Pratite nas

Iz Svijeta

DOMAZET LOŠO: Blamaža u Ukrajini pokazuje da Hrvatska više uopće nema tajne službe

Objavljeno

na

“Po mojim saznanjima, ima hrvatskih vojnika u Ukrajini. Bore se isključivo na ukrajinskoj strani”, rekla je Vesna Pusić hrvatskim novinarima u srijedu, nakon čega je uslijedila vrlo žestoka reakcija Rusije.

“Moskvu je zabrinula i šokirala izjava za javnost potpredsjednice hrvatske vlade i ministrice vanjskih i europskih poslova kojom je potvrdila da u trenutačnom sukobu na ozemlju Ukrajine sudjeluju hrvatski dragovoljci na strani ukrajinske vojske, a da nije dovela u pitanje zakonitost takvog sudjelovanja hrvatskih građana u operacijama koje provode ukrajinske vojne strukture”, navodi se u priopćenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova.

Izazvala skandal o kojem se raspravljalo i u Bruxellesu

davor_domazet-losoJe li Vesna Pusić ponovno krivo reagirala te tako izazvala rijetko viđeni međudržavni incident, odnosno kako se Ministarstvo vanjskih poslova RH trebalo postaviti u ovoj situaciji te kakve bi mogle biti posljedice ovog međunarodnog skandala o kojem se jučer raspravljalo i u Bruxellesu, upitali smo geostratega i geopolitičara Davora Domazeta Lošu.

”Naravno da je potpredsjednica Vlade krivo reagirala. Kao prvo, odavno su hrvatske tajne službe i izvršna vlast trebali znati da je cijela skupina otišla boriti se u Ukrajinu. Izvršna vlast je trebala odmah reagirati i upozoriti EU, NATO i Rusiju da se to dogodilo te naglasiti da iza toga ne stoji država Hrvatska. Ovako je Vesna Pusić prije obavijestila novinare, nego države kojih se to tiče, zbog čega je ostala sumnja da država stoji iza svega. To je velika međunarodna blamaža za Hrvatsku i normalno je da je Rusija tako oštro reagirala”, ističe Domazet pa dodaje da se Rusija s pravom pita: Kakva ste vi to država kada za to ne znate i kada diplomatski već niste reagirali te upozorili EU i Rusiju.

Dala pravo Rusiji za sumnju da država stoji iza svega

”Ako Hrvatska ništa ne čini u ovakvoj situaciji, daje pravo Rusiji za sumnju da država stoji iza odlaska Hrvata među ukrajinske postrojbe. To je vrlo ozbiljna stvar, jer u Ukrajini se odvija sukob najvećih svjetskih sila: SAD- a i Rusije. Trebalo je zaustaviti te ljude prije nego su otišli, no ako se to nije učinilo, trebalo je na vrijeme diplomatski reagirati. No, i iz ovoga je očito da Hrvatska više uopće nema tajne službe. ‘Ubijene’ su 2000. godine, nakon dolaska Račanove koalicije i Stipe Mesića na vlast”, dodaje admiral Domazet.

Nastavlja potom da je iz više vrlo sličnih propusta i poteza očito da potpredsjednica Hrvatske vlade Vesna Pusić namjerno čini štetu Hrvatskoj.

Spašavali Srbiju od tužbe, a sada čine ovo!

”Nego što, nego namjerno! Spašavali su Srbiju od tužbe za genocid, a sada na ovaj način uništavaju ugled i kredibilitet države Hrvatske. To ne može biti slučajno. Zato bih poručio Vesni Pusić, ali i Ivi Josipoviću i Stjepana Mesiću, da napuste Hrvatsku, ako ju ne vole. Neka zajedno s Vučićem, nakon inauguracije Kolinde Grabar-Kitarović, otputuju u Srbiju. Jer, prestrašno je da zastupajući Hrvatsku, već godinama čine štetu državi Hrvatskoj”, napominje Domazet.

Zaključuje na kraju da bi Kolinda Grabar-Kitarović, nakon što i formalno postane predsjednica, trebala što prije organizirati tajne službe koje su već godinama u potpunom rasulu.

[ad id=”40551″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Đukanović: Na Zapadnom Balkanu oštra borba između proeuropskih i retrogradnih snaga

Objavljeno

na

Objavio

Problem koji Crna Gora ima nakon usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti nije isključivo crnogorski, već ga treba promatrati u kontekstu borbe proeuropskih i anteuropskih snaga na Zapadnom Balkanu, kazao je nakon sastanka čelnika vrha EU i šest zemalja regije predsjednik Milo Đukanović.

Nakon radne večere koju je u nedjelju navečer u Bruxellesu za čelnike EU i šest zemalja Zapadnog Balkana organizirao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, Đukanović je crnogorskim novinarima rekao da se “još uvijek u regiji vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju europsku budućnost svakog od naših društava na Zapadnom Balkanu i politike koja želi konzervirati postojeće stanje i zadržati Balkan na vaneuropskom kolosjeku”.

Radi se o ostacima naslijeđa koje je u biti duboko antieuropsko i to treba rješavati u duhu dobre europske demokratske prakse, rekao je Đukanović.

U Crnoj Gori se od početka godine, nakon što je usvojen zakon kojim se regulira vlasničko pitanje nad objektima vjerskih zajednica, dva puta tjedno održavaju prosvjedne šetnje koje organizira Srpska pravoslavna crkva koje okupljaju i po nekoliko desetina tisuća prosvjednika. Prosvjedi imaju podršku prosrpske oporbe, ali i službenog Beograda, dok se pojedini ministri srbijanskoj vladi utrkuju u izjavama kojima vrijeđaju Crnogorce koji žive u Srbiji.

Crnogorski predsjednik je novinarama u Bruxellesu rekao kako je Crna Gora u stanju riješiti te unutarnje probleme, kao i one u odnosima s drugim državama u najboljem duhu europske prakse i stečevina EU.

Ipak, smatra on, ne smije se podcijeniti da u dubini svakog od društava Zapadnog Balkana, kao posljedica desetljetnog zaostajanja, postoje naslage retrogradne svijesti. To se vidi danas i u Crnoj Gori, u kojoj, nasuprot nastojanjima na razvoju građanske države i multietničkog društva kao sastavnog dijela euroatlanske zajednice, postoji prijedlog povratka “u status nacionalne, preciznije srpske države, u status države kojom će upravljati Srpska pravoslavna crkva po modelu srednovjekovne države”, ocijenio je Đukanović.

Govoreći o o proširenju EU predsjednik Crne Gore smatra da EU, nakon deklarativne, mora pokazati i bitnu zainteresiranost za prijem novih članica.

Na radnoj večeri s čelnicima EU, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen te visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom i Andrejom Plenkovićem kao premijerom zemlje koja predsjeda Vijećem EU-a, uz crnogorskog predsjednika sudjelovali su čelnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Nakon susreta hrvatski premijer priopćio je novinarima da će podizanje teme proširenja na zemlje jugoistočne Europe na najvišu razinu u EU-u i promjena ozračja po tom pitanju biti velika pozitivna politička ostavština hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Plenković je rekao da je cilj ove radne večere bio priprema sastanka na vrhu u Zagrebu 6. i 7. svibnja, na kojem prema njegovim riječima, između ostalog Komisija želi predstaviti snažan investicijski paket za zemlje jugoistoka Europe. (Hina)

 

‘Crna Gora na rubu građanskog rata’

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

75. godišnjica bitke za Iwo Jimu – Jedna od najkrvavijih bitki u Drugom svjetskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Ovaj tjedan obilježava se 75. obljetnica početka bitke za Iwo Jimu, maleni, udaljeni japanski otok na kojem se dogodila jedna od najkrvavijih bitki Drugog svjetskog rata.

Iwo Jima, otok s površinom od samo 21 kilometar kvadratni, udaljen 1200 kilometara od Tokija, bio je prvi japanski teritorij na koji su stigle savezničke snage. Smješten između japanske prijestolnice i Guama, smatran je strateški važnom točkom.

Tijekom 36 dana borbi na otoku je poginulo oko 7 tisuća američkih marinaca i gotovo svi japanski branitelji, njih 21.000.

Japanska vojska je na dobro utvrđenom otoku otpor pružala više od mjesec dana, ojačana mrežom bunkera, tunela i tajnih artiljerijskih položaja.

Od 19. veljače 1945. je više od 500 američkih ratnih brodova i tisuću zrakoplova gađalo Iwo Jimu tolikom žestinom da je bombardiranje promijenilo oblik najviše točke na otoku, vrha Suribachi, visokog 169 metara.

U bombardiranju prije invazije korišten je bijeli fosfor, a američke snage su tijekom bitke koristile i bacače plamena.

Vrh Suribachi osvojen je 23. veljače, a tada je nastala i kultna fotografija šestorice američkih marinaca koji podižu američku zastavu na to brdo.

Autor fotografije je Joe Rosenthal, zaposlenik agencije Associated Press koji je iste godine za sliku nagrađen Pulitzerom.

Iwo Jima se iz američkih u japanske ruke vratio 1968., a od tada je dom za oko 400 pripadnika japanske mornarice i zračnih snaga koji upravljaju tamošnjom zrakoplovnom pistom.

Svake se godine održavaju zajedničke američko-japanske ceremonije prisjećanja. Prvi japanski car koji je prisustvovao ceremoniji bio je Akihito 1994., a prvi premijer Junichiro Koizumi 2005. godine. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari