Pratite nas

Herceg Bosna

Domagoj Tolić: Ima li u Zagrebu suverenističke vlasti koja može spasiti bh. Hrvate

Objavljeno

na

Pred Hrvatskim saborom uskoro bi se trebala naći Deklaracija o položaju Hrvata u BiH kojom se traži jednakopravnost sunarodnjaka

Pred aktualnom HDZ-ovom vlašću nalazi se jedan od najvrućih političkih krumpira s kojim imaju prigodu pokazati imaju li u sebi makar trunke suverenizma ili se pak radi tek o društvu Andreja od Bruxellesa kojemu su važnije međunarodne ocjene nego strateški interesi države, uloga i položaj vlastitoga naroda.

Naime, na jesenskome zasjedanju Sabora trebala bi se pojaviti Deklaracija o položaju Hrvata u BiH i europskome putu ove zemlje u kojoj se eksplicitno od Vlade u Zagrebu traži da izvijesti sve važne međunarodne adrese, uključujući SAD, EU, UN … o ugrožavanju i minoriziranju sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini koji se od konstitutivnoga naroda s jednakim pravima kao Bošnjaci i Srbi nastoje pretvoriti u manjinu, što bi bilo pogubno.

Ovaj je prijedlog jednoglasno prihvaćen u Odboru za Hrvate izvan Hrvatske, a u njemu su i SDP-ov Joško Klisović, mostovac Božo Petrov ili pak zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić. Predsjeda mu Božo Ljubić, čija je ranija ustavna apelacija iz 2014. u Bosni i Hercegovini o izmjenama Izbornoga zakona pokazala radikalnu odbojnost ponajprije bošnjačke strane da Hrvati budu jednakopravni u toj zemlji s isticanjem jasnih zahtjeva da ih se politički eliminira.

Na žalost, u dobrome dijelu takav stav zauzela je američka i njemačka administracija, a opasnost je najveća ususret općih parlamentarnih izbora koji se održavaju 7. listopada i na kojima Bošnjaci najavljuju da će ponovno Hrvatima nasilno nametnuti hrvatskoga člana BiH Predsjedništva, ali i vlast u Federaciji BiH te ih baciti na konopce.

Podržali SDP i oporba

Pozivajući se na niz međunarodnih dokumenata kojim je uspostavljena današnja Bosna i Hercegovina od Washingtonskoga i Daytonskoga mirovnog sporazuma kojima je Hrvatska odreda bila potpisnik, u dokumentu se upozorava kako su ti mirovni sporazumi intervencijama međunarodnih i domaćih dužnosnika Bošnjaka i Srba mijenjani na štetu Hrvata.

Također se Plenkovića i društvo podsjeća i na to kako je upravo zahvaljujući njegovim intervencijama u rezolucijama i izvješćima Europskoga parlamenta u kojima se ‘naglašava važnost odluke Ustavnoga suda o načelu konstitutivnosti i ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda da izaberu svoje zakonite političke predstavnike na temelju opravdane i razmjerne zastupljenosti u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine’, te poziva na uspostavu i provedbu načela ‘federalizma, decentralizacije i legitimnoga zastupanja’, a što u biti znači izmjene Ustava zemlje i Izbornoga zakona kako bi sva tri naroda imala jednaka prava.

Na sramežljiv način Zagreb bi podupro inicijativu za preustroj BiH. Hrvatski tjednik u posjedu je prijedloga deklaracije oko kojega nije imao ništa protiv SDP niti oporba. Kao prvu zadaću vlastima u Zagrebu stavlja se uvjetovanje procesa europskih integracija BiH s ustavnom reformom.

U tome smislu deklaracija daje zadaću Vladi Republike Hrvatske, kao potpisnici i jamcu Washingtonskoga i Daytonskoga sporazuma te članici Vijeća za implementaciju mira u BiH da ‘izvijesti Vijeće sigurnosti UN i članice Upravnoga odbora Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC) da je nametnutim amandmanima na Ustave entiteta te nametnutim izmjenama Izbornoga zakona grubo narušen Daytonski mirovni sporazum’.

‘Kako je narušena ravnoteža između ustavne pozicije i prava konstitutivnih naroda u BiH na štetu hrvatskoga naroda, ali i na štetu stabilnosti i funkcionalnosti BiH, Hrvatski sabor zadužuje predstavnike Republike Hrvatske da pred međunarodnim organizacijama nadležnim za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma zatraže poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, a njegove nametnute izmjene otklone izmjenama Ustava te Izbornoga zakona BiH’, navodi se u deklaraciji.

Zatim se inzistira da Republika Hrvatska, kao članica Vijeća za implementaciju mira te kao članica NATO i EU zagovara i podrži žurne promjene Ustava i Izbornoga zakona BiH koje bi vodile ‘k harmonizaciji i standardizaciji jednakopravne ustavne pozicije triju konstitutivnih naroda u BiH, kako u institucionalnome tako i administrativno teritorijalnome pogledu’. Saborski odbor za Hrvate izvan RH u deklaraciji je naveo i koje tendencije treba spriječiti u provedbi ustavnih promjena u pravcu europskih integracija, a na kojima na najgrublji način inzistiraju Bošnjaci.

To je sustav ‘vrijednosti’ građanske države, a koje podrazumijeva hegemoniju većinskoga naroda što su Srbi ‘demokratskim sustavom’ prakticirali u Jugoslaviji. Ovaj strateški i nacionalni mainstream trenutačno podržava američka i njemačka administracija, zbog čega su Hrvati u BiH u dramatično teškoj situaciji.

Miloševićev recept

Umjesto Zagreba nedavno im je u pokušaju provedbe političkoga smaknuća od strane Bošnjaka upravo pomogao Srbin iz stranke Milorada Dodika, a zbog čega se pak Hrvate u BiH pokušava povezati s ruskom zonom utjecaja. Zato se u Deklaraciji inzistira na sprječavanju ‘teškoga narušavanja načela konstitutivnosti naroda u BiH…, a napose narušavanja jednakopravnosti Hrvata u BiH koju podrazumijeva njihov ustavni status konstitutivnoga naroda na razini države BiH i obaju njezinih entiteta’.

U Deklaraciji se eksplicitno navode primjeri toga političkog eutanaziranja Hrvata od izbora u hrvatsku fotelju ‘Željka Komšića, osobe koja je izabrana ogromnom većinom bošnjačkih glasova i uz zanemarivu izbornu potporu bosanskohercegovačkih Hrvata u mandatima 2006.-2010. i 2010.-2014. godine’. Ta je opasnost ponovno na vidiku jer se Komšić opet kandidira sa svojim doslovno ‘Savezom za rat’, odnosno Građanskim savezom koji predvode najrigidniji bošnjački šovinisti.

Federacija

Naime, čak i u slučaju da svi Hrvati u BiH glasuju za jednog kandidata, Bošnjaci zbog svoje brojnosti mogu ponovno nametnuti člana državnoga vrha. Identično je stanje i s izborom federalne vlasti zbog koje traje kriza jer je Ustavni sud BiH izbrisao odredbe koje je međunarodna zajednica ranije nametnula u pogledu izbora izaslanika za Dom naroda, u kojemu jednaku ulogu imaju Hrvati, Bošnjaci, Srbi i predstavnici manjina koje se u BiH zbog politikantskih razloga naziva Ostali.

U Deklaraciji se podsjeća i na to kako je u Republici Srpskoj na sličan način izabran Emil Vlajki na poziciju potpredsjednika ovoga entiteta. Ljubić je u Deklaraciji također spomenuo i kako se Hrvate do 2000. nije moglo preglasavati, ali je onda na scenu stupila međunarodna uprava koja je smanjila broj nacionalnih izaslanika i time narušila proporcionalnost te odluku također međunarodne uprave isključivo u korist Bošnjaka iz 2002. kada je broj hrvatskih ministara u federalnoj Vladi s osam smanjila na pet, a broj Bošnjaka s osam povećala na devet i na taj način omogućila da Bošnjaci mogu preglasavati Hrvate o svakome pitanju.

U Deklaraciji se upozorava kako takav narušeni balans u odlučivanju bez mogućnosti zaštite Hrvata koji su čak 3,5 puta manje brojni od Bošnjaka otvara prostor da Bošnjaci sutra odlučuju i o pitanjima identiteta poput obrazovanja, znanosti, kulture, medija i sporta. Kao izlaz iz te situacije poziva se na provedbu ustavne reforme koja praktično znači i novi teritorijalno-administrativni ustroj.

‘Ravnopravnost konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i svih građana BiH ostvariva je jedino u okviru federalno-konsolidacijskih aranžmana koji kombiniraju dobra rješenja i prakse na bazi neteritorijalne (institucionalne i personalne) i teritorijalne autonomije (kantoni i entiteti) jer jedino takva ravnopravnost može osigurati dugoročnu stabilnost i održivost BiH’, stoji u Deklaraciji te se pozivaju SAD i EU da pomognu u postizanju unutarnjega dogovora za izmjene Izbornoga zakona i Ustava.

Prilika za velikoga Hrvata

U Deklaraciji se upozorava da bi neprovedba odluke Ustavnoga suda BiH, jer trenutačno ne postoji način izbora vlasti u Federaciji BiH, mogla dovesti BiH u najdublju institucionalnu krizu od završetka rata s potencijalno vrlo štetnim političkim i sigurnosnim posljedicama.

U ovome se dokumentu inzistira i na tome da se u financijsku potporu Hrvatima u BiH uključe ‘institucije od strateškoga značaja za Hrvate u BiH uz puno poštivanje njihove programske i kadrovske neovisnosti i principa projektnoga poslovanja usmjerenoga na ostvarivanje realnih potreba i rješavanje konkretnih problema’ te da ‘uspostave financijske instrumente ulaganja u razvoj i zapošljavanje u većinskim hrvatskim područjima, u područjima s kojih su Hrvati živjeli u značajnome broju prije rata i s kojih su protjerani ili izbjegli te na taj način spriječe odlazak i podupru povratak iseljenih Hrvata u BiH’.

Dokumentom Deklaracije inzistira se i na tome da se ‘u potpunosti valoriziraj u ulogu Hrvatskoga vijeća obrane u obrani Republike Hrvatske i hrvatskih prostora u BiH, ali i očuvanju suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti cijele BiH’.

Inicijatori Deklaracije, ponajprije zastupnik Božo Ljubić, motiv za njezino donošenje smatra odgovorom na pokušaje bošnjačkih stranaka, neovisno jesu li ljevica ili desnica, a koje su jedinstvene da se Hrvate gurne u podređeni položaj i trasira put njihova nestanka. Ovaj dokument dolazi ususret izborima u BiH koji se smatraju najneizvjesnijim nakon rata, ali i prije otvaranja pregovora o članstvu s Europskom unijom.

Ne ohrabruje što pitanja koja stižu iz Europske komisije praktično trasiraju put BiH k njezinoj podjeli koliko to god čudno zvučalo. Naime, kao realnost se uzima njezina podjela na dva entiteta. Proces europskih integracija mogao bi potvrditi model ‘građanskih većina’, a to pak znači kako bi time bilo definitivno i međunarodno oslužbenjeno kako se time stvara jedna srpska i bošnjačka državica s Hrvatima kao najbrojnijom manjinom. Potez je na Plenkoviću. Hoće li imati hrabrosti poslati takvu deklaraciju u Sabor!

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Bugojnom se i dalje šetaju odgovorni za nestanak i likvidaciju 19 Hrvata i mučenja u logoru ‘Stadion’

Objavljeno

na

Objavio

U utorak 19. ožujka preživjeli hrvatski logoraši, zajedno s obiteljima ubijenih i nestalih, obilježit ćemo 25. godišnjicu razmjene 294 logoraša iz zloglasnog koncentracijskog logora takozvane Armije BiH „Stadion“, otvorenog pod tribinama Nogometnog kluba Iskra, piše Hrvatski Medijski Servis.

Logor u kojem su hrvatski logoraši mučeni na najokrutnije načine; tučeni kablovima, palicama, lopatama, kundacima i svime što je pripadnicima tzv. Armije BiH došlo do ruku. Uvjete boravka u logoru „Stadion“ predstavnici Međunarodnog crvenog križa ocijenili su gorim od stanja kojeg su zatekli u zloglasnom srpskom logoru „Manjača“.

„ Mi Hrvati previše smo tihi u priči o zločinima koje su počinili pripadici tzv. Armije BiH, dok nam gase medije, izokreću činjenice, negiraju počinjeno, optužuju naše pobijene, ali i nas koji smo utamničeni, mučeni, pa čak i naše nasilno odvedene o čijoj sudbini ni 25 godina poslije ništa ne zmamo, kažu hrvatski logoraši.

Mi i dalje, vele, šutimo, dok političko Sarajevo svakodnevno u mnoštvo bošnjačkih medija plasira laži o Hrvatima pokušavajući uvjeriti domaću i međunarodnu zajednicu da tzv. Armija BiH nije činila zločine, da je bezgrešna.

-U Bugojnu se bez imalo srama šetaju odgovorni za nestanak i likvidaciju 19 bugojanskih Hrvata, odbijajući sve ove godine otkriti lokaciju s posmrtnim ostatcima naših nasilno odvedenih logoraša. Dok tragamo za lokacijama na kojima su kosti naših nestalih, pripadnici bošnjačkog naroda nam se rugaju, traže novac i lažu. Užasna je činjenica da su se do sada javila 32 Bošnjaka koji su dali lažne informacije o mjestima s posmrtnim ostatcima nestalih bugojanskih Hrvata. Sramotno je i da nitko od lažnih svjedoka nije odgovarao, ističe se u priopćenju preživjeli hrvatski logoraši iz Bugojna.

Navode kako bugojanski koncentracijski logor „Stadion“ čak nema ni ploču s natpisom da je pod tribinama, u neljudskim uvjetima, postojao logor kroz koji je torturu prošlo 550 Hrvata, da su 294 logoraša na tom mjestu mučena punih osam mjeseci i da je iz toga logora odvedeno u nepoznato i likvidirano 19 Hrvata Bugojna.

-Činjenice da je tzv. Armija BiH izvršila agresiju na Hrvate Bugojna, otvorila na desetine logora i ubila preko 200 Hrvata te počinila brojne zločine pod zapovjedništvom Selme Cikotića, ratnog zapovjednika Operativne skupine Zapad i predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojna Đevada Mlaće, ne dopiru ni do javnosti ni do pravosuđa, upozoravaju.

Tužiteljstvo BiH više od 10 godina vodi istragu o predmetu Đevad Mlaćo, ali ovaj predmet kojeg vodi tužiteljica Slavica Terzić godinama tapka u mjestu.

-Tužiteljica Terzić očito je i sama pihvatila ulogu zaštitnika zločinaca umjesto da protiv njih, na temelju nepobitnih dokaza, podigne optužnicu. Iz takvog odnosa pravosuđa, zaključujemo da mi Hrvati Bugojna nismo više važni ni Tužiteljstvu ali ni međunarodnoj zajednici. Nažalost, stječemo dojam da ni hrvatskim političarima Hrvati Bugojna više nisu važni, počevši od Srednjobosanske županije do viših razina vlasti, kažu hrvatski logoraši.

Bolna je, navode, istina da nitko od Hrvata Bugojna ne obnaša ni jednu od važnijih dužnosti kako u politici tako i čelništvu Udruga proizašlih iz Domovinskog rata HVO HB.

Bez obzira na odnos svih pobrojanih, mi stradalnici Domovinskog rata Bugojna, logoraši, zajedno s obiteljima nestalih, s vjerom u Boga i nadom u bolje sutra, obilježit ćemo i ovu 25. godišnjicu razmjene hrvatskih logoraša iz zloglasnog logora „Stadion „ u Bugojnu. Učinit ćemo to kao i svake godine, dostojanstveno s porukom i nadom da će i na ovom svijetu konačno biti pravde i istine i za Hrvate Bugojna. Osim u Boga ostaje nam uzdati se u zagovor sv. Josipa, našeg zaštitnika na čiji blagdan smo razmjenjeni“, navode u priopćenju za javnost preživjeli hrvatski logoraši iz Bugojna.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Obilježena 27. obljetnica utemeljenja Zbornog područja HVO-a Vitez

Objavljeno

na

Objavio

Izaslanstvo HNS-a BiH predvođeno članom Predsjedništva HNS-a BiH, dopredsjednikom HDZ-a BiH i predsjednikom Federacije BiH Marinkom Čavarom nazočilo je svečanom obilježavanju 27. obljetnice utemeljenja Zbornog područja HVO-a Vitez.

Program obilježavanja počeo je misom zadušnicom za poginule i umrle pripadnike HVO-a Vitez u crkvi sv. Juraja, a zatim je uslijedilo polaganje vijenaca kod spomen obilježja poginulim pripadnicima HVO-a, te svečana akademija u Hrvatskom domu u Vitezu.

Na svečanoj akademiji, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara obratio se nazočnima prigodnim riječima. „Poklanjajući se svakom poginulom branitelju i suosjećajući se s bolom članova obitelji poginulih branitelja sve vas srdačno pozdravljam i, u ime predsjednika HDZ-a BiH i HNS-a BiH dr. Dragana Čovića, čestitam svim časnicima, dočasnicima, svim bojovnicima i svim našim braniteljima 27. obljetnicu utemeljenja Zbornog područja HVO-a Vitez.

Slaveći naše obljetnice, čini mi se da ponekad „skliznemo“ malo previše u tugu i komemoraciju. Treba odati počast i nikad ne treba zaboravit odati počast svakom branitelju koji je stradao, poginulom branitelju, ali ne smijemo zaboraviti da prvenstveno slavimo utemeljenje organizacije koja je osigurala slobodu na ovim prostorima, da smo je izborili uz svete žrtve i u nemogućim uvjetima.

Obranili smo svoj dom, svoju domovinu, svoj rodni zavičaj, i to trebamo prenositi generacijama, na koji način i kako smo to učinili. Nekad se i samo čudimo kako smo to uspjeli. Organizirali smo HNS BiH, kao krovnu organizaciju hrvatskog naroda u BiH, s ciljem da objedinimo sve legitimno izabrane predstavnike hrvatskog naroda u BiH i da okupimo kroz to sve političke snage hrvatskog naroda u BiH.

Obranili smo slobodu hrvatskog naroda, ali nismo ostvarili onaj zacrtani cilj, da hrvatski narod u BiH živi u punoj slobodi i ravnopravnosti kako je to zapisano u sporazumima koje smo prihvatili nakon slavnih ratnih pobjeda i obrane svog doma. I u toj borbi, svjesni smo da puno puta nemamo ni puno saveznika, ni međunarodnih, ni onih koji žive u BiH i predstavljaju određene političke subjekte, te da imamo niz otegnutih okolnosti kroz koje moramo proći.

Jedino hrvatskim zajedništvom možemo ostvariti punu slobodu i ravnopravnost hrvatskog naroda u BiH. Na izbore smo izašli s ciljem doći u poziciju kako promijeniti Izborni zakon koji će omogućiti legitimno biranje hrvatskih predstavnika u svim institucijama i na mjestima gdje je to po Ustavima BiH i FBiH predviđeno.

Nitko od nas nema pravo obezvrijediti žrtvu naših poginulih koji su dali svoje živote za našu slobodu niti odustati od borbe za punu ravnopravnost i slobodu hrvatskog naroda u BiH.“, kazao je Predsjednik Federacije BiH.

Nazočnima se obratio i general Ilija Nakić koji je u svom govoru istaknuo kako je obljetnica Zbornog područja HVO-a Vitez prevažna za Središnju Bosnu i da je na razini koja dolikuje žrtvi hrvatskog čovjeka i hrvatskog vojnika na ovim prostorima.

U ime organizatora obilježavanja 27. obljetnice Zbornog područja HVO-a Vitez, Udruge nositelja ratnih odličja HVO-a ŽSB, nazočnima se obratio njen predsjednik Jozo Stojak.

Na svečanoj akademiji, u znak zahvale za doprinos i potporu, uručene su zahvalnice predsjedniku Federacije BiH Marinku Čavari, Lidiji Bradara i ministru branitelja ŽZH Mladenu Begiću.

U čast, trajni spomen i zahvalnost za izniman doprinos životu, slobodi, svome narodu, posthumno su uručene plakete pukovniku Nikoli Jelušiću, bojniku Mirku Sinanoviću i satniku Mili Vincu.

Današnjoj svečanosti nazočili su i izaslanik Predsjednice RH brigadir Marin Gregorević, izaslanik ministra hrvatskih branitelja RH Ivan Vukić, generali: Mario Bradara, Dragan Čurčić, Filip Filipović i Tomo Kolenda, te brigadiri, časnici, dočasnici i vojnici HVO-a, prenosi Večernji list

 

HVO je očuvao BiH, zaustavio rat i dio je bh. oružanih snaga

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari