Pratite nas

Herceg Bosna

Domagoj Tolić: Ima li u Zagrebu suverenističke vlasti koja može spasiti bh. Hrvate

Objavljeno

na

Pred Hrvatskim saborom uskoro bi se trebala naći Deklaracija o položaju Hrvata u BiH kojom se traži jednakopravnost sunarodnjaka

Pred aktualnom HDZ-ovom vlašću nalazi se jedan od najvrućih političkih krumpira s kojim imaju prigodu pokazati imaju li u sebi makar trunke suverenizma ili se pak radi tek o društvu Andreja od Bruxellesa kojemu su važnije međunarodne ocjene nego strateški interesi države, uloga i položaj vlastitoga naroda.

Naime, na jesenskome zasjedanju Sabora trebala bi se pojaviti Deklaracija o položaju Hrvata u BiH i europskome putu ove zemlje u kojoj se eksplicitno od Vlade u Zagrebu traži da izvijesti sve važne međunarodne adrese, uključujući SAD, EU, UN … o ugrožavanju i minoriziranju sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini koji se od konstitutivnoga naroda s jednakim pravima kao Bošnjaci i Srbi nastoje pretvoriti u manjinu, što bi bilo pogubno.

Ovaj je prijedlog jednoglasno prihvaćen u Odboru za Hrvate izvan Hrvatske, a u njemu su i SDP-ov Joško Klisović, mostovac Božo Petrov ili pak zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić. Predsjeda mu Božo Ljubić, čija je ranija ustavna apelacija iz 2014. u Bosni i Hercegovini o izmjenama Izbornoga zakona pokazala radikalnu odbojnost ponajprije bošnjačke strane da Hrvati budu jednakopravni u toj zemlji s isticanjem jasnih zahtjeva da ih se politički eliminira.

Na žalost, u dobrome dijelu takav stav zauzela je američka i njemačka administracija, a opasnost je najveća ususret općih parlamentarnih izbora koji se održavaju 7. listopada i na kojima Bošnjaci najavljuju da će ponovno Hrvatima nasilno nametnuti hrvatskoga člana BiH Predsjedništva, ali i vlast u Federaciji BiH te ih baciti na konopce.

Podržali SDP i oporba

Pozivajući se na niz međunarodnih dokumenata kojim je uspostavljena današnja Bosna i Hercegovina od Washingtonskoga i Daytonskoga mirovnog sporazuma kojima je Hrvatska odreda bila potpisnik, u dokumentu se upozorava kako su ti mirovni sporazumi intervencijama međunarodnih i domaćih dužnosnika Bošnjaka i Srba mijenjani na štetu Hrvata.

Također se Plenkovića i društvo podsjeća i na to kako je upravo zahvaljujući njegovim intervencijama u rezolucijama i izvješćima Europskoga parlamenta u kojima se ‘naglašava važnost odluke Ustavnoga suda o načelu konstitutivnosti i ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda da izaberu svoje zakonite političke predstavnike na temelju opravdane i razmjerne zastupljenosti u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine’, te poziva na uspostavu i provedbu načela ‘federalizma, decentralizacije i legitimnoga zastupanja’, a što u biti znači izmjene Ustava zemlje i Izbornoga zakona kako bi sva tri naroda imala jednaka prava.

Na sramežljiv način Zagreb bi podupro inicijativu za preustroj BiH. Hrvatski tjednik u posjedu je prijedloga deklaracije oko kojega nije imao ništa protiv SDP niti oporba. Kao prvu zadaću vlastima u Zagrebu stavlja se uvjetovanje procesa europskih integracija BiH s ustavnom reformom.

U tome smislu deklaracija daje zadaću Vladi Republike Hrvatske, kao potpisnici i jamcu Washingtonskoga i Daytonskoga sporazuma te članici Vijeća za implementaciju mira u BiH da ‘izvijesti Vijeće sigurnosti UN i članice Upravnoga odbora Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC) da je nametnutim amandmanima na Ustave entiteta te nametnutim izmjenama Izbornoga zakona grubo narušen Daytonski mirovni sporazum’.

‘Kako je narušena ravnoteža između ustavne pozicije i prava konstitutivnih naroda u BiH na štetu hrvatskoga naroda, ali i na štetu stabilnosti i funkcionalnosti BiH, Hrvatski sabor zadužuje predstavnike Republike Hrvatske da pred međunarodnim organizacijama nadležnim za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma zatraže poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, a njegove nametnute izmjene otklone izmjenama Ustava te Izbornoga zakona BiH’, navodi se u deklaraciji.

Zatim se inzistira da Republika Hrvatska, kao članica Vijeća za implementaciju mira te kao članica NATO i EU zagovara i podrži žurne promjene Ustava i Izbornoga zakona BiH koje bi vodile ‘k harmonizaciji i standardizaciji jednakopravne ustavne pozicije triju konstitutivnih naroda u BiH, kako u institucionalnome tako i administrativno teritorijalnome pogledu’. Saborski odbor za Hrvate izvan RH u deklaraciji je naveo i koje tendencije treba spriječiti u provedbi ustavnih promjena u pravcu europskih integracija, a na kojima na najgrublji način inzistiraju Bošnjaci.

To je sustav ‘vrijednosti’ građanske države, a koje podrazumijeva hegemoniju većinskoga naroda što su Srbi ‘demokratskim sustavom’ prakticirali u Jugoslaviji. Ovaj strateški i nacionalni mainstream trenutačno podržava američka i njemačka administracija, zbog čega su Hrvati u BiH u dramatično teškoj situaciji.

Miloševićev recept

Umjesto Zagreba nedavno im je u pokušaju provedbe političkoga smaknuća od strane Bošnjaka upravo pomogao Srbin iz stranke Milorada Dodika, a zbog čega se pak Hrvate u BiH pokušava povezati s ruskom zonom utjecaja. Zato se u Deklaraciji inzistira na sprječavanju ‘teškoga narušavanja načela konstitutivnosti naroda u BiH…, a napose narušavanja jednakopravnosti Hrvata u BiH koju podrazumijeva njihov ustavni status konstitutivnoga naroda na razini države BiH i obaju njezinih entiteta’.

U Deklaraciji se eksplicitno navode primjeri toga političkog eutanaziranja Hrvata od izbora u hrvatsku fotelju ‘Željka Komšića, osobe koja je izabrana ogromnom većinom bošnjačkih glasova i uz zanemarivu izbornu potporu bosanskohercegovačkih Hrvata u mandatima 2006.-2010. i 2010.-2014. godine’. Ta je opasnost ponovno na vidiku jer se Komšić opet kandidira sa svojim doslovno ‘Savezom za rat’, odnosno Građanskim savezom koji predvode najrigidniji bošnjački šovinisti.

Federacija

Naime, čak i u slučaju da svi Hrvati u BiH glasuju za jednog kandidata, Bošnjaci zbog svoje brojnosti mogu ponovno nametnuti člana državnoga vrha. Identično je stanje i s izborom federalne vlasti zbog koje traje kriza jer je Ustavni sud BiH izbrisao odredbe koje je međunarodna zajednica ranije nametnula u pogledu izbora izaslanika za Dom naroda, u kojemu jednaku ulogu imaju Hrvati, Bošnjaci, Srbi i predstavnici manjina koje se u BiH zbog politikantskih razloga naziva Ostali.

U Deklaraciji se podsjeća i na to kako je u Republici Srpskoj na sličan način izabran Emil Vlajki na poziciju potpredsjednika ovoga entiteta. Ljubić je u Deklaraciji također spomenuo i kako se Hrvate do 2000. nije moglo preglasavati, ali je onda na scenu stupila međunarodna uprava koja je smanjila broj nacionalnih izaslanika i time narušila proporcionalnost te odluku također međunarodne uprave isključivo u korist Bošnjaka iz 2002. kada je broj hrvatskih ministara u federalnoj Vladi s osam smanjila na pet, a broj Bošnjaka s osam povećala na devet i na taj način omogućila da Bošnjaci mogu preglasavati Hrvate o svakome pitanju.

U Deklaraciji se upozorava kako takav narušeni balans u odlučivanju bez mogućnosti zaštite Hrvata koji su čak 3,5 puta manje brojni od Bošnjaka otvara prostor da Bošnjaci sutra odlučuju i o pitanjima identiteta poput obrazovanja, znanosti, kulture, medija i sporta. Kao izlaz iz te situacije poziva se na provedbu ustavne reforme koja praktično znači i novi teritorijalno-administrativni ustroj.

‘Ravnopravnost konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i svih građana BiH ostvariva je jedino u okviru federalno-konsolidacijskih aranžmana koji kombiniraju dobra rješenja i prakse na bazi neteritorijalne (institucionalne i personalne) i teritorijalne autonomije (kantoni i entiteti) jer jedino takva ravnopravnost može osigurati dugoročnu stabilnost i održivost BiH’, stoji u Deklaraciji te se pozivaju SAD i EU da pomognu u postizanju unutarnjega dogovora za izmjene Izbornoga zakona i Ustava.

Prilika za velikoga Hrvata

U Deklaraciji se upozorava da bi neprovedba odluke Ustavnoga suda BiH, jer trenutačno ne postoji način izbora vlasti u Federaciji BiH, mogla dovesti BiH u najdublju institucionalnu krizu od završetka rata s potencijalno vrlo štetnim političkim i sigurnosnim posljedicama.

U ovome se dokumentu inzistira i na tome da se u financijsku potporu Hrvatima u BiH uključe ‘institucije od strateškoga značaja za Hrvate u BiH uz puno poštivanje njihove programske i kadrovske neovisnosti i principa projektnoga poslovanja usmjerenoga na ostvarivanje realnih potreba i rješavanje konkretnih problema’ te da ‘uspostave financijske instrumente ulaganja u razvoj i zapošljavanje u većinskim hrvatskim područjima, u područjima s kojih su Hrvati živjeli u značajnome broju prije rata i s kojih su protjerani ili izbjegli te na taj način spriječe odlazak i podupru povratak iseljenih Hrvata u BiH’.

Dokumentom Deklaracije inzistira se i na tome da se ‘u potpunosti valoriziraj u ulogu Hrvatskoga vijeća obrane u obrani Republike Hrvatske i hrvatskih prostora u BiH, ali i očuvanju suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti cijele BiH’.

Inicijatori Deklaracije, ponajprije zastupnik Božo Ljubić, motiv za njezino donošenje smatra odgovorom na pokušaje bošnjačkih stranaka, neovisno jesu li ljevica ili desnica, a koje su jedinstvene da se Hrvate gurne u podređeni položaj i trasira put njihova nestanka. Ovaj dokument dolazi ususret izborima u BiH koji se smatraju najneizvjesnijim nakon rata, ali i prije otvaranja pregovora o članstvu s Europskom unijom.

Ne ohrabruje što pitanja koja stižu iz Europske komisije praktično trasiraju put BiH k njezinoj podjeli koliko to god čudno zvučalo. Naime, kao realnost se uzima njezina podjela na dva entiteta. Proces europskih integracija mogao bi potvrditi model ‘građanskih većina’, a to pak znači kako bi time bilo definitivno i međunarodno oslužbenjeno kako se time stvara jedna srpska i bošnjačka državica s Hrvatima kao najbrojnijom manjinom. Potez je na Plenkoviću. Hoće li imati hrabrosti poslati takvu deklaraciju u Sabor!

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Gradina: Obilježana 26. obljetnica stradanja hrvatskih branitelja na Gradini

Objavljeno

na

Objavio

U obrani hrvatske opstojnosti i slobode na lokalitetu Gradina, između čapljinske, stolačke i mostarske općine, 13. srpanj prije 26. godina život su izgubila 24 hrvatska branitelja iz općina sa juga Hercegovine.

U spomen na sve poginule branitelje i trajnu zahvalu za njihov veliku žrtvu – polaganje života za hrvatsku slobodu, na Gradini je još ranije podignut veliki križ ispred kojega se svake godine na ovu godišnjicu okupljaju njihove obitelji, preživjeli suborci, civilna i vojna izaslanstva, te mnoštvo žitelja južno hercegovačkih općina gdje se održava Sveta misa i polaganje vijenaca.

Vijence ispred križa na Gradini položili su Izaslanstvo HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora koje je predvodio dr. Mladen Bošković, predsjedatelj Kluba zastupnika HDZ BiH – HNS u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, izaslanstvo obitelji poginulih hrvatskih branitelja, gradonačelnik i načelnici općina i grada: Čapljina, Stolac, Neum i Ravno te izaslanstvo OS BiH.

Imena poginulih na Gradini vrijedi spomenuti: Goran Rebac, Vedran Đoković, Lenko Bule, Josip Bule, Zlatko Ivanković, Gojko Galić, Nikola Krmek, Krešo Bubalo, Dragan Miličević, Radoja Vidaković, Slavko Previšić, Ilija Krešić, Zoran Šuman, Franjo Bošković, Ivan Šimović, Vinko Babić, Zdravko Jelić, Ivan Čović, Miroslav Mandarić, Kruno Zlomislić, Slavko Kulaš, Božo Anić, Zdravko Sopta i Branko Grgić.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Iznad Duvanjskoga polja ponovno se vijori Hrvatski stijeg

Objavljeno

na

Objavio

HBZ Vijest

Nakon poduže vremenske stanke hrvatski se stijeg od danas opet ponosno vijori iznad Duvanjskoga polja, na Libu, gdje je prvi put postavljen početkom kolovoza 2015. godine, u prigodi 20. obljetnice vojno-redarstvene operacije”Oluja”.

Na obnovljeni jarbol, oštećen silovitim udarima duvanjske bure, simbolično, baš poput duvanjskoga puka kojega su kroz povijest šibale tuđe vojske i druge nedaće, ali ne slomile i pokorile ponovno je podignut hrvatski stijeg koji se opet vijori.

Obnovu jarbola financirala je Ljubica Krištić a sve su, kao i do sada profesionalno odradila braća Majić iz Kongore.

Naglasili su kako su je posvetili u čast svih branitelja iz Brigade kralja Tomislava čiju smo obljetnicu obilježili prije tri dana, pišu HBZ Vijesti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari