Pratite nas

Herceg Bosna

U dolini Neretve ’93. je zaustavljen san o Islamskoj državi, Bošnjaci danas prisvajaju hrvatske pobjede

Objavljeno

na

Kraj lipnja i početak srpnja dani su kada se hrvatski narod Bijelog Polja, kao i istočne strane grada Mostara prisjeća mučkog napada Armije RBiH, kao i dojučerašnjih bošnjačkih suboraca koji su bili pripadnici HVO-a, a koji je rezultirao razaranjem, projterivanjem, zarobljavanjem i ubijanjem.

Međutim, malo je poznata i naglašavana činjenica da ono što tzv. Armija RBiH slavi kao pobjedu i navodno razbijanje snage HVO-a, nije ništa drugo do slom mnogo šireg plana bošnjačkog vojnog vodstva koje je uspjelo tek jednim malim dijelom napraviti pomak.

Drugim riječima, tih dana 1993. godine HVO je zaustavio bošnjačku ofanzivu čiji je cilj bio osvajanje šireg područja Mostara, uništavanje snaga HVO-a na potezu od Drežnice pa do južnog dijela grada te ovladavanje visovima kako bi osim nadzora komunikacije Jablanica-Mostar postrojbe HVO-a bile odbačene prema dubini zapadne Hercegovine, a grad Mostar stavljen pod potpuni nadzor.

Ukoliko se pogleda plan koji je zapravo uvod u ofenzivu Neretva ’93 (također neuspješnu) jasno je da tzv. Armija nija napravila mnogo toga osim što je, kako ističe jedan od izravnih sudionika tih događaja, a danas predsjednik HVIDRA-e HNŽ-a Zoran Zovko, zarobila dojučerašnje suborce i civile, razarala i ubijala.

Predsjednik HVIDRA-e HNŽ-a Zoran Zovko

U razgovoru za Hrvatski Medijski Servis Zovko tvrdi kako tzv. Armija, odnosno snage koje su pristizale iz sjeverne Hercegovine i Bosne nikada ne bi napravile ni to da nije bilo izdaje Bošnjaka koji su bili u HVO-u i koji su noć prije napada okrenuli cijevi na svoje suborce-Hrvate.

Radilo se, ističe Zovko, o pomno isplaniranom scenariju koji seže mjesecima ranije kada su Bošnjaci kroz HVO-a malo po malo prikupljali oružje i streljivo te kovali zavjeru.

U najvećem dijelu radilo se o ljudima, upozorio je Zovko, koje je zapravo HVO oslobodio u Lipanjskim zorama tijekom akcije oslobađanja bjelopoljske kotline, a koji su kasnije ušli u HVO.  Mjesece koji su uslijedili nakon odbacivanja srpskog agresora ti isti su iskoristili za naoružavanje i pripremu onoga što će kulminirati krajem lipnja 1993.

Zaustavljen prodor

Nesvjesni kako im suborci pripremaju takvu sudbinu, pripadnici HVO-a svu su svoju energiju usmjeravali na obranu oslobođenih prostora od Vojske Republike Srpske, te nije došlo ni do razoružavanja Bošnjaka što je još jedan od dokaza kako Hrvati nikada nisu imali namjeru ratovati s Bošnjacima već upravo suprotno.

Zovko u tom kontekstu navodi kako su unatoč napadu (praktično s leđa) te uz sversdnu pomoć specijalnih snaga koje su pristizale iz Bosne i “opkoljenog” Sarajeva, pripadnici HVO-a uspjeli sačuvati velik dio prostora, pa čak i dio na lijevoj obali Neretve u Bijelom Polju, a u konačnici zalaganjem postrojbi HVO-a, kako domaćih tako i pridodanih u ispomoć, hrvatske su snage zaustavile ofanzivu tzv. Armije RBiH te time i slomili velike planove o prodoru u Hercegovinu s ciljem izlaska na more.

Tzv. Armija ne samo da nije uspjela ovladati širim područjem Mostara i tog dijela Hercegovine, već nije ispunila ni jedan od osnovnih ciljeva, a to je nadzor komunikacije Konjic-Jablanica-Mostar. Naime, HVO je svojim jedinim dijelom kod Konjica (Turija) nadzirao i ometao pokrete tzv. Armije BiH za što im Zovko iskazuje veliko priznanje.

S druge strane ni na području sjeverno od Mostara tzv. Armija RBiH nikada nije mogla uspostaviti čvrst nadzor, pri čemu Zovko naglašava kako su tih dana na postrojbe HVO-a nadirale najsnažnije bošnjačke snage koje na kraju i nisu ostvarile svoje ciljece.

Prisjećajući se tih dana on je posebno ukazao na činjenicu kako je bio svjedokom vjerskih pokliča tijekom napada na Hrvate, a jednu postrojbu vodio je i hodža. Gledajući iz današnje perspektive na navedene događaje Zovko kaže kako se sada može reći da je tih dana zaustavljen san o Islamskoj državi

-Danas je vidljivo da je to bio plan, stvaranje Islamske države, upozorava Zovko. Osvrnuvši se na činjenicu da se danas slavi navodna pobjeda protiv HVO-a on je naveo kako se radi o iskušanom receptu u kojem se kroz brojne medije godinama stvara mit, dok kod Hrvata praktično ne postoji mogućnost za adekvatnu reakciju.

Prisvajanje

Kao ilustraciju pokušaja obmanjivanja i prisvajanja Zovko navodi nekoliko bitki protiv srpskog agresora na području Bijelog Polja i dalje prema Prenju (primjerice visoravan Rošci), a koje Bošnjaci svojataju.

-Sve bitke koje je dobio HVO danas oni slave kao svoje pobjede. Lažu djecu i svoj narod, ali ne može se istina sakriti, poručio je Zovko. /HMS/

Prije 25 godina razbijen “čelični zagrljaj” oko Mostara a san o velikoj Srbiji razbijen geopolitički i geostrateški

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

28 godina od okupacije Mostara od strane tzv. JNA i rezervista

Objavljeno

na

Objavio

Prije 28 godina, 19. rujna 1991. u Mostar su došli navjestitelji rata, srpski i crnogorski rezervisti JNA. Zbog navodnog osiguranja Zračne luke, u Mostar i Hercegovinu dolazi više od pet tisuća rezervista, pripadnika titogradskog i užičkog korpusa tzv.JNA.

Nedugo nakon dolaska, tzv.JNA zauzima položaje na brdima oko Mostara i zračne luke, pripremajući opsadu grada koja će početi s proljećem 1992. godine.

Za dolazak rezervista u Mostar (19. rujna 1991.) iako nenajavljen, mostarski krizni stožer bio je pripravan. U suradnji s hrvatskim kadrovima u republičkom MUP-u zaustavljen je prvi nasrtaj rezervista da uđu u samo središte grada. Zaustavljeni su u Gnojnicama i Zračnoj luci, gdje je tadašnji MUP postavio svoje policijske punktove, piše HMS.

U Mostar je ilegalno donesena radio-oprema koju su kupili Hrvati u Njemačkoj. Svakodnevno je sve veći broj dragovoljaca pristupao obrani Mostara, oružje koje je dolazilo ilegalno raspoređivalo se preko glavnog stožera u Grudama. U to vrijem gradom su kružile razne dezinformacije i zlonamjerne glasine koje je širio KOS što je među građane unosilo nemir, pa se krizni stožer morao suprotstaviti i takvom vidu specijalnog rata protiv KOS-a.

Dok je rat praktično pred vratima, oporbene stranke u Mostaru organiziraju razne mitinge podrške za JNA.

Od tada pa do početka ratnih događanja u Mostaru, skoro svakodnevno  dolazilo je i do incidenata u koje su bili uključeni rezervisti tzv.JNA. Sporadična pucnjava s okolnih brda prema Katedrali, strašenje građana s dugim cijevima na ulicama, bombe u kafićima, pijančevanje i tuče, te pucnjava na vozila u okolici Mostara, ali i međusobni obračuni rezervista, unijeli su osjećaj straha, nemira i nesigurnosti među stanovnike Mostara.

U listopadu 1991. je napadnuto i selo Ravno u sjeverozapadnom dijelu Popova polja, što je događaj kojim de facto počinje rat u Bosni i Hercegovini, za kojeg tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović je kazao da nije „naš rat“.

Jedinice JNA smještene u Mostaru su trebale, zajedno s kninskim korpusom, zauzeti Split i srednju Dalmaciju. Kako to nisu uspjeli učiniti, užički i podgorički korpus ostaju na ovom području.

Užički korpus je preimenovan u ”bilećki”, a poslije i u ”hercegovački”. Djelovao je na području Mostara. Titogradski korpus je djelovalo na području Popova polja, Neuma, Stona i Dubrovnika.

Pod zapovjedništvom ovih korpusa su kasnije bile i brojne paravojne formacije iz Srbije i istočne Hercegovine, koje su počinile i zločin na Uborku gdje je mučki ubijeno 114 civila iz mostarskog naselja Zalik i Sutina, a za koji nitko nije odgovarao. Bio je to jedan od prvih masovnih zločina nad civilima tijekom četverogodišnjeg rata u BiH.M. L./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Posušje: Obilježena 25. obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

Posušje je danas bilo središte obilježavanja 25. obljetnice osnutka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović s izaslanstvom i članovima udruge, nazočio je ovoj obljetnici te se nazočnima obratio na svečanoj akademiji.

-Mi smo se kroz ovo vrijeme, kroz ovih 25. godina kako obilježavamo obljetnice naših Udruga, ali i ovo vrijeme od 90. 91., pa do 95. pomalo zaboravili, pomalo razjedili i pomalo uvjerili sebe kako je to vrijeme iza nas i kako ne treba obilježavati obljetnice. Siguran da je Hrvatska Republika i Hrvatska zajednica Herceg Bosna učinila ono što nitko drugi u Bosni i Hercegovini nije. Dala je jedan doprinos da mi imamo mogućnost da i Republika Hrvatske osigura svoju neovisnost, svoju slobodu, unutar povijesnih granica, a s druge strane očuvali smo ono što se moglo očuvati kada je u pitanju hrvatski narod i samu Bosnu i Hercegovinu kao takvu, kazao je predsjednik Čović.

-Hrvatska Republika Herceg Bosna se do kraja ugradila u sadašnje tkivo Bosne i Hercegovine. S te strane i ova obljetnica i svaka druga, neka bude poticaj, ne, da se mi bavimo prošlošću, nego, da mladim ljudima skrećemo pozornost na iskušenja i žrtve na koje smo na jedan način ponosni kada se klanjamo svima onima koji su dali svoje živote, za njih palimo svjeće, izgovaramo molitve, danas u Posušju a tako i u još 24, 25 općina, gradova, u našoj BiH gdje imamo svoje načelnike i gradonačelnike, naglasio je dr. Čović.

-Nema u Herceg Bosni nikakve takozvanosti, međutim, nemojmo se previše opterećivati kada oni tako nešto govore. Oni imaju svoje strategije bez obzira u kojem ih vremenskom razdoblju iznose, bez obzira je li to vrijeme kada smo morali posegnuti za Hrvatskom samoupravom ili neko drugo u 24. godine od rata na ovamo. Tih iskušenja će biti, jer mi nismo formalno završili ono što smo trebali. Trebamo štitit vrijednosti Domovinskog rata i dostojanstvo naših branitelja na poseban način. Dobar dio vlasti i danas nije završio kada je u pitanju pravni mir BiH, pravno uređenje BiH.

U Orašju kada smo obilježavali obljetnicu Udruge nositelja ratnih odličja Hrvatskog vijeća obrane Herceg – Bosne, razgovarali smo s gosp. Plenkovićem i njegovim suradnicima da vidimo što se još da uraditi sa zakonima u RH kako bi naši branitelji imali svoje mjesto. To sve skupa nije završeno, ali znamo da smo u to ugradili sve što smo znali i bili smo za stolom i razgovarali oko toga. Ako i ima kakvih nazadovoljstava ne možemo ih popraviti nego radeći zajedno, naglasio je predsjednik Čović.

-Ostanimo zajedno i budimo svjesni iskušenja koje smo svi zajedno prolazili i u ratno vrijeme, a i ovo vrijeme iza rata. Neka svaki put kada smo pali ili pogriješili, međusobno se razdijelili bude nauk, da više takvog luksuza ispred sebe nemamo, zaključio je predsjednik Čović uz izrečene čestitke prilikom obilježavanja 25. obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne u Posušju.

Nikica Tomić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne naglasio je kako vrijednosti Domovinskog rata trebamo uvijek pamtiti, posebno žrtvu svih onih koji su svoje živote ostavili za bolje sutra i hrvatskog naroda i Bosne i Hercegovine.

Sve nazočne pozdravio je i general Ilija Nakić, a kao domaćin, nazočnima se obratio Branko Bago, načelnik općine Posušje pozivajući da se sjećamo i ponosimo na one koji su položili svoje živote, ali i onih koji i danas nose ratne ožiljke.

Svečanoj akademiji prethodilo je polaganje vijenaca kod spomenik Ludvigu Pavloviću, Sv. misa te mimohod do spomen obilježja na Trgu branitelja i polaganje vijenaca u Posušju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari