Pratite nas

Pregled

Domazet Lošo: Mi imamo unutarnju agresiju

Objavljeno

na

U Podcastu Velebit gostuje admiral Davor Domazet.

Kako dekadencija utječe na snagu društva, naroda i države?
Događa li se Europi nacionalno buđenje ili dezintegracija nacionalnog suverenizma?

Koliko je vjerojatno da će se glavnim europskim državama Francuskoj i Njemačkoj dogoditi nacionalni pokreti?
Gdje su nestali kršćanski temelji Europe?
Tko potiče međunacionalne sukobe u Hrvatskoj?

Je li u tijeku proces oduzimanja suvereniteta hrvatskomu narodu?
Je li Hrvatska zemlja mržnje i nasilja, motiviranog etničkom mržnjom i etničkim nasiljem, kao što se govori u hrvatskom Saboru?

Je li javno klevetanje i sramoćenje najpopularnijeg hrvatskog glazbenika u hrvatskom Saboru govor mržnje i poziv na nasilje protiv njega i onih koji slušaju njegove pjesme?

Je li jednostrano i pristrano izvještavanje o incidentima u funkciji javnog klevetanja hrvatskoga naroda?
Koji je konačni cilj jednostranog i pristranog izvještavanje o incidentima?

Zašto predstavnici manjina u Hrvatskoj od svakog incidenta stvaraju međunacionalni problem? Je li to u funkciji suživota ili stvaranja mržnje?

Ima li sličnosti ovih političko-medijskih propagandnih operacija s onim iz razdoblja osamdesetih godina koje su bile u funkciji pripreme atmosfere za agresiju na Hrvatsku?

Je li izjava izaslanik srbijanskog premijera Aleksandra Vučića, Vladimira Božovića prije dvije godine u povodu pravoslavnog Božića u Zagrebu da će Srbija intervenirati ako Srbi u Hrvatskoj budu ugroženi, bila politička nespretnost ili je treba sagledati u ovom kontekstu?

Je li smisao papagajskih izjava brojnih političara ‘zaboravimo prošlost, okrenimo se budućnosti’ upravo u tome da se povijest ponovi onome tko je ne poznaje?

Zašto hrvatski političari na ovakve kampanje uvijek odgovaraju defanzivno, a zapravo vrlo glupo, jer počinju svoje iskaze riječima osude nasilja čime zapravo prihvaćaju teze o genocidnosti i zločinačkoj naravi Hrvata pa to onda ispada kao da su tek sad prihvatili civilizacijske standarde suprotstavljanja nasilju, dakle stavljaju se unaprijed u ulogu nekoga tko je stalno u ulozi potencijalnog krivca, ako stalno moraju objašnjavati da su protiv nasilja?

Potiču li ovakvo političko nasilje u Saboru i klevetanje hrvatskog naroda upravo ovakve izjave predsjednika vlade Plenkovića koje su zapravo priznanje bezobraznih optužbi izrečenih u Saboru: “Osuđujem sva takva ponašanja.

Moramo učiniti još više protiv takvog ponašanja, a to znači da se primitivni i divljački ispadi oštro sankcioniraju, da radimo na promjeni klime u društvu koja u segmentu doseže stupanj polarizacije i netrpeljivosti, što nije prihvatljivo”?

Je li to posljedica sustavnog nametanja krivnje Hrvatima, a što traje neprekidno od Drugog svjetskog rata?
Što je inverzija povijesti i kako izgleda u Hrvatskoj?
Koje su glavne neistine na kojima počiva današnja Hrvatska?

Zašto je važno raskrinkavanje ključnih laži na kojima počiva današnja vlast u Hrvatskoj i iz kojih crpi svoj politički kapital, političku moć i ekskluzivitet?

Zašto se u hrvatskim školama malo govori o komunističkim zločinima, a daleko više o zločinima koji se pripisuju hrvatskom narodu?
Vrijedi li u službenom hrvatskom političkom cjeniku Jasenovac više od Bleiburga, budući je u Jasenovcu bio kompletan državni vrh, a na Bleiburgu tek njihovi izaslanici?

Je li izvjestan sukob Irana i SAD-a?
Može li takav sukob ostati u okvirima jedne države?
Je li neobično torpediranje tankera, priprema alibija za rat ili teroristički incident?

Podcast Velebit

Domazet Lošo: Selefije nisu slučajno klanjale u Splitu! Trebalo ih je odmah privesti!

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Izaslanstvo HDZ-a položilo vijenac na grobu utemeljitelja dr. Franje Tuđmana

Objavljeno

na

Objavio

U povodu 30. godišnjice osnutka Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), izaslanstvo stranke predvođeno predsjednikom Andrejom Plenkovićem položilo je vijenac te zapalilo svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana na Mirogoju.

Plenković je izjavio je kako je HDZ osnovao predsjednik Tuđman s utemeljiteljima i braniteljima te da je ta stranka u prvih 10 godina samostalne i slobodne Hrvatske ostvarila ključne ciljeve. To su stvaranje demokratskih institucija, obrana zemlje od agresije, oslobađanje teritorija, reintegracija hrvatskog Podunavlja te jasno zacrtani put prema EU i NATO-u.

“Možemo biti ponosni na postignuća HDZ-a u tom razdoblju, na predvođenju procesa transformacije pravnoga i gospodarskoga sustava, na članstvu u NATO-u i EU”, kazao je Plenković. HDZ danas, dodao je, radi na rješavanju ključnih pitanja za građane – gospodarstvu i socijalnoj uključenosti te nastojanju da se Hrvatska kvalitetno pozicionira.

Istaknuo je i kako je ovo godina kad se obilježava 20. godišnjica smrti Franje Tuđmana pa su obilježavanje 30. obljetnice stranke i započeli na Mirogoju, kako bi još jednom odali poštovanje svojemu utemeljitelju.

HDZ će 30. obljetnicu osnivanja obilježiti svečanom akademijom u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, a nakon toga uslijedit će druženje u prostorijama NK Jaruna i tradicionalna nogometna utakmica između momčadi HDZ-a i zvijezda.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Most želi Ustavom zaštititi ljudsko pravo na pitku vodu

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika Mosta u ponedjeljak je svim saborskim klubovima uputio svoju inicijativu za promjenu Ustava kako bi se zaštitilo ljudsko pravo na pitku vodu kao i vodni resursi u Hrvatskoj.

Kako ističu, tom se promjenom jamči ustavno pravo na čistu i pitku vodu svakom pojedincu, što je civilizacijska obaveza našeg društva.

Kako bi pokrenuli proceduru promjene Ustava, potrebni su im potpisi petine zastupnika, odnosno 31 potpis, a dobiju li ih, za promjenu Ustava treba 101 glas, odnosno, dvije trećine zastupnika.

Čelnik Mosta Božo Petrov odgovore drugih saborskih klubova tek očekuje, ali uvjeren je da nitko tko želi pomoći građanima ne može biti protiv ovog prijedloga.

“Svaki građanin mora imati jasno definirano pravo na pitku vodu. Ne smije se dopustiti privatizacija javne opskrbe vodom. Vidimo na primjerima u svijetu gdje se to napravilo da cijene rastu, a kvaliteta isporuke pada. Voda je, uz to, bitan resurs za budućnost te je zato potrebno dodatno zaštititi“, rekao je Petrov.

Robert Podolnjak izvijestio je da se u Ustav uvede novi članak kojim bi se definiralo da „svatko ima pravo na čistu i pitku vodu“. Usto, po njihovu prijedlogu, Ustavom bi se propisalo da su „vodni resursi opće dobro kojim upravlja država, a opskrba kućanstva pitkom vodom i vodom za kućanstva je neprofitna komunalna djelatnost koju osiguravaju javni isporučitelji dok se komunalna djelatnost opskrbe vodom uređuje zakonom“.

“Želimo spriječiti bilo kakav pokušaj privatizacije isporuke vode. Bile su primjetne tendencije na europskoj razini da se ide na liberalizaciju vodnih usluga, pa je nastala inicijativa Pravo na vodu koja je skupila preko 2 milijuna potpisa.

Iznimno je važno definiranje opskrbe pitkom vodom kao komunalne djelatnosti, jer Ustav RH komunalne djelatnosti izrijekom povjerava jedinicama lokalne samouprave, a opskrba pitkom vodom mora ostati neprofitna javna služba“, poručio je Podolnjak.

Miro Bulj najavio je da su spremni skupljati i potpise na peticiji kojom bi dodatno potaknuli vladajuće na usvajanje ovog prijedloga koji je na dobrobit cijele države.

“Naše pitke vode ugrožavaju postupci koji su već na razini ekocida. Pojedini lokaliteti, na Perući i Cetini, su već vidljivo onečišćeni velikim mrljama nepoznatog podrijetla i sastava“, kazao je Bulj.

On je pozvao nadležne da zatvore sve nelegalne deponije, pa i one legalne, kao što je Lećevica, koji ugrožavaju zdravlje ljudi kroz utjecaj na pitku vodu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari