Pratite nas

BiH

Domagoj Tolić: Bošnjačka igra s vatrom

Objavljeno

na

HNS BiH od Hrvatske će tražiti da pokrene spor pred Međunarodnim sudom o ponovnome utemeljenju Herceg- Bosne

Na sljedećoj sjednici Hrvatskoga narodnog sabora BiH, koji okuplja najvažnije hrvatske političke stranke u BiH, najavljeno je pokretanje dviju inicijativa.

Jedna će biti zahtjev čelnika Hrvatske kršćanske demokratske unije Ivana Muse da se Hrvati povuku iz svih institucija vlasti u hrvatsko-bošnjačkome entitetu Federaciji BiH, što bi dovelo do ozbiljnijih poremećaja, a druga je još ozbiljnija – od čelnika HSS-a BiH Marija Karamatića traži se aktiviranje odredaba Bečke konvencije koje podrazumijevaju povratak Herceg-Bosne nakon novoga pravnog i političkoga nasilja bošnjačkih stranaka.

Snažan je to odgovor na poteze bošnjačkih političkih stranaka koje su krajem lipnja nasilno, bez Hrvata, donijele svojevrsni entitetski izborni zakon koji im omogućuje preglasavanje Hrvata i njihovo vrlo izvjesno ponovno izbacivanje iz vlasti nakon sljedećih izbora predviđenih za prvu nedjelju listopada ove godine.

Raspad Daytona

Iako se inicijativa čelnika HSS-a Marija Karamatića o rehabilitaciji Herceg-Bosne, koja je ugašena 1994. i stvorena Federacija BiH pod američkim pritiskom, čini kao juriš na vjetrenjače – drugoga časnog izlaza iz ove situacija nema.

‘Nemamo izbora osim vratiti se na ono s čim smo ušli u cijelu priču, a to je Hrvatska Republika Herceg-Bosna. Činjenica jest da po člancima Bečke konvencije, koja je iznad ustava bilo koje države, jasno stoji da ako je neka strana grubo oštećena ili prevarena u potpisivanju međunarodnoga sporazuma, ima se pravo vratiti na početno stanje. U našemu slučaju to je Herceg-Bosna.

Činjenica je da su Hrvati u BiH grubo prevareni ili oštećeni’, tvrdi Karamatić. No da bi se pokrenula ova inicijativa, potrebno je da jedna od država koje je bila potpisnik, a to su Hrvatska, BiH, SAD i Turska pokrenu taj spor pred Međunarodnim sudom pravde.

Karamatić najprije vjeruje da će na sjednici HNS-a BiH biti usvojena takva inicijativa koja će se poslati Hrvatskoj koja ima i ustavnu obvezu brinuti se o Hrvatima. Bit će to i jasan test kakvu politiku Hrvatska vodi prema Hrvatima u BiH – kao stariji brat ili pak kao dodijeljeni tutor.

FBIH

Naime, dalekosežne će biti posljedice, koje imaju potencijala tektonski razoriti temelje Daytonske BiH, ako se u Federaciji BiH provede Zakon o izbornim jedinicama, čiji je cilj osigurati dominaciju nad Hrvatima u završnoj epizodi pretvaranja ovoga entiteta u bošnjački.

Iako se na prvi pogled čini predramatično ovako postaviti stvari, jer bi se donošenjem federalnoga zakona čak ‘riješio’ problem izbora izaslanika za Dom naroda Federacije BiH za predstojeće izbore, o čemu pregovore na drugoj razini vode predstavnici međunarodne zajednice.

Istodobno, na duge staze negiranje legitimnoga izbora, negiranja Ustava BiH, negiranje odluke Ustavnoga suda, negiranje državnoga Izbornog zakona daje političke i pravne temelje hrvatskim i srpskim elitama za početak ‘legalnoga’ raspada zemlje.

Od potpisivanja Daytonskoga sporazuma 21. studenoga 1995. godine bošnjačke stranke, a to su sve one čije je sjedište u Sarajevu, nastoje ostvariti dominaciju prikrivenim nacionalističkim projektom. U tome im uvelike pomažu i predstavnici međunarodnih institucija, ponajprije američke administracije.

Najprije su 2000. godine pod snažnim pritiskom upravo administracije SAD-a, promijenjena pravila za glasovanje koja su omogućila da na vlast stignu isključivo bošnjačke stranke s priljepcima poput Mesićevih simpatija – mesara Lijanovića i stranka Krešimira Zubaka koji je bio ucijenjen od Haaga, jer je prethodno obnašao visoke dužnosti u Herceg-Bosni.

Uslijedile su ustavne promjene kojima je Hrvatima oduzet jednak broj ministara u Vladi. Tada su ih imali osam kao i Bošnjaci, a danas ih imaju 5 pa ih oko svih odluka u izvršnoj vlasti Bošnjaci mogu preglasati. Jedina preostala institucija posredstvom koje Hrvati održavaju balans u vlasti jest Dom naroda Parlamenta Federacije. Taj je dom gornji po hijerarhiji ovoga parlamenta.

Zastupnički se dom bira kao klasični građanski parlamentarni dom dok Dom naroda, odnosno klubove Hrvata, Srba i Bošnjaka biraju predstavnici triju konstitutivnih naroda. On ima nezaobilaznu ulogu pri izboru predsjednika Federacije BiH, a nakon toga u Vladi Federacije BiH.

Ustavni sud BiH zabio klin u velikobošnjački projekt dominacije

Izmjenama izbornih pravila omogućeno je da Hrvate za Dom naroda većinom glasova mogu izabrati Bošnjaci, odnosno trećinu potrebnu za izbor predsjednika Federacije BiH i Vladu.

S obzirom na to da je Republika Srpska, populacijski i politički gledano nedodirljivi cilj, od objave rezultata popisa stanovništva 2013., kada je na mišiće utvrđeno da je Bošnjaka iznad 50 posto, krenulo se s realizacijom ‘građanskoga’, a ustvari velikobošnjačkoga projekta čiji je cilj najprije politički eutanizirati, a zatim svakako dokrajčiti Hrvate u Federaciji BiH.

Na scenu je tada stupio Ustavni sud BiH koji je 2016. Godine, odlučujući po apelaciji Bože Ljubića, zabio klin u velikobošnjački projekt dominacije brišući odredbe Izbornoga zakona BiH koji su omogućavali preglasavanje Hrvata i vraćajući BiH u politički i pravni prostor u kojemu se moraju pronalaziti rješenja na tragu konsolidacijskoga duha ove zemlje. Ta odluka kaže da županija sa sjedištem u Goraždu s 24 hrvatska stanovnika ne može izabrati jednoga Hrvata u Dom naroda Federacije BiH, kao ni Posavska županija u kojoj živi 36.000 Hrvata.

Ustavni je sud, dakle, izbrisao rečenicu da se iz svake županije bira po jedan Hrvat, a onda tako i Srbin, odnosno Bošnjak, jer narušava proporcionalnost i legitimitet naroda koji predstavlja.

Ustavni sud BiH naložio je da se izmijeni državni Izborni zakon i da Hrvati ondje gdje su u većini biraju svoje zastupnike u vlasti. I to je naložio državnome parlamentu. Sve suprotno, uz prešutnu suglasnost stranih diplomata, prije svih američke veleposlanike Maureen Cormack i austrijskoga katolika Valentina Inzka, napravile su bošnjačke stranke SDA, SDP, DF, SBB i Naša stranka.

Nasilno su, preglasavajući Hrvate u entitetskome Zastupničkom domu, donijeli federalni izborni zakon i to na temelju špekulativnih odredaba ustava FBiH. Naime, radi se o identičnim odredbama koje je već Ustavni sud obrisao iz zakona.

Kako se doznaje, za vrijeme razgovora hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka upravo takva rješenja predlagali su predstavnici američke administracije neshvatljivo podupirući opasni bošnjački nacionalizam. Ta je poruka za pravne, političke i druge motritelje stanja više nego jasna.

Signal je to Republici Srpskoj da su entitetski ustavi iznad državnoga Ustava BiH jer se izborni zakon u Federaciji BiH upravo temelji na tome. A upravo je Ustavni sud rekao da je Izborni zakon BiH suprotan vrhovnome pravnom aktu – dakle državnome Ustavu.

Druga poruka je da odluke Ustavnoga suda BiH više ne vrijede ili da ih može osporavati tko želi. Treća poruka je da bilo tko može organizirati, primjerice, referendum o samostalnosti, neovisnosti i da zabrana Ustavnoga suda ne će vrijediti za njih. Poruka je to i Hrvatima da se više zakonitim sredstvima ne mogu izboriti za svoju jednakopravnost te da će morati posegnuti za drugim sredstvima.

Posebice se to odnosi na odredbe u novome federalnom izbornom zakonu da se iz svake županije bira po jedan Hrvat te da se primjenjuje popis 1991., što je apsolutno suprotno odluci Ustavnoga suda u predmetu Ljubić. Osim reakcija hrvatskih političara iz BiH, reakcije službenoga Zagreba nije bilo, a radi se o najgrubljem nasrtaju na njihovu samobitnost od 2000. godine.

Scenarij nakon sljedećih izbora, ako se ne poremeti ovaj plan, bit će sljedeći: bošnjačke stranke uspostavljaju Vladu Federacije BiH i biraju predsjednika ovoga entiteta te preglasavaju Hrvate oko izbora člana Predsjedništva. To automatski znači, uza sve druge negativne parametre, novi val iseljavanja mladih Hrvata jer je za vrijeme bošnjačkih vlasti upravo pokrenut taj proces 2010. godine.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Zbog poteza SDA Dodik sazvao hitnu presicu: Ovo je kap koja je prevršila mjeru…

Objavljeno

na

Objavio

Dodik kaže da bi inicijativa za promjenu imena Republike Srpske mogla dovesti do “razdruživanja” BiH

Predsjedatelj i srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik ocijenio je u srijedu kako je najava bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) da će tražiti ocjenu ustavnosti naziva entiteta Republika Srpska uvod u nove sukobe u BiH koji bi mogli završiti potpunom paralizom države ali i njenim “razdruživanjem”.

Iz središnjice SDA u Sarajevu su ranije tijekom dana medijima dostavili priopćenje u kojemu su najavili kako će ovlašteni dužnosnici te stranke u tijelima vlasti podnijeti priziv Ustavnom sudu BiH i tražiti da se naziv Republike Srpske izmijeni jer on ne odražava ustavnu činjenicu po kojoj su sva tri konstitutivna naroda ravnopravna u tom entitetu.

Dodik je na izvanrednoj konferenciji za novinstvo koju je tim povodom sazvao u Istočnom Sarajevu kazao kako je ova najava “kap koja je prevršila mjeru” i “nepotrebna provokacija” preko koje se ne može prijeći.

“Kada bude upućena ova inicijativa Ustavnom sudu ja ću prekinuti rad u Predsjedništvu BiH”, najavio je Dodik pojašnjavajući kako će prekinuti svaku komunikaciju s bošnjačkim članom Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem ukoliko on bude taj koji će u ime SDA podnijeti priziv Ustavnom sudu.

Dok se ovo stanje ne razjasni, kako je najavio, neće biti nikakvih pregovora sa SDA o uspostavi vlasti na državnoj razini.

Kazao je kako je ovo najbolji put da se RS “istjera iz BiH” te je najavio kako će zbog ove krize pozvati sve predsjednike parlamentarnih političkih stranaka iz RS na dogovor o zajedničkom reagiranju te kako će o svemu raspravljati parlament RS i odlučiti o “adekvatnim mjerama” koje će stupiti na snagu čim se predmet nađe pred Ustavnim sudom.

“Ovo je inicijativa za razdruživanje u BiH”, kazao je Dodik optuživši Bošnjake da “ne žele nikoga drugoga u BiH” te da su stoga majorizirali Hrvate na općim izborima provedenim prošle godine a sada pokušavaju ukinuti RS.

Dodik je rekao kako je RS ustavna kategorija pa se ne može ni prihvatiti priziv ali ne vjeruje Ustavnom sudu BiH pa ne isključuje da on o tome ipak raspravlja jer tamo odluke mogu donijeti tri strana i dva bošnjačka suca.

Tvrdi kako je RS pod tim imenom “međunarodno priznata” jer je kao takva potpisala sve anekse Daytonskog sporazuma te je predstavljala pregovaračku stranu.

“Ukidanje imena RS nama govori da mi nemamo što tražiti u BiH”, zaključio je Dodik.

Njegovim kritikama na račun SDA tijekom dana su se pridružili gotovo svi istaknutiji političari iz RS poput predsjednika entitetske Narodne skupštine Nedeljka Čubrilovića koji je kazao kako su nazivi entiteta utvrđeni u Daytonu 1995. pa bi promjena tih naziva označila rušenje ustava a time i BiH kao države.

“Potezati danas u dnevnopolitičke svrhe pitanje promjene naziva Republika Srpska znači rušenje ustava, nakon čega više nitko ne bi mogao predvidjeti razvoj situacije”, kazao je Čubrilović u Banjoj Luci.

Unatoč razlikama i stalnim sukobima s vladajućom strukturom i predstavnici oporbe u Republici Srpskoj u srijedu su reagirali na sličan način kao i dužnosnici na vlasti optuživši SDA da stvara kaos.

“Ovo je neodgovoran potez SDA koji će dovesti do blokade u radu institucija i u formiranju vlasti… SDA na ovaj način preuzima odgovornost za mogući kaos”, izjavio je predsjednik oporbene Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović.

(Hina)

 

SDA odlučila pokrenuti postupak ocjene ustavnosti naziva Republike Srpske

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

SDA odlučila pokrenuti postupak ocjene ustavnosti naziva Republike Srpske

Objavljeno

na

Objavio

Stranka demokratske akcije (SDA) odlučila je pokrenuti pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine postupak ocjene ustavnosti naziva entiteta Republika Srpska, potvrđeno je u srijedu iz središnjice najveće bošnjačke stranke u BiH.

U priopćenju dostavljenom medijima SDA navodi kako će postupak preispitivanja ustavnosti naziva RS povesti stranački dužnosnici u tijelima vlasti, koji su ovlašteni podnositi apelacije Ustavnom sudu.

Takvo pravo ima, primjerice, aktualni bošnački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.

Inicijativa koja će bez dvojbe potaknuti nove političke prijepore u BiH na tragu je činjenice da su u oba bosanskohercegovačka entiteta, pa tako i u RS-u, sva tri konstitutivna naroda ravnopravna, no u praksi vlasti u RS-u, a posebice Milorad Dodik, inzistiraju na tvrdnjama kako je to zapravo “država srpskog naroda”.

“Dugogodišnja praksa institucija vlasti entiteta RS je pokazala da je dosadašnji naziv entiteta RS intenzivno i efikasno korišten u svrhu diskriminacije i isključivanja druga dva konstitutivna naroda – Bošnjaka i Hrvata.

Vezivanje imena bilo čega u multietničnoj zajednici kakva je BiH za samo jedan narod, po načelu etničke privilegiranosti, protivno je Ustavu Bosne i Hercegovine i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, koja je nadređena Ustavu BiH”, stoji u obrazloženju SDA-ove inicijative.

SDA podsjeća kako je Ustavni sud BiH još 2000. godine donio odluku o konstitutivnosti naroda, kojom je entitetima naloženo da u svojim ustavnopravnim sustavima osiguraju punu ravnopravnost svim konstitutivnim narodima.

“Entitet RS postoji po Ustavu BiH kao multietnički entitet, u kojem svi narodi moraju imati jednaka prava, što znači da ne može samo jedan narod biti zastupljen niti u nazivu, a drugi isključeni”, naveo je SDA.

Upravo na temelju apelacije predsjednika SDA Bakira Izetbegovića Ustavni sud je 2015. godine proglasio neustavnim obilježavanje 9. siječnja kao dana Republike Srpske, uz ocjenu kako taj datum diskriminira Hrvate i Bošnjake kao konstitutivne narode u tom entitetu.

(Hina)

 

 

Fahir Burejić: Živ sam zahvaljujući Hrvatima

 

 

 

 

Bakir Izetbegović: ‘I mi morati povlačiti poteze kakve do sada nismo povlačili’

 

 

 

Davor Marijan: Za rat Hrvata i Muslimana kriv je Alija Izetbegović

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari