naših oceana, razotkrio alarmantne istine o zagađenju plastikom i ukazao na razna rješenja koja se mogu odmah inicirati, s trenutnim učinkom. Film ‘Plastični ocean’ pomogao je i doprinio globalnoj raspravi, utjecao na legislativu, prouzročio industrijske inovacije, natjerao trgovce da ponovno promisle svoje poslovanje, a potrošače da donose inteligentnije odluke prilikom kupnje. Sniman u više od 60 zemalja i na četiri kontinenata, film je ovjenčan s brojnim nagradama na međunarodnim filmskim festivalima, uključujući Njemačku nagradu za filmove o okolišu, čiji je prethodni dobitnik bio Al Gore.

Craig Lesson nagrađivani je novinar, filmaš, televizijski voditelj i javni govornik. Osnivač je Leeson Media International i Ocean Vista Films, a uz to predsjedava Shot Hong Kong Film Festivalom. Također je i azijski dopisnik za Seven Network te međunarodni dopisnik za globalnu mrežu Al Jazeera English. Svoju je dokumentarističku filmsku karijeru započeo na National Geographic Channel.

Redatelj: Craig Leeson
Scenarist: Craig Leeson, Mindy Elliott
Glazba: Miriam Cutler
Glumci: David Attenborough, Sylvia Earle, Craig Leeson
Zemlja: Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina, SAD
Godina: 2016.
Trajanje: 102′

Besplatnu projekciju filma omogućila je Ana Elizabeta Robb (vlasnica važeće licence),u suradnji s dr.sc.Ljiljane Zmijanović, a cjelokupan doprinos svih sudionika je ‘pro bono publico’.

U tjednu prije prikazivanja filma završena je velika ekološka akcija ronilačkog čišćenje glomaznog otpada podmorja Gradske luke Split,  u organizaciji Ronilačkog kluba veterana 4. Gardijske brigade i Lučke uprave Split.

Ćiro Ugrin, Predsjednik Ronilačkog kluba veterana 4. Gardijske brigade

Dr.sc.Ljiljana Zmijanović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Šestorica osumnjičenih u aferi Uljanik ostaju u istražnom zatvoru

Objavljeno

na

Objavio

Sutkinja istrage Županijskoga suda u Rijeci Ksenija Zorc odlučila je u srijedu da šestorica osumnjičenih u aferi Uljanik ostaju u istražnom zatvoru, a sutra će se odlučivati o produljenju 30-dnevnog pritvora koji istječe 26. travnja.

U pritvoru su bivši predsjednik Uprave Uljanik grupe Gianni Rossanda, bivši članovi Uprave Marinko Brgić i Veljko Grbac, bivši predsjednik Uprave “3. maja” Maksimilijan Percan, bivši direktori Uljanik plovidbe Dragutin Pavletić i  Uljanik Brodogradilišta Silvan Kranjc,

Uhićeni su 26. ožujka, a 28. ožujka im je određeno 30-dnevno zadržavanje u istražnom zatvoru kako bi se spriječio utjecaj na svjedoke. Izvanraspravno vijeće Županijskoga suda u Rijeci 18. travnja ukinulo je rješenje o pritvoru i vratilo na ponovno odlučivanje nakon žalbe odvjetnika okrivljenika kako bi se ponovno razmotrile odlučne činjenice – osnovana sumnja na počinjenje i razlozi za određivanje pritvora zbog utjecaja na svjedoke, kako je tada  objašnjeno na riječkome Županijskom sudu.

Uz njih šestoricu, osumnjičeno je još osam osoba te tvrtka Uljanik plovidba, i to za kažnjiva djela zloporabe u gospodarskom poslovanju i subvencijsku prijevaru u tvrtkama Uljanik i “3. maj” kojim je tim tvrtkama i državnom proračunu nanesena šteta od 1,2 milijarde kuna. Sumnja se da su kaznena djela počinjena na području Rijeke i Pule od siječnja 2010. do sredine listopada 2017. Osumnjičeni su još i bivši predsjednik Uprave Uljanik grupe Anton Brajković i bivši direktori Uljanik Shipmanagementa Darko Šorc, Uljanik Pomorstva za usluge Elvis Pahljina, Uljanik Brodogradilišta Eduard Milovan, bivši direktori “3. maja” Zdravko Pliško i Domagoj Klarić te još dvije osobe čiji identitet ne navodi Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci.

Za neke od njih Županijsko državno odvjetništvo nije ni tražilo zadržavanje u istražnom zatvoru, a neki su pušteni da se brane sa slobode nakon ispitivanja u PNUSKOK-u.

Zamjenik županijske državne odvjetnice u Rijeci Nenad Bogosavljev, nakon završenog ročišta, na pitanje novinara kad će početi ispitivati svjedoke, rekao je da će to učiniti nakon što rješenje o provođenju istrage postane pravomoćno. Na dodatno pitanje kad bi to moglo biti, rekao je da su trojica okrivljenika preko svojih branitelja podnijela žalbu na rješenje o provođenju istrage pa je predmet dostavljen sutkinji istrage na odlučivanje, a rok za odluku je osam dana.

 Nobilo: Današnja odluka besmislena i unaprijed napisana

Odvjetnik Anto Nobilo, branitelj Giannija Rossande, ocijenio je kako je “katastrofalno za suđenje u ovom postupku” to što je sutkinja istrage imala napisano rješenje o zadržavanju u istražnom zatvoru okrivljenika prije nego što je završilo današnje ročište, što su branitelji primijetili. “Bilo bi normalno i u skladu sa zakonom da su obje strane zauzele svoje stavove pa da sud potom presudi. Ona je imala unaprijed napisano rješenje i onda pustila strane i okrivljenike da iznose argumente”, rekao je.

“Ljude su strpali u zatvor i potom ni sud ni državno odvjetništvo nisu napravili ni jednu radnju u mjesec dana. Tijek postupka ovdje u Rijeci je nezabilježen u analima hrvatskog pravosuđa, nitko od nas odvjetnika to dosad nije vidio”, istaknuo je Nobilo.

Naveo je da se već sutra odlučuje o produljenju pritvora za sljedeća dva mjeseca, a danas je odlučeno o istražnom zatvoru u prvom mjesecu.

” Sad se žalimo, ovo je nepravomoćno rješenje, a sutra se donosi novo pa ovo prvo postaje besmisleno ako će se sutra, a vjerojatno hoće, donijeti novo rješenje o produljenju pritvora”, rekao je.

Upitao se nije li vrijeme da se zatraži izuzeće suda u Rijeci i rekao da će se o tome konzulitrari s kolegama odvjetnicima, braniteljima u ovom predmetu. Ustvrdio je da je očito prevelik utjecaj različitih čimbenika na sud u Rijeci da bi se moglo provesti pravedno suđenje. “Ti utjecaji su –  od politike do moguće nezadovoljnih ljudi čije obitelji rade u ‘3. maju’. Ovo nije slučajno, ne može biti pitanje nesposobnosti suda”, ocijenio je.

Na novinarsko pitanje o kojim je utjecajima iz politike riječ, Nobilo je odgovorio: “Nisam im držao svijeću, ali znam da kad su se odvijala ova spektakularna uhićenja, Vlada je donosila odluku da će prestati financirati brodogradilišta i do tada su se faktično stekli uvjeti za stečaj. Tada je politici sigurno odgovarao spektakl. Analiza spisa pokazuje da policija nije bila spremna za podizanje kaznene prijave pa su je skrpali kroz noć, a to je netko naručio.”

Budimir: Veliko razočaranje u prvosudni sustav – u ulogu suca istrage

Braniteljica Dragutina Pavletića Marija Budimir ocijenila je da je današnje ročište veliko razočaranje u pravosudni sustav i u ulogu koju bi sudac istrage trebao imati. Rješenje o određivanju istražnog zatvora bilo je pred sutkinjom dok su okrivljenici iznosili svoja očitovanja na prijedlog ŽDO u Rijeci o pritvoru, rekla je, dodajući da je sutkinja istrage otvorila to rješenje i pročitala odmah nakon što je zadnji okrivljenik iznio svoje očitovanje.

“Potreba izuzeća riječkog suda se nameće sama po sebi jer je do toga doveo sud svojim postupanjem. Od dana kad je donesena odluka o ukidanju rješenja o istražnom zatvoru do danas proteklo je deset dana bez ikakve odluke te je žalosno da netko može biti lišen slobode bez ikakve odluke suda”, rekla je.

Branitelj Silvana Kranjca Ivan Smokrović je rekao kako bi se, s obzirom na to da nije ispitan nijedan svjedok u mjesec dana, a sprečavanje utjecaja na svjedoke je razlog zadržavanja u istražnom zatvoru, tim tempom istražni zatvor mogao pretvoriti u izdržavanje kazne, a to bi bila povreda svih elementarnih prava. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari