Pratite nas

BiH

Domagoj Vidović, Rodu o jeziku

Objavljeno

na

– Prvi su dani u Podzemlju Perzefoni bili najteži. Naviknula se bila na osjećaj bezvremenosti (jer nitko je nije pitao kad će se vratiti domu) i slatke samoće (jer nitko je nije ometao dok je gledala u pučinu). Od onoga dana kad su je oteli s Krete lišila se zauvijek osjećaja bezvremenosti, ali joj je barem u tih nekoliko mjeseci ljeta ostao osjećaj slatke samoće, čak i sad kad je se ljudi boje i zovu je kraljicom sjena. No, da su je ljudi mogli pogledati u oči tih prvih dana u podzemlju, teško da bi je se bojali. Lutala bi tako podzemljem tražeći zrake svjetlosti. Njezine su oči bile naviknute na tople boje cvjetnih livada kojima je hodila i na opojne mirise ljekovitih trava koji su joj dražili nosnice. Njezino je uho bilo naviknuto na šum mora. U podzemlju je svjetlo tek rijetko prodiralo kroz duboke jame, jedva bi se razabiralo je li dan ili noć, dotjecalo bi tek toliko da joj oči ne usahnu. Na Otoku su, gdje je boravila dok nije oteta, zime bile teške, pogotovo kad bi tmasti oblaci zaklonili Sunce, no Vjetar bi se uvijek izborio da je ono pomiluje, da je poljubi i dade joj do znanja da će ponovno doći ljeto. U podzemlju nije gledala u krošnje, motrila je tek korijene dubokih stabala, a jedini zvuk koji ju je podsjećao na ono što gore osta bijaše zvuk kapljica vode koje su se cijedile u crna podzemna korita. Vidiš, Tješidruže, kad je neko vrelo puno mjehurića, kad iz njega izlazi voda koja ti nagriza grlo, znaj da je to od slanih suza Perzefone koja plače za ljetom. – zborio je Grk Kalojanis Tješidrugu dok je Tješidrugov otac Svebor hladno jeo veprovinu jednoga kišnog jesenjeg dana na obali Crvenoga mora. Bože, kako se ovdje brzo smrkava! – više za sebe prosikta Svebor kao da je upravo on poslušao Kalojanisovu priču. 

 

Vratimo se sad stvarnosnoj prozi. Kako se posljednjih dana ponovno bavim Popovom, prisjetio sam se napisa nekih zapadnohercegovačkih intelektualaca na privremenome radu u Hrvatskoj koji su „duhovito“ pisali kako se za oca Ruđera Boškovića ne zna je li Hrvat ili Srbin, ali se zna da je Hercegovac i pritom se zapitali je li uopće Hercegovcima potrebno hrvatstvo. Kad bi se nekad provezli krajevima pro Neretve (koje katkad zovu DDR-om), krajevima u kojima su njihovim sunarodnjacima na glavnim prometnicama i na natpisima na ulazima u njihova naselja (poput Neuma u kojemu je ćirilica materinsko pismo možda tek pokojega doseljenog carinskog ćate) postavljeni ćirilični natpisi, da ne govorimo o mjestima u kojima ni danas ne živi nitko osim Hrvata u tzv. Republici Srpskoj, čijega despota ti isti intelektualci javno hvale, kad bi se prisjetili i vlastita djetinjstva kad su prije latinice morali učiti oslobodilačku ćirilicu, možda bi shvatili da Hrvati u tim krajevima izvan njihova dosega opstaju upravo radi ideje hrvatstva. Uostalom, što bi Hercegovci (dakako i Dalmatinci, Slavonci, Istrani i stanovnici svih drugih hrvatskih pokrajina) bili da hrvatstvo ne postoji? Nije ni ovako bajno, ali tko bi onda obranio Bosance i Hercegovce od istočnih susjeda, Istrane i Dalmatince od talijanskih nasrtaja? Nevladine udruge? Udruge neovisnih kolumnista?

 

Popovo je ujedno veoma važno čak i za suvremene jezične pravopisne prijepore u Hrvata. Već duže vrijeme nastojim napisati nekoliko suvislih misli o onome što se u kroatistici nazivlje pokrivenim r, dakle o tome kako se kratki jat odražava ako je ispred njega suglasnički skup u kojemu je posljednji član suglasnik r. Načitao sam se, naime, raznoraznih mišljenja. Krenimo od onih koja se tiču hrvatskoga standarda. Na jednome sam predstavljanju čuo kako Hrvati od 1892. do novijih izdanja Babić-Finka-Moguševa pravopisa ni u jednome pravopisu nisu pisali je iza pokrivenoga r. Netočno! Po Cipra-Klaićevu se pravopisu (1944.) je piše u izvedenicama od riječi grijeh (npr. grjehota, grješan, grješnik, pogrješka), ali se ne piše nigdje drugdje (npr. bregovi, uvreda, napredak). Druga je zabluda da je dosljedno pisanje je iza pokrivenoga r bilježito hrvatska tradicija i da su ga dosljedno provodili autori jezikoslovnih djela izvan vukovske škole. Za ovaj sam članak pregledao nekoliko hrvatskih rječnika i usporedio ih s Karadžićevim srpskim rječnikom. Kako vas ne bih pretjerano opteretio, proučio sam primjere s pokrivenim r u izvedenicama od riječi grijeh i strijela te izvedenice od imenice brijeg i dugu množinu iste imenice. Broz-Ivekovićev rječnik (1901.) bilježi je u većini izvedenica od riječi grijeh (grjehota,  grješnik, pogrješka), ali katkad piše i ije (griješan). Uglavnom se je dosljedno bilježi iza pokrivenoga r u izvedenicama od riječi strijela (strjelica, strjeljač, strjeljački), no i tu postoje iznimke (npr. strelimice). Jat se iza pokrivenoga r dosljedno ne bilježi u izvedenicama od riječi brijeg (brežuljak, breščić) i u dugoj množini iste riječi (bregovi). A kako se jat iza pokrivenoga r drži u rječniku Dragutina Parčića (1901.), rječniku ponajudaljenijemu od vukovske tradicije, rječniku kojega ljube i pobornici korijenskoga pravopisa? Parčić preporučuje griešan ‘griješan’ (ali dopušta grješan i grešan) i pogrješka (ali dopušta i pogreška). U izvedenicama od riječi strijela poprilično je nedosljedan. Piše tako isključivo strjelica, ali strelovit i streljana, liku strjeljač daje prednost pred likom streljač, ali strelomet pretpostavlja strjelometu. U izvedenicama od riječi brijeg prednost daje likovima bregovit i brežuljak te dopušta samo množinu bregovi. A znate li koja su jedina dva leksikografa u regionu koja u svim odabranim primjerima bilježe likove s je (dakle, grjehota, strjelica i brjegovi, pa čak i brježuljak)? Jedan je Joakim Stulli, a drugi je (… trotočje je ovdje da vas malo zadrži u napetosti…) Vuk Stefanović Karadžić.

 

Kako su me poznavatelji Talijina dvora (znaš li, Mira, da je Talija, tako se piše, a čita Tolija, pučiška četvrt, a baš mi se svidio jedan tvoj nadnaslov) i Jinxi naučili da treba znati stati kad je najbolje, u maniri vas autora krimića ostavljam u napetosti do idućega broja u kojemu ćete doznati kako se jat iza pokrivenoga r odrazio u hrvatskim govorima, čega to ima u Popovu što je toliko bitno za hrvatski standardni jezik, u kojemu ću nastojati ponuditi i neka rješenja te ćete ujedno gratis (kako se suvremeno reče tursko badava, džabe i mukte ili na našu besplatno) dobiti odgovor na pitanje je li rodni zaselak Stipana Crnčevića Brestica zapisan srpskom grafijom. Potonje je pitanje tako nebitno za kretanje nebeskih tijela, ali je svojedobno bilo neobično važno za Stipu.

Domagoj Vidović, Hrvatsko slovo, 18. listopada 2013

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

BiH

Hamdija Abdić Tigar uhićen zbog ubojstva generala Vlade Šantića

Objavljeno

na

Objavio

Hamdija Abdić Tigar uhićen je jutros u Bihaću zbog sumnje da je odgovoran za ubojstvo generala HVO-a Vlade Šantića.

Pet osoba među kojima je i bivši visoki časnik bošnjačke Armije BiH Hamdija Abdić uhićeno je u ponedjeljak na području Bihaća i Cazina pod sumnjom da su odgovorni za ubojstvo generala Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Vlade Šantića, potvrdili su tijekom dana policija Federacije BiH i tužiteljstva Unsko-sanske županije u Bosni i Hercegovini.

U priopćenju se navode samo inicijali uhićenih no lokalni su mediji prenijeli kako su uz Hamdiju Abdića poznatog i po nadimku Tigar uhićeni i Dedo Karabegović, Jasmir Topal, Ramiz Bajramović i Enver Keranović, svi bivši pripadnici Armije BiH.

Oni su osumnjičeni da su između 8. i 9. užujka 1995. ubili generala Vladu Šantića.

General Šantić podsljednji put je viđen živ 8. ožujka 1995. u bihaćkom hotelu “Sedra” gdje je bio u društvu s tadašnjim zapovjednikom Petog korpusa Armije BiH generalom Atifom Dudakovićem.

Iz hotela su ga odvele naoružane osobe, navodno pripadnici vojne policije 502. brigade iz sastava Petog korpusa kojom je tada zapovjedao Hamdija Abdić i potom mu se gubi svaki trag.

Šantićev sin Duje Šantić,ranije je opetovano tvrdio kako je zapravo Dudaković taj koji je zapovjedio ubojstvo njegova oca.

“Slučaj Šantić” je nakon početne istrage 1995. završene bez rezultata godinama bio zaboravljen da bi ponovo bio otvoren 2013. na temelju iskaza zaštićenog svjedoka,

Svjedok je tvrdio kako je generalovo tijelo nakon ubojstva raskomadano, zapaljeno i potom ubačeno u bačvu zalivenu gipsom ili cementom. Plastična bačva s koštanim ostacima je 2014. pronađena na odlagalištu otpada kod Bihaća no iz sadržine nije mogao biti izdvojen materijal za DNK analizu pa navodi svjedoka nisu mogli biti potvrđeni.

Abdić je opetovano odbacivao bilo kakvu vezu s nestankom i ubojstvom generala Šantića. (Hina)

 

Obitelj Šantić: Tragamo za istinom i pravdom već 22 godine

 

Pavao Miljavac: Moramo doznati tko je ubio Šantića

 

Na današnji dan nestao je general Vlado Šantić, obitelj još nije pronašla smiraj

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Zbog islamskog radikalizma u BiH, zabrinuta obavještajna služba Njemačke

Objavljeno

na

Objavio

Njemačka sigurnosno-obavještajna agencija BND sve se više fokusira na Balkan, a posebice na muslimansku “većinu” BiH, jer je sve više zabrinuta islamističkim tendencijama u ovoj državi, piše njemački list “Berliner Zeitung” pozivajući se na visoke izvore u BND-u, a čiji tekst prenose svjetski mediji.

Tumačenje islama

Već generacijama muslimansko stanovništvo u multietničkoj BiH pridržava se vrlo liberalnoga tumačenja islama, što je, po njima, bila tendencija u vrijeme bivše Jugoslavije. No nakon rata i vjerskih podjela koje su nastale raspadom socijalističke države u 1990-ima, i utjecaj religije sve više raste. List navodi općepoznatu činjenicu kako su tijekom rata dobrovoljci iz raznih zemalja bliskoistočne zemlje otputovali na Balkan kako bi udružili snage s muslimanskim Bošnjacima, prenosi Večernji list

Mnogima od njih su nakon rata izdane bh. putovnice i nastavili su regrutirati mlade ljude za vjersku borbu. Spominju da su Saudijska Arabija i ostale Zaljevske zemlje uložile mnogo novca kako bi potaknule mnogo strože, vehabijsko učenje sunitskoga islama u bh. društvu. Saudijske dobrotvorne organizacije također su prenosile sredstva za izgradnju bogoslužja, uključujući džamiju kralja Fahda u Sarajevu, najveću na Balkanu, u kojoj dominiraju vehabije.

Konstatiraju kako su stotine ljudi iz BiH putovale na Bliski istok kako bi se pridružile džihadističkim snagama posljednjih godina, a bilo je i sličnih slučajeva koji su prijavljivani u drugim balkanskim državama, Kosovu i Albaniji, u kojima dominiraju muslimani. Prema balkanskim medijima, rat u Siriji privukao je brojne branitelje iz jugoslavenskih ratova koji su se borili kao plaćenici.

Obavještajne službe

BND surađuje s drugim obavještajnim službama u svojim aktivnostima vezanim uz Balkan. Prije nekoliko tjedana čelnik BND-a Bruno Kahl opisao je BiH i nekoliko bivših jugoslavenskih zemalja kao potencijalno “krhke države” – navodi list “Berliner Zeitung” pozivajući se na izvore u njemačkoj sigurnosno-obavještajnoj službi.

Spomenimo da se velika politička i medijska bura podigla kad je objavljena informacija kako hrvatske sigurnosne službe raspolažu detaljnim informacijama o sve većem broju radikaliziranih stanovnika u BiH. Procjenjuju se da je između 5000 i 10.000 ljudi bliskih selefijama za koje se može reći da su radikali zadojeni islamskim fundamentalizmom.

Analize hrvatskih službi pokazuju da postoji i sve veći broj radikaliziranih skupina na granici s RH. Dio njih nije agresivan, ali među njima ima i onih koji zagovaraju život po šerijatskom zakonu i vrbuju sve veći broj sljedbenika i ističući kako je Islamska država ideal kojem treba težiti.

Postoje podaci o tome da se u zabačenim mjestima osnivaju škole koje rade po šerijatskom zakonu, u koje djevojčice ne mogu ići, a učenici ne smiju gledati TV ili slušati glazbu te se moraju pridržavati strogih vjerskih pravila.

Hrvatske službe posebnu pozornost poklanjaju praćenju aktivnosti pojedinaca koji žive uz hrvatsku granicu, a procjena je da su najveći problem oni koji se samoradikaliziraju preko interneta.

 

Čović pisao premijerima i/ili predsjednicima svih zemalja članica NATO-a: Problem u BiH su islamski radikalisti

 

Globus: Islamski radikali su na granicama Hrvatske

 

State Department: “BiH i dalje nema kapacitet za temeljitu istragu i procesuiranje stranih terorističkih boraca”

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari