Pratite nas

Herceg Bosna

Domagoj Tolić: Ima li u Zagrebu suverenističke vlasti koja može spasiti bh. Hrvate

Objavljeno

na

Pred Hrvatskim saborom uskoro bi se trebala naći Deklaracija o položaju Hrvata u BiH kojom se traži jednakopravnost sunarodnjaka

Pred aktualnom HDZ-ovom vlašću nalazi se jedan od najvrućih političkih krumpira s kojim imaju prigodu pokazati imaju li u sebi makar trunke suverenizma ili se pak radi tek o društvu Andreja od Bruxellesa kojemu su važnije međunarodne ocjene nego strateški interesi države, uloga i položaj vlastitoga naroda.

Naime, na jesenskome zasjedanju Sabora trebala bi se pojaviti Deklaracija o položaju Hrvata u BiH i europskome putu ove zemlje u kojoj se eksplicitno od Vlade u Zagrebu traži da izvijesti sve važne međunarodne adrese, uključujući SAD, EU, UN … o ugrožavanju i minoriziranju sunarodnjaka u Bosni i Hercegovini koji se od konstitutivnoga naroda s jednakim pravima kao Bošnjaci i Srbi nastoje pretvoriti u manjinu, što bi bilo pogubno.

Ovaj je prijedlog jednoglasno prihvaćen u Odboru za Hrvate izvan Hrvatske, a u njemu su i SDP-ov Joško Klisović, mostovac Božo Petrov ili pak zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić. Predsjeda mu Božo Ljubić, čija je ranija ustavna apelacija iz 2014. u Bosni i Hercegovini o izmjenama Izbornoga zakona pokazala radikalnu odbojnost ponajprije bošnjačke strane da Hrvati budu jednakopravni u toj zemlji s isticanjem jasnih zahtjeva da ih se politički eliminira.

Na žalost, u dobrome dijelu takav stav zauzela je američka i njemačka administracija, a opasnost je najveća ususret općih parlamentarnih izbora koji se održavaju 7. listopada i na kojima Bošnjaci najavljuju da će ponovno Hrvatima nasilno nametnuti hrvatskoga člana BiH Predsjedništva, ali i vlast u Federaciji BiH te ih baciti na konopce.

Podržali SDP i oporba

Pozivajući se na niz međunarodnih dokumenata kojim je uspostavljena današnja Bosna i Hercegovina od Washingtonskoga i Daytonskoga mirovnog sporazuma kojima je Hrvatska odreda bila potpisnik, u dokumentu se upozorava kako su ti mirovni sporazumi intervencijama međunarodnih i domaćih dužnosnika Bošnjaka i Srba mijenjani na štetu Hrvata.

Također se Plenkovića i društvo podsjeća i na to kako je upravo zahvaljujući njegovim intervencijama u rezolucijama i izvješćima Europskoga parlamenta u kojima se ‘naglašava važnost odluke Ustavnoga suda o načelu konstitutivnosti i ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda da izaberu svoje zakonite političke predstavnike na temelju opravdane i razmjerne zastupljenosti u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine’, te poziva na uspostavu i provedbu načela ‘federalizma, decentralizacije i legitimnoga zastupanja’, a što u biti znači izmjene Ustava zemlje i Izbornoga zakona kako bi sva tri naroda imala jednaka prava.

Na sramežljiv način Zagreb bi podupro inicijativu za preustroj BiH. Hrvatski tjednik u posjedu je prijedloga deklaracije oko kojega nije imao ništa protiv SDP niti oporba. Kao prvu zadaću vlastima u Zagrebu stavlja se uvjetovanje procesa europskih integracija BiH s ustavnom reformom.

U tome smislu deklaracija daje zadaću Vladi Republike Hrvatske, kao potpisnici i jamcu Washingtonskoga i Daytonskoga sporazuma te članici Vijeća za implementaciju mira u BiH da ‘izvijesti Vijeće sigurnosti UN i članice Upravnoga odbora Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIC) da je nametnutim amandmanima na Ustave entiteta te nametnutim izmjenama Izbornoga zakona grubo narušen Daytonski mirovni sporazum’.

‘Kako je narušena ravnoteža između ustavne pozicije i prava konstitutivnih naroda u BiH na štetu hrvatskoga naroda, ali i na štetu stabilnosti i funkcionalnosti BiH, Hrvatski sabor zadužuje predstavnike Republike Hrvatske da pred međunarodnim organizacijama nadležnim za provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma zatraže poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, a njegove nametnute izmjene otklone izmjenama Ustava te Izbornoga zakona BiH’, navodi se u deklaraciji.

Zatim se inzistira da Republika Hrvatska, kao članica Vijeća za implementaciju mira te kao članica NATO i EU zagovara i podrži žurne promjene Ustava i Izbornoga zakona BiH koje bi vodile ‘k harmonizaciji i standardizaciji jednakopravne ustavne pozicije triju konstitutivnih naroda u BiH, kako u institucionalnome tako i administrativno teritorijalnome pogledu’. Saborski odbor za Hrvate izvan RH u deklaraciji je naveo i koje tendencije treba spriječiti u provedbi ustavnih promjena u pravcu europskih integracija, a na kojima na najgrublji način inzistiraju Bošnjaci.

To je sustav ‘vrijednosti’ građanske države, a koje podrazumijeva hegemoniju većinskoga naroda što su Srbi ‘demokratskim sustavom’ prakticirali u Jugoslaviji. Ovaj strateški i nacionalni mainstream trenutačno podržava američka i njemačka administracija, zbog čega su Hrvati u BiH u dramatično teškoj situaciji.

Miloševićev recept

Umjesto Zagreba nedavno im je u pokušaju provedbe političkoga smaknuća od strane Bošnjaka upravo pomogao Srbin iz stranke Milorada Dodika, a zbog čega se pak Hrvate u BiH pokušava povezati s ruskom zonom utjecaja. Zato se u Deklaraciji inzistira na sprječavanju ‘teškoga narušavanja načela konstitutivnosti naroda u BiH…, a napose narušavanja jednakopravnosti Hrvata u BiH koju podrazumijeva njihov ustavni status konstitutivnoga naroda na razini države BiH i obaju njezinih entiteta’.

U Deklaraciji se eksplicitno navode primjeri toga političkog eutanaziranja Hrvata od izbora u hrvatsku fotelju ‘Željka Komšića, osobe koja je izabrana ogromnom većinom bošnjačkih glasova i uz zanemarivu izbornu potporu bosanskohercegovačkih Hrvata u mandatima 2006.-2010. i 2010.-2014. godine’. Ta je opasnost ponovno na vidiku jer se Komšić opet kandidira sa svojim doslovno ‘Savezom za rat’, odnosno Građanskim savezom koji predvode najrigidniji bošnjački šovinisti.

Federacija

Naime, čak i u slučaju da svi Hrvati u BiH glasuju za jednog kandidata, Bošnjaci zbog svoje brojnosti mogu ponovno nametnuti člana državnoga vrha. Identično je stanje i s izborom federalne vlasti zbog koje traje kriza jer je Ustavni sud BiH izbrisao odredbe koje je međunarodna zajednica ranije nametnula u pogledu izbora izaslanika za Dom naroda, u kojemu jednaku ulogu imaju Hrvati, Bošnjaci, Srbi i predstavnici manjina koje se u BiH zbog politikantskih razloga naziva Ostali.

U Deklaraciji se podsjeća i na to kako je u Republici Srpskoj na sličan način izabran Emil Vlajki na poziciju potpredsjednika ovoga entiteta. Ljubić je u Deklaraciji također spomenuo i kako se Hrvate do 2000. nije moglo preglasavati, ali je onda na scenu stupila međunarodna uprava koja je smanjila broj nacionalnih izaslanika i time narušila proporcionalnost te odluku također međunarodne uprave isključivo u korist Bošnjaka iz 2002. kada je broj hrvatskih ministara u federalnoj Vladi s osam smanjila na pet, a broj Bošnjaka s osam povećala na devet i na taj način omogućila da Bošnjaci mogu preglasavati Hrvate o svakome pitanju.

U Deklaraciji se upozorava kako takav narušeni balans u odlučivanju bez mogućnosti zaštite Hrvata koji su čak 3,5 puta manje brojni od Bošnjaka otvara prostor da Bošnjaci sutra odlučuju i o pitanjima identiteta poput obrazovanja, znanosti, kulture, medija i sporta. Kao izlaz iz te situacije poziva se na provedbu ustavne reforme koja praktično znači i novi teritorijalno-administrativni ustroj.

‘Ravnopravnost konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i svih građana BiH ostvariva je jedino u okviru federalno-konsolidacijskih aranžmana koji kombiniraju dobra rješenja i prakse na bazi neteritorijalne (institucionalne i personalne) i teritorijalne autonomije (kantoni i entiteti) jer jedino takva ravnopravnost može osigurati dugoročnu stabilnost i održivost BiH’, stoji u Deklaraciji te se pozivaju SAD i EU da pomognu u postizanju unutarnjega dogovora za izmjene Izbornoga zakona i Ustava.

Prilika za velikoga Hrvata

U Deklaraciji se upozorava da bi neprovedba odluke Ustavnoga suda BiH, jer trenutačno ne postoji način izbora vlasti u Federaciji BiH, mogla dovesti BiH u najdublju institucionalnu krizu od završetka rata s potencijalno vrlo štetnim političkim i sigurnosnim posljedicama.

U ovome se dokumentu inzistira i na tome da se u financijsku potporu Hrvatima u BiH uključe ‘institucije od strateškoga značaja za Hrvate u BiH uz puno poštivanje njihove programske i kadrovske neovisnosti i principa projektnoga poslovanja usmjerenoga na ostvarivanje realnih potreba i rješavanje konkretnih problema’ te da ‘uspostave financijske instrumente ulaganja u razvoj i zapošljavanje u većinskim hrvatskim područjima, u područjima s kojih su Hrvati živjeli u značajnome broju prije rata i s kojih su protjerani ili izbjegli te na taj način spriječe odlazak i podupru povratak iseljenih Hrvata u BiH’.

Dokumentom Deklaracije inzistira se i na tome da se ‘u potpunosti valoriziraj u ulogu Hrvatskoga vijeća obrane u obrani Republike Hrvatske i hrvatskih prostora u BiH, ali i očuvanju suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti cijele BiH’.

Inicijatori Deklaracije, ponajprije zastupnik Božo Ljubić, motiv za njezino donošenje smatra odgovorom na pokušaje bošnjačkih stranaka, neovisno jesu li ljevica ili desnica, a koje su jedinstvene da se Hrvate gurne u podređeni položaj i trasira put njihova nestanka. Ovaj dokument dolazi ususret izborima u BiH koji se smatraju najneizvjesnijim nakon rata, ali i prije otvaranja pregovora o članstvu s Europskom unijom.

Ne ohrabruje što pitanja koja stižu iz Europske komisije praktično trasiraju put BiH k njezinoj podjeli koliko to god čudno zvučalo. Naime, kao realnost se uzima njezina podjela na dva entiteta. Proces europskih integracija mogao bi potvrditi model ‘građanskih većina’, a to pak znači kako bi time bilo definitivno i međunarodno oslužbenjeno kako se time stvara jedna srpska i bošnjačka državica s Hrvatima kao najbrojnijom manjinom. Potez je na Plenkoviću. Hoće li imati hrabrosti poslati takvu deklaraciju u Sabor!

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Ćosić: Nikada nećemo pristati da nam se ukine konstitutivnost!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: jabuka.tv

Nikada nećemo pristati da nam se ukine konstitutivnost,  Bosna i Hercegovina je zemlja triju konstitutivnih naroda koju su Hrvati prvi branili  na politički i svaki drugi način, a pravo da ravnopravno u njoj živimo nitko nam neće oduzeti. Stoga je danas, više nego ikad potrebno afirmirati vrijednosti Herceg Bosne, rekao je Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke na svečanoj sjednici županijske Skupštine,  povodom obilježavanja Dana Županije Zapadnohercegovačke i Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te svečanom sjednicom Skupštine  Županije Zapadnohercegovačke danas je u Širokom Brijegu obilježen dan Županije Zapadnohercegovačke i Dan Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

Na početku obilježavanja izaslanstva HDZ-a i HNS-a te predstavnici županijske vlasti položili su vijence i zapalili svijeće na Trgu širokobrijeških žrtava. Nakon toga je u Hrvatskom kulturnom domu u Širokom Brijegu (kino Borak) održana Svečana sjednica županijskog parlamenta.

Prisutnima su se obratili predsjednik Skupštine ŽZH Ante Mišetić, predsjednik Glavnog vijeća HZ Herceg Bosne mr. Vlado Šoljić, te predsjednik Vlade ŽZH Zdenko Ćosić.

Ćosić je napravio povijesni presjek društveno-političkih zbivanja koji su doveli do potrebe uspostavljanja Herceg Bosne te je povukao paralelu s današnjom situacijom u kojoj se hrvatski narod u BiH nalazi.

„Često se zaboravlja da su, prije nego smo mi 18. 11. 1991. osnovali HZ HB, i Srbi i Muslimani u Bosni i Hercegovini imali svoje nacionalne organizacije. Kod Srba je to bila Srpska Republika Bosna i Hercegovina, a kod Muslimana Vijeće za obranu muslimanskog naroda, a ne Bosna i Hercegovina. Danas nam ti isti poručuju da smo se mi obilježavajući dan HZ HB ponovno vratili u neka ratna vremena  i da, kako kažu, mi revitaliziramo zločinačke projekte“, rekao je Ćosić.

Ćosić naglašava da bošnjačka strana uporno želi afirmirati tezu da je Herceg Bosna zločinački projekt pri tome se pozivajući na Haašku presudu i navodnu tezu da je Haaški sud presudio HZ Herceg Bosni.

„Oni zaboravljaju da smo danas, više nego ikada, mi Hrvati primorani afirmirati vrijednosti Herceg Bosne jer se uporno želi ukinuti naša konstitutivnost. Time nas ne mogu uplašiti, to je svakome jasno. Ne mogu nikakve presude Haaškoga suda, koji je politički sud, nama davati politički okvir za naše djelovanje”, rezolutan je predsjednik Vlade ŽZH.

Citirajući suca  Davida Hunta koji je napuštajući Haaški sudu kazao „ovaj sud neće biti prosuđivan prema broju presuda koje donese ili prema brzini kojom izvrši završnu strategiju koju je donijelo Vijeće sigurnosti UN-a, već prema poštenju svojih suđenja. Većina odluka iz Žalbenog i drugih vijeća u kojima je završna strategija bila prioritet pred pravima optuženih ostat će velika mrlja na ugledu ovoga suda“, Ćosić kaže da je Haaškome sudu primarna bila završna strategija nad pravima optuženih.

„Nikada nećemo pristati da nam se ukine konstitutivnost, Bosna i Hercegovina je zemlja triju konstitutivnih naroda. Ovo je zemlja koju su Hrvati prvi na politički i svaki drugi način branili i pravo da ravnopravno u njoj živimo nitko nam ne može oduzeti”,  zaključio je Ćosić.

Inače, Svečanoj sjednici Županije Zapadnohercegovačke  povodom obilježavanja Dana Županije Zapadnohercegovačke i Dana Hrvatske Zajednice Herceg Bosne nazočili su mnogi uglednici iz javnog, političkog, kulturnog i vjerskog života Hrvata u Bosni i Hercegovini./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Vlado Šoljić: Nalazimo se u vremenu sličnom 1991. godini, samo što se sada ne gine

Objavljeno

na

Objavio

Odluka hrvatskih političkih predstavnika u BiH o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg Bosne bila pravovremena, mudra i odgovorna, a da nije bilo HVO-a Mostar bi doživio sudbinu Sarajeva koje je bilo u potpunoj blokadi. Međutim, dok su Hrvati radili i stvarali, drugi su se brinuli da nas sotoniziraju, oduzimaju nam prava i ekonomski nas blokiraju pa se slobodno može reći da se nalazimo u vremenu sličnom onome iz 1991. godine, samo što se sada ne gine, rekao je Vladimir Šoljić, predsjednik Glavnog vijeća HZ Herceg Bosne povodom obilježavanja dana Županije Zapadnohercegovačke i Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te svečanom sjednicom Skupštine Županije Zapadnohercegovačke danas je u Širokom Brijegu obilježen dan Županije Zapadnohercegovačke i Dan Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

Prisutnima su se obratili predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Zdenko Ćosić, predsjednik Skupštine ŽZH Ante Mišetić te Vladimir Šoljić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatske Zajednice Herceg Bosne.

Šoljić je kazao da je odluka hrvatskih političkih predstavnika u BiH o uspostavi HZ Herceg Bosne bila pravovremena, mudra i odgovorna. Iskazao je zahvalnost onima koji su svojim životima platili slobodu hrvatskog naroda, onima koji „robijaju po kazamatima domaćih i stranih zatvora“, kao i onima koji su se morali skloniti s ovih prostora bježeći od nepravde i progona.

„Odluka o utemeljenju Herceg Bosne bila je bitna, to se pokazalo kod agresije na Bosnu i Hercegovinu kada je HVO kojega je osnovala HZ Herceg Bosna obranio najveći dio teritorija gdje su Hrvati većina uključujući i Mostar koji bi u suprotnome doživio sudbinu Sarajeva koje je bilo u potpunoj blokadi“, rekao je Šoljić o ulozi HVO-a i Herceg Bosne u obrani Bosne i Hercegovine.

Prema Šoljićevom shvaćanju Herceg Bosna je imala bolje organiziran život nego područja gdje pod kontrolom Armija RBiH i Vojska RS-a.

“To pokazuju podaci o redu i miru na tome području gdje je napravljeno najmanje zločina i sama činjenica da nije bilo gladi i drugih većih problema takve vrste“, ističe Šoljić.

Šoljić ističe da je Herceg Bosna udarila temelje napretka znanosti kod Hrvata u BiH na čelu sa Sveučilištem u Mostaru koje je uspjelo obrazovati vlastiti znanstveni kadar.

„Poseban je slučaj s gospodarstvom jer su hrvatske općine, zahvaljujući našim gospodarstvenicima, koje su bile na začelju po razvijenosti danas na čelu općina s najboljim gospodarskim statusom u BiH”, kzao je.

Dok su Hrvati radili i stvarali, naglašava Šoljić, drugi su se brinuli da nas sotoniziraju, oduzimaju nam prava i ekonomski nas blokiraju pa se slobodno može reći da se nalazimo u vremenu sličnom onome iz 91. godine, samo što se sada ne gine.

„Zato je na svima nama da se mobiliziramo i pokažemo zajedništvo te dadnemo podršku našim političkim predstavnicima u izvršnoj vlasti kako bi izborili jednakopravnost hrvatskog naroda jer jedino takva Bosna i Hercegovina ima budućnost“, zaključuje Šoljić. (HMS)

 

Nino Raspudić vrlo argumentirano o izborima u BiH i mogućim posljedicama

 

 

Mario Karamatić: Nadam se da će uskoro Dan Herceg-Bosne biti Dan državnosti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari