Pratite nas

Herceg Bosna

Domagoj Tolić: Ima li u Zagrebu suverenističke vlasti koja može spasiti bh. Hrvate

Objavljeno

na

Pred Hrvatskim saborom uskoro bi se trebala naći Deklaracija o položaju Hrvata u BiH kojom se traži jednakopravnost sunarodnjaka

Pred aktualnom HDZ-ovom vlašću nalazi se jedan od najvrućih političkih krumpira s kojim imaju prigodu pokazati imaju li u sebi makar trunke suverenizma ili se pak radi tek o društvu Andreja od Bruxellesa kojemu su važnije međunarodne ocjene nego strateški interesi države, uloga i položaj vlastitoga naroda.

Naime, na jesenskome zasjedanju Sabora trebala bi se pojaviti Deklaracija o položaju Hrvata u BiH i europskome putu ove zemlje u kojoj se eksplicitno od Vlade u Zagrebu traži da izvijesti sve važne međunarodne adrese, uključujući SAD, EU, UN … o ugrožavanju i minoriziranju sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini koji se od konstitutivnoga naroda s jednakim pravima kao Bošnjaci i Srbi nastoje pretvoriti u manjinu, što bi bilo pogubno.

Ovaj je prijedlog jednoglasno prihvaćen u Odboru za Hrvate izvan Hrvatske, a u njemu su i SDP-ov Joško Klisović, mostovac Božo Petrov ili pak zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić. Predsjeda mu Božo Ljubić, čija je ranija ustavna apelacija iz 2014. u Bosni i Hercegovini o izmjenama Izbornoga zakona pokazala radikalnu odbojnost ponajprije bošnjačke strane da Hrvati budu jednakopravni u toj zemlji s isticanjem jasnih zahtjeva da ih se politički eliminira.

Na žalost, u dobrome dijelu takav stav zauzela je američka i njemačka administracija, a opasnost je najveća ususret općih parlamentarnih izbora koji se održavaju 7. listopada i na kojima Bošnjaci najavljuju da će ponovno Hrvatima nasilno nametnuti hrvatskoga člana BiH Predsjedništva, ali i vlast u Federaciji BiH te ih baciti na konopce.

Podržali SDP i oporba

Pozivajući se na niz međunarodnih dokumenata kojim je uspostavljena današnja Bosna i Hercegovina od Washingtonskoga i Daytonskoga mirovnog sporazuma kojima je Hrvatska odreda bila potpisnik, u dokumentu se upozorava kako su ti mirovni sporazumi intervencijama međunarodnih i domaćih dužnosnika Bošnjaka i Srba mijenjani na štetu Hrvata.

Također se Plenkovića i društvo podsjeća i na to kako je upravo zahvaljujući njegovim intervencijama u rezolucijama i izvješćima Europskoga parlamenta u kojima se ‘naglašava važnost odluke Ustavnoga suda o načelu konstitutivnosti i ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda da izaberu svoje zakonite političke predstavnike na temelju opravdane i razmjerne zastupljenosti u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine’, te poziva na uspostavu i provedbu načela ‘federalizma, decentralizacije i legitimnoga zastupanja’, a što u biti znači izmjene Ustava zemlje i Izbornoga zakona kako bi sva tri naroda imala jednaka prava.

Na sramežljiv način Zagreb bi podupro inicijativu za preustroj BiH. Hrvatski tjednik u posjedu je prijedloga deklaracije oko kojega nije imao ništa protiv SDP niti oporba. Kao prvu zadaću vlastima u Zagrebu stavlja se uvjetovanje procesa europskih integracija BiH s ustavnom reformom.

U tome smislu deklaracija daje zadaću Vladi Republike Hrvatske, kao potpisnici i jamcu Washingtonskoga i Daytonskoga sporazuma te članici Vijeća za implementaciju mira u BiH da ‘izvijesti Vijeće sigurnosti UN i članice Upravnoga odbora Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC) da je nametnutim amandmanima na Ustave entiteta te nametnutim izmjenama Izbornoga zakona grubo narušen Daytonski mirovni sporazum’.

‘Kako je narušena ravnoteža između ustavne pozicije i prava konstitutivnih naroda u BiH na štetu hrvatskoga naroda, ali i na štetu stabilnosti i funkcionalnosti BiH, Hrvatski sabor zadužuje predstavnike Republike Hrvatske da pred međunarodnim organizacijama nadležnim za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma zatraže poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, a njegove nametnute izmjene otklone izmjenama Ustava te Izbornoga zakona BiH’, navodi se u deklaraciji.

Zatim se inzistira da Republika Hrvatska, kao članica Vijeća za implementaciju mira te kao članica NATO i EU zagovara i podrži žurne promjene Ustava i Izbornoga zakona BiH koje bi vodile ‘k harmonizaciji i standardizaciji jednakopravne ustavne pozicije triju konstitutivnih naroda u BiH, kako u institucionalnome tako i administrativno teritorijalnome pogledu’. Saborski odbor za Hrvate izvan RH u deklaraciji je naveo i koje tendencije treba spriječiti u provedbi ustavnih promjena u pravcu europskih integracija, a na kojima na najgrublji način inzistiraju Bošnjaci.

To je sustav ‘vrijednosti’ građanske države, a koje podrazumijeva hegemoniju većinskoga naroda što su Srbi ‘demokratskim sustavom’ prakticirali u Jugoslaviji. Ovaj strateški i nacionalni mainstream trenutačno podržava američka i njemačka administracija, zbog čega su Hrvati u BiH u dramatično teškoj situaciji.

Miloševićev recept

Umjesto Zagreba nedavno im je u pokušaju provedbe političkoga smaknuća od strane Bošnjaka upravo pomogao Srbin iz stranke Milorada Dodika, a zbog čega se pak Hrvate u BiH pokušava povezati s ruskom zonom utjecaja. Zato se u Deklaraciji inzistira na sprječavanju ‘teškoga narušavanja načela konstitutivnosti naroda u BiH…, a napose narušavanja jednakopravnosti Hrvata u BiH koju podrazumijeva njihov ustavni status konstitutivnoga naroda na razini države BiH i obaju njezinih entiteta’.

U Deklaraciji se eksplicitno navode primjeri toga političkog eutanaziranja Hrvata od izbora u hrvatsku fotelju ‘Željka Komšića, osobe koja je izabrana ogromnom većinom bošnjačkih glasova i uz zanemarivu izbornu potporu bosanskohercegovačkih Hrvata u mandatima 2006.-2010. i 2010.-2014. godine’. Ta je opasnost ponovno na vidiku jer se Komšić opet kandidira sa svojim doslovno ‘Savezom za rat’, odnosno Građanskim savezom koji predvode najrigidniji bošnjački šovinisti.

Federacija

Naime, čak i u slučaju da svi Hrvati u BiH glasuju za jednog kandidata, Bošnjaci zbog svoje brojnosti mogu ponovno nametnuti člana državnoga vrha. Identično je stanje i s izborom federalne vlasti zbog koje traje kriza jer je Ustavni sud BiH izbrisao odredbe koje je međunarodna zajednica ranije nametnula u pogledu izbora izaslanika za Dom naroda, u kojemu jednaku ulogu imaju Hrvati, Bošnjaci, Srbi i predstavnici manjina koje se u BiH zbog politikantskih razloga naziva Ostali.

U Deklaraciji se podsjeća i na to kako je u Republici Srpskoj na sličan način izabran Emil Vlajki na poziciju potpredsjednika ovoga entiteta. Ljubić je u Deklaraciji također spomenuo i kako se Hrvate do 2000. nije moglo preglasavati, ali je onda na scenu stupila međunarodna uprava koja je smanjila broj nacionalnih izaslanika i time narušila proporcionalnost te odluku također međunarodne uprave isključivo u korist Bošnjaka iz 2002. kada je broj hrvatskih ministara u federalnoj Vladi s osam smanjila na pet, a broj Bošnjaka s osam povećala na devet i na taj način omogućila da Bošnjaci mogu preglasavati Hrvate o svakome pitanju.

U Deklaraciji se upozorava kako takav narušeni balans u odlučivanju bez mogućnosti zaštite Hrvata koji su čak 3,5 puta manje brojni od Bošnjaka otvara prostor da Bošnjaci sutra odlučuju i o pitanjima identiteta poput obrazovanja, znanosti, kulture, medija i sporta. Kao izlaz iz te situacije poziva se na provedbu ustavne reforme koja praktično znači i novi teritorijalno-administrativni ustroj.

‘Ravnopravnost konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i svih građana BiH ostvariva je jedino u okviru federalno-konsolidacijskih aranžmana koji kombiniraju dobra rješenja i prakse na bazi neteritorijalne (institucionalne i personalne) i teritorijalne autonomije (kantoni i entiteti) jer jedino takva ravnopravnost može osigurati dugoročnu stabilnost i održivost BiH’, stoji u Deklaraciji te se pozivaju SAD i EU da pomognu u postizanju unutarnjega dogovora za izmjene Izbornoga zakona i Ustava.

Prilika za velikoga Hrvata

U Deklaraciji se upozorava da bi neprovedba odluke Ustavnoga suda BiH, jer trenutačno ne postoji način izbora vlasti u Federaciji BiH, mogla dovesti BiH u najdublju institucionalnu krizu od završetka rata s potencijalno vrlo štetnim političkim i sigurnosnim posljedicama.

U ovome se dokumentu inzistira i na tome da se u financijsku potporu Hrvatima u BiH uključe ‘institucije od strateškoga značaja za Hrvate u BiH uz puno poštivanje njihove programske i kadrovske neovisnosti i principa projektnoga poslovanja usmjerenoga na ostvarivanje realnih potreba i rješavanje konkretnih problema’ te da ‘uspostave financijske instrumente ulaganja u razvoj i zapošljavanje u većinskim hrvatskim područjima, u područjima s kojih su Hrvati živjeli u značajnome broju prije rata i s kojih su protjerani ili izbjegli te na taj način spriječe odlazak i podupru povratak iseljenih Hrvata u BiH’.

Dokumentom Deklaracije inzistira se i na tome da se ‘u potpunosti valoriziraj u ulogu Hrvatskoga vijeća obrane u obrani Republike Hrvatske i hrvatskih prostora u BiH, ali i očuvanju suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti cijele BiH’.

Inicijatori Deklaracije, ponajprije zastupnik Božo Ljubić, motiv za njezino donošenje smatra odgovorom na pokušaje bošnjačkih stranaka, neovisno jesu li ljevica ili desnica, a koje su jedinstvene da se Hrvate gurne u podređeni položaj i trasira put njihova nestanka. Ovaj dokument dolazi ususret izborima u BiH koji se smatraju najneizvjesnijim nakon rata, ali i prije otvaranja pregovora o članstvu s Europskom unijom.

Ne ohrabruje što pitanja koja stižu iz Europske komisije praktično trasiraju put BiH k njezinoj podjeli koliko to god čudno zvučalo. Naime, kao realnost se uzima njezina podjela na dva entiteta. Proces europskih integracija mogao bi potvrditi model ‘građanskih većina’, a to pak znači kako bi time bilo definitivno i međunarodno oslužbenjeno kako se time stvara jedna srpska i bošnjačka državica s Hrvatima kao najbrojnijom manjinom. Potez je na Plenkoviću. Hoće li imati hrabrosti poslati takvu deklaraciju u Sabor!

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Herceg Bosna

Oni koji su položaj Hrvata u BiH podigli na veću razinu, moraju nastaviti raditi taj posao

Objavljeno

na

Objavio

‘Ovo nije vrijeme za bilo kakve eksperimente’

Kandidati HDZ-a na izborima za Sabor Republike Hrvatske na čelu sa Zdravkom Bušić danas su posjetili Studentski centar Mostar. Njihov domaćin, ravnatelj Dragan Mikulić upoznao ih je sa stanjem u ovoj instituciji, projektima i onim što se planira raditi u budućnosti.

Zdravka Bušić i njezine kolege sa spomenute liste nisu krili zadovoljstvo onim što su vidjeli.

– Raduje nas mnogo toga što smo vidjeli i čuli u Studentskom centru Mostar. Tu posebno mislimo na priču športskih klubova u njihovih uspjeha, ali i činjenicu da su u Studentskom centar Mostar svoje mjesto našli i studenti iz Posavine. Mi smo spremni pomoći i uložiti napore da ova institucija u budućnosti napravi dodatne iskorake  – poručili su kandidati HDZ-a iz XI. izborne jedinice.

Osobitu poruku, onu političku, uputila je  Zdravka Bušić, a ona se ne odnosi samo na studente nego i na sve Hrvate u BiH.

-Nisam ovdje prvi put, samo ove godine sam u Mostaru bila pet puta. Mi nismo samo pred izbore u Bosni i Hercegovini, mi smo tu uvijek. Da bi i ostali tu, moramo uzeti tri mandata za koja se borimo i osigurati daljnju potporu za rješenje problema u BiH. Uspjeli smo pitanje jednakopravnosti Hrvata u BiH staviti na međunarodnu scenu i sada je opasno nekim eksperimentima dati da nastave taj proces. Hrvati su godinama bili izvan pažnje međunarodne zajednice, zbog toga su i usvajani razni amandmani na Daytonski sporazum čime je degradirana pozicija Hrvata u BiH. Ne smijemo dopustiti da se to ponovo dogodi. Zato oni koji su položaj Hrvata u BiH podigli na veću razinu, moraju nastaviti raditi taj posao. Ovo nije vrijeme za bilo kakve eksperimente. Ovo je vrijeme za ozbiljne ljude koji trebaju rješavati ozbiljne probleme – poručila je Bušić.

Ravnatelj Mikulić je izrazio zadovoljstvo današnjim razgovorima i izrazio nadu kako će se današnja obećanja realizirati u budućnosti.

-Velika je stvar što su ovi ljudi kod nas u posjeti i to nam je znak kako dobro radimo. Dobili smo potporu za projekt izgradnje novog paviljona Studentskog centra Mostar. Radi se o velikom projektu koji podrazumijeva 250 kreveta za studente, bazen i športsku dvoranu. Vjerujem kako će Zdravka Bušić osvojiti mjesto u Saboru Republike Hrvatske i dati nam potporu u realizaciji ovog projekta – istaknuo je ravnatelj Mikulić.

Kandidat Ivan Baćak je istaknuo kako Studentski centar Mostar može bez problema sudjelovati u europskim projektima. „Ovaj studentski dom možemo uključiti u europske projekte, osigurati potrebne edukacije za taj posao i dobiti sredstva Europske unije za ono što se planira raditi u Studentskom centru Mostar. Nadam se kako će to biti jedan od naših zadataka u budućnosti – zaključio je Baćak, te dodao kako solo igrači u Saboru ne mogu uraditi ništa, odnosno, kako se samo zajedničkim radom i naporima može doći do željenih ciljeva.

Kandidati HDZ-a za XI. izbornu jedinicu Zdravka Bušić, nositeljica liste te Nevenko Barbarić, Stana Burić, Josip Gelo, Ana Andrić i Ivan Baćak održali su sastanak sa  Predsjedništvom GO HDZ BiH Mostar i Izbornim stožerom GO HDZ BiH Mostar gdje su predstavili ključne smjernice programa HDZa za sljedeće razdoblje. Članovi Izbornog stožera uputili su snažnu podršku listi HDZ-a uvjereni u odličan izborni rezultat.

U povodu blagdana sv. Petra, nazočili su misnom slavlju u crkvi sv. Petra i Pavla u Mostaru nakon čega su se družili sa  Mostarkama i Mostarcima, župljanima ove župe.

Kandidati s liste HDZ-a za XI. izbornu jedinicu  posjetili su i studentski dom Dompes – dom za student slabijeg imovinskog stanja koji je najvećim dijelom financiran sredstvima Vlade Republike Hrvatske. Fra Iko Skoko, voditelj izgradnje studentskog doma zahvalio je na dosadašnjoj potpori  koja je prvenstveno upućena mladim ljudima – studentima – koji, zahvaljujući mogućnosti stanovanja u domu, ostaju u Bosni i Hercegovini.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Ivica Mišić: Što prije otvoriti konzulat u Orašju

Objavljeno

na

Objavio

Saborski zastupnik i neovisni kandidat HDZ-a za XI. Izbornu jedinicu Ivica Mišić posebno je apostrofirao potrebu ujednačenosti rada konzulata RH kako u Bosni i Hercegovini tako i u svijetu. Posebno je izrazio svoje nezadovoljstvo nepostojanjem Konzulata RH u Bosanskoj Posavini, što Hrvate ovog kraja stavlja u neravnopravan položaj prema nekim drugim krajevima:

-Svi ljudi koji će 5. srpnja izaći na izbore za Hrvatski državni sabor u BiH i iseljeništvu su ostvarili svoje pravo glasovanja po više osnova. No, posljednjih dana sam se upoznao da tu mogućnost, potrebu, obvezu i pravo neće svi moći koristiti na isti način. Nekima su birališta udaljena nekoliko stotina metara, a nekima i po stotinu kilometara, a neki uopće neće moći izaći na izbore zbog lošeg pristupa glasovanju u inozemstvu.

Da, šarena slika, ali nitko nema pravo oduzeti pravo na glas, pravo na stav. Tako ću i ja reći da mi je uistinu žao što Hrvati Bosanske Posavine od Brčkog preko Orašja, Gradačca, Šamca, Domaljevca, Modriče, Dervente, Broda do Odžaka neće moći glasovati na biračkom mjestu u svojoj Posavini, jer ga nema. Nekada je bilo, ali više ga nema. Neću ulaziti u razloge, ali kadrovska matematika ne smije biti razlog da se stanovnici ovoga kraja „kažnjavaju“ i da moraju putovati do 100 i više kilometara udaljenih Tuzle ili Banja Luke. To je svojevrsna „kazna“, kaže Mišić i naglašava da vjeruje da se tako nešto nije slučajno napravilo i da postoje opravdani razlozi, ali da se to treba mijenjati:

-Nadam se i vjerujem da se to nije napravilo namjerno, ali je to veliki problem. Ne, samo za izbore, nego za mnogo značajnija pitanja kao što su konzularni poslovi ( promjena, zamjena putovnica i drugih dokumenata), te ekonomski i gospodarski poslovi vezani za poslovnu  suradnju. Bosanskoj se Posavini ta nepravda mora ispraviti. Svaki čovjek, Hrvat u BiH, mora imati ista prava. I onaj u Livnu, Banja Luci, Tuzli, Vitezu, Mostaru, Sarajevu, ali svakako i u Posavini. Konzulati su tu da ljudima donose dobrobit i trebaju biti raspoređeni po cijeloj Bosni i Hercegovini. Zato apeliram i apelirat ću, govorio sam i govorit ću da se što prije ponovno otvori jedan konzularni odjel u Posavini, jer je to prijeko potrebno iz više razloga, ističe Mišić i napominje da postoji problem i oko glasovanja u iseljeništvu:

-Posebni su problem neostvareni ciljevi oko elektronskog glasovanja, iako su to naši ljudi iz iseljeništva godinama tražili. Ponavljam svaki Hrvat mora biti u istoj mogućnosti kako bi ostvario svoje osnovno pravo, ali i obvezu: pravo na glas. To je Ustavom zajamčeno i nitko mu to pravo ne smije oduzeti. Moramo našim ljudima omogućiti dopisno i elektronsko glasovanje, jer valjali su nam kad je trebalo skupljati novac u ratu, valjali su nam  kad se država razvijala, valjaju nam i danas. I moraju nam valjati i sutra, zaključio je Mišić.

Anto Pranjkić

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari