Pratite nas

BiH

Domagoj Tolić: Bošnjačka igra s vatrom

Objavljeno

na

HNS BiH od Hrvatske će tražiti da pokrene spor pred Međunarodnim sudom o ponovnome utemeljenju Herceg- Bosne

Na sljedećoj sjednici Hrvatskoga narodnog sabora BiH, koji okuplja najvažnije hrvatske političke stranke u BiH, najavljeno je pokretanje dviju inicijativa.

Jedna će biti zahtjev čelnika Hrvatske kršćanske demokratske unije Ivana Muse da se Hrvati povuku iz svih institucija vlasti u hrvatsko-bošnjačkome entitetu Federaciji BiH, što bi dovelo do ozbiljnijih poremećaja, a druga je još ozbiljnija – od čelnika HSS-a BiH Marija Karamatića traži se aktiviranje odredaba Bečke konvencije koje podrazumijevaju povratak Herceg-Bosne nakon novoga pravnog i političkoga nasilja bošnjačkih stranaka.

Snažan je to odgovor na poteze bošnjačkih političkih stranaka koje su krajem lipnja nasilno, bez Hrvata, donijele svojevrsni entitetski izborni zakon koji im omogućuje preglasavanje Hrvata i njihovo vrlo izvjesno ponovno izbacivanje iz vlasti nakon sljedećih izbora predviđenih za prvu nedjelju listopada ove godine.

Raspad Daytona

Iako se inicijativa čelnika HSS-a Marija Karamatića o rehabilitaciji Herceg-Bosne, koja je ugašena 1994. i stvorena Federacija BiH pod američkim pritiskom, čini kao juriš na vjetrenjače – drugoga časnog izlaza iz ove situacija nema.

‘Nemamo izbora osim vratiti se na ono s čim smo ušli u cijelu priču, a to je Hrvatska Republika Herceg-Bosna. Činjenica jest da po člancima Bečke konvencije, koja je iznad ustava bilo koje države, jasno stoji da ako je neka strana grubo oštećena ili prevarena u potpisivanju međunarodnoga sporazuma, ima se pravo vratiti na početno stanje. U našemu slučaju to je Herceg-Bosna.

Činjenica je da su Hrvati u BiH grubo prevareni ili oštećeni’, tvrdi Karamatić. No da bi se pokrenula ova inicijativa, potrebno je da jedna od država koje je bila potpisnik, a to su Hrvatska, BiH, SAD i Turska pokrenu taj spor pred Međunarodnim sudom pravde.

Karamatić najprije vjeruje da će na sjednici HNS-a BiH biti usvojena takva inicijativa koja će se poslati Hrvatskoj koja ima i ustavnu obvezu brinuti se o Hrvatima. Bit će to i jasan test kakvu politiku Hrvatska vodi prema Hrvatima u BiH – kao stariji brat ili pak kao dodijeljeni tutor.

FBIH

Naime, dalekosežne će biti posljedice, koje imaju potencijala tektonski razoriti temelje Daytonske BiH, ako se u Federaciji BiH provede Zakon o izbornim jedinicama, čiji je cilj osigurati dominaciju nad Hrvatima u završnoj epizodi pretvaranja ovoga entiteta u bošnjački.

Iako se na prvi pogled čini predramatično ovako postaviti stvari, jer bi se donošenjem federalnoga zakona čak ‘riješio’ problem izbora izaslanika za Dom naroda Federacije BiH za predstojeće izbore, o čemu pregovore na drugoj razini vode predstavnici međunarodne zajednice.

Istodobno, na duge staze negiranje legitimnoga izbora, negiranja Ustava BiH, negiranje odluke Ustavnoga suda, negiranje državnoga Izbornog zakona daje političke i pravne temelje hrvatskim i srpskim elitama za početak ‘legalnoga’ raspada zemlje.

Od potpisivanja Daytonskoga sporazuma 21. studenoga 1995. godine bošnjačke stranke, a to su sve one čije je sjedište u Sarajevu, nastoje ostvariti dominaciju prikrivenim nacionalističkim projektom. U tome im uvelike pomažu i predstavnici međunarodnih institucija, ponajprije američke administracije.

Najprije su 2000. godine pod snažnim pritiskom upravo administracije SAD-a, promijenjena pravila za glasovanje koja su omogućila da na vlast stignu isključivo bošnjačke stranke s priljepcima poput Mesićevih simpatija – mesara Lijanovića i stranka Krešimira Zubaka koji je bio ucijenjen od Haaga, jer je prethodno obnašao visoke dužnosti u Herceg-Bosni.

Uslijedile su ustavne promjene kojima je Hrvatima oduzet jednak broj ministara u Vladi. Tada su ih imali osam kao i Bošnjaci, a danas ih imaju 5 pa ih oko svih odluka u izvršnoj vlasti Bošnjaci mogu preglasati. Jedina preostala institucija posredstvom koje Hrvati održavaju balans u vlasti jest Dom naroda Parlamenta Federacije. Taj je dom gornji po hijerarhiji ovoga parlamenta.

Zastupnički se dom bira kao klasični građanski parlamentarni dom dok Dom naroda, odnosno klubove Hrvata, Srba i Bošnjaka biraju predstavnici triju konstitutivnih naroda. On ima nezaobilaznu ulogu pri izboru predsjednika Federacije BiH, a nakon toga u Vladi Federacije BiH.

Ustavni sud BiH zabio klin u velikobošnjački projekt dominacije

Izmjenama izbornih pravila omogućeno je da Hrvate za Dom naroda većinom glasova mogu izabrati Bošnjaci, odnosno trećinu potrebnu za izbor predsjednika Federacije BiH i Vladu.

S obzirom na to da je Republika Srpska, populacijski i politički gledano nedodirljivi cilj, od objave rezultata popisa stanovništva 2013., kada je na mišiće utvrđeno da je Bošnjaka iznad 50 posto, krenulo se s realizacijom ‘građanskoga’, a ustvari velikobošnjačkoga projekta čiji je cilj najprije politički eutanizirati, a zatim svakako dokrajčiti Hrvate u Federaciji BiH.

Na scenu je tada stupio Ustavni sud BiH koji je 2016. Godine, odlučujući po apelaciji Bože Ljubića, zabio klin u velikobošnjački projekt dominacije brišući odredbe Izbornoga zakona BiH koji su omogućavali preglasavanje Hrvata i vraćajući BiH u politički i pravni prostor u kojemu se moraju pronalaziti rješenja na tragu konsolidacijskoga duha ove zemlje. Ta odluka kaže da županija sa sjedištem u Goraždu s 24 hrvatska stanovnika ne može izabrati jednoga Hrvata u Dom naroda Federacije BiH, kao ni Posavska županija u kojoj živi 36.000 Hrvata.

Ustavni je sud, dakle, izbrisao rečenicu da se iz svake županije bira po jedan Hrvat, a onda tako i Srbin, odnosno Bošnjak, jer narušava proporcionalnost i legitimitet naroda koji predstavlja.

Ustavni sud BiH naložio je da se izmijeni državni Izborni zakon i da Hrvati ondje gdje su u većini biraju svoje zastupnike u vlasti. I to je naložio državnome parlamentu. Sve suprotno, uz prešutnu suglasnost stranih diplomata, prije svih američke veleposlanike Maureen Cormack i austrijskoga katolika Valentina Inzka, napravile su bošnjačke stranke SDA, SDP, DF, SBB i Naša stranka.

Nasilno su, preglasavajući Hrvate u entitetskome Zastupničkom domu, donijeli federalni izborni zakon i to na temelju špekulativnih odredaba ustava FBiH. Naime, radi se o identičnim odredbama koje je već Ustavni sud obrisao iz zakona.

Kako se doznaje, za vrijeme razgovora hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka upravo takva rješenja predlagali su predstavnici američke administracije neshvatljivo podupirući opasni bošnjački nacionalizam. Ta je poruka za pravne, političke i druge motritelje stanja više nego jasna.

Signal je to Republici Srpskoj da su entitetski ustavi iznad državnoga Ustava BiH jer se izborni zakon u Federaciji BiH upravo temelji na tome. A upravo je Ustavni sud rekao da je Izborni zakon BiH suprotan vrhovnome pravnom aktu – dakle državnome Ustavu.

Druga poruka je da odluke Ustavnoga suda BiH više ne vrijede ili da ih može osporavati tko želi. Treća poruka je da bilo tko može organizirati, primjerice, referendum o samostalnosti, neovisnosti i da zabrana Ustavnoga suda ne će vrijediti za njih. Poruka je to i Hrvatima da se više zakonitim sredstvima ne mogu izboriti za svoju jednakopravnost te da će morati posegnuti za drugim sredstvima.

Posebice se to odnosi na odredbe u novome federalnom izbornom zakonu da se iz svake županije bira po jedan Hrvat te da se primjenjuje popis 1991., što je apsolutno suprotno odluci Ustavnoga suda u predmetu Ljubić. Osim reakcija hrvatskih političara iz BiH, reakcije službenoga Zagreba nije bilo, a radi se o najgrubljem nasrtaju na njihovu samobitnost od 2000. godine.

Scenarij nakon sljedećih izbora, ako se ne poremeti ovaj plan, bit će sljedeći: bošnjačke stranke uspostavljaju Vladu Federacije BiH i biraju predsjednika ovoga entiteta te preglasavaju Hrvate oko izbora člana Predsjedništva. To automatski znači, uza sve druge negativne parametre, novi val iseljavanja mladih Hrvata jer je za vrijeme bošnjačkih vlasti upravo pokrenut taj proces 2010. godine.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Policija uhitila osobe koje su zapalile kuće hrvatskih povratnika u srednjoj Bosni

Objavljeno

na

Objavio

Foto: DVD Stari Vitez

Policija je u utorak uhitila tri osobe koje se sumnjiče da su opljačkali i zapalili obiteljske kuće dvojice hrvatskih povratnika u mjestu Putkovićima kod Viteza u središnjoj Bosni.

Kako je u utorak potvrdio glasnogovornik MUP-a Srednjobosanske županije Hasan Hodžić, izgred se dogodio u nedjelju u mjestu Putkovićima kod Viteza. Policiji i gasiteljima je u nedjelju u večernjim satima dojavljeno da gori obiteljska kuća Joze Brkovića. Požar je lokaliziran, a policija je obavila očevid.

Kasnije je u noći na ponedjeljak izgorjela i susjedna kuća Franje Brkovića te je pričinjena značajna materijalna šteta. Po Hodžićevim riječima, policija je utvrdila kako se u oba slučaja radi o kaznenim djelima paljevine i teške krađe.

Nakon detaljne istrage policija je otkrila i uhitila sumnjivce M.O. (1995.), B.H. (1994.) i M.V. (1973.). Sva trojica su iz Viteza. Oni su nakon kriminalističke obrade u potpunosti priznali izvršenje kaznenih djela.

Nakon toga su po nalogu Općinskog suda Travnik započeli pretresi na tri lokacije na području Viteza koje koriste osumnjičeni.

Pljačka i paljevina dviju kuća hrvatskih povratnika u mjestu Putkovićima, većinski nastanjenom Bošnjacima, izazvala je uznemirenje kod tamošnjih Hrvata.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

SNSD i HDZ surađivat će u formiranju vlasti na svim razinama

Objavljeno

na

Objavio

Izaslanstva Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, predvođene liderima stranaka Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem, razgovarale su danas u Istočnom Sarajevu o formiranju vlasti nakon listopadskih Općih izbora.

Kako su predsjednici stranka kazali, više nego zadovoljni su ostvarenim rezultatima budući da su obje stranke osvojile više glasova nego u ranijim izbornim ciklusima, zbog čega su najavili da će zajednički raditi na formiranju vlasti od županijskog do državnoj razini.

Napomenuli su da je ovo jedan u nizu sastanaka, ali su i naglasili da sve što su danas dogovarali nije protiv trećeg te su pozvali reprezentativnog predstavnika Bošnjaka da zajednički sudjeluje u vlasti te rješavanju nagomilanih pitanja.

Lider SNSD-a Milorad Dodik smatra da politički predstavnici moraju preuzeti odgovornost za procese u državi i raditi na uspostavljanju uspješne BiH, ponovno zagovarajući ukidanje Ureda visokog predstavnika u BiH te iznoseći niz osuda prema međunarondoj zajednici i kazavši  da je BiH predugo pod patronatom.

Dodik je podvukao da je suradnja dvije stranke dugogodišnja i da dobro funkcioniraju te da su se partneri ponašali u skladu s dogovorima i odlukama, najavljujući  da će se i sada zalagati za to da BiH što prije dobije status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, ali i da se ojača suverenitet BiH.

Istaknuo je potrebu da se izmijeni Izborni zakon čije manjkavosti su se, kaže, i u ovom izbornom procesu pokazale, napominjući da će koordinirati sve aktivnosti u funkciji napretka na svim nivoima u BiH, ali u skladu sa Ustavom i ustavnim uređenjem BiH, s dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Dodik kaže da su oni spremni formirati vlast u Republici Srpskoj već do kraja ovog mjeseca, ali kada je u pitanju Federacija BiH, lider SNSD-a najavio da neće dozvoliti konstituiranje Doma naroda Federalnog parlamenta dok se ne popuni Klub Srba.

– To nije ultimatum nego ustavna obaveza – kaže Dodik, koji je dodao da je na današnjem sastanku razgovarano kako uspostaviti konstitutivnost Srba u županijama gdje to do sada nije ostvareno u skladu sa Ustavom.

Predsjednik HDZ-a Dragan Čović kazao je da je važno uspostaviti dobru suradanju među strankama koje mogu osigurati stabilnu većinu, kazavši da je na državnoj razini  u posljednje dvije godine napravljen zastoj zbog nepostojanja stabilne parlamentarne većine.

Dodao je da postoji jasna sugasnost na putu BiH ka Europskoj uniji, ali je podvukao i da je ključni problem riješiti pitanje izmjena Izbornog zakona kako se više nikada ne bi došlo u situaciju da jedan narod drugom bira predstavnike.

Napomenuo je da je HDZBiH ostvario najbolji izborni rezultat u posljednjih 20 godina, ali uz sve to, kako je kazao,  “nemate hrvatskog člana Predsjedništva BiH, no to je realnost koju treba sagledati realno jer je ovakav izbor nelegalan, neustavan i nelegitiman”.

Na pitanje novinara da li će o formiranju vlasti razgovarati sa SDA, Čović je kazao da je već razgovarao sa liderima SDA i SBB-a, Izetbegovićem i Radončićem, te da će se razgovori nastaviti s ciljem formiranja stabilne parlamentarne većinbe.

U izaslanstvu HDZ-a bili su, između ostalih, Vjekoslav Bevanda, Borjana Krišto i Marinko Čavara, a u izaslanstvu SNSD-a su, između ostalih,  Željka Cvijanović, Nebojša Radmanović, Staša Košarac, Sredoje Nović i Zoran Tegeltija.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari