Pratite nas

Politika

Domazet Lošo: Što će se dogoditi ako Škoti izglasaju nezavisnost

Objavljeno

na

Hrvatski geostrateški analitičar za CroExpress analizira predstojeći referendum u Škotskoj.

Promatrajući geopolitička preslagivanja Europe, a time i svijeta, sadašnja vremena sliče vremenima pred Prvi svjetski rat. Dva svjetska rata bili su pakleni plan Anglosaksonaca u kojima su uspjeli ostvariti da Nijemci i Rusi iskrvare i na taj način Anglosaksonci ovladaju Europom, a time i svijetom. Posljedica Prvog svjetskog rata nije samo 17 milijuna izgubljenih života nego i razbijanje četiriju carstava – austrougarskog i njemačkog kao kršćanskih, ruskog kao pravoslavnog i turskog kao islamskog. Stvorene su nove tvorevine, među njima i Jugoslavija.

Engleska je bila imperij. Kao i svaki imperij, pred kraj se služi sve većim nasiljem da bi opstala, jer i nastaje na nasilju i otimačini. Englezi su se dosjetili da bi Prvim svjetskim ratom mogli svoju imperijalnu moć premjestiti u SAD. Njihov imperij, koji nema gotovo ništa od prirodnih izvora, bio je velika kolonija u kojoj, kako su sami sebi tepali, sunce nije zalazilo. Vladali su svijetom putem premoći na oceanima. Prvo su se obračunali s katolicizmom u vlastitom dvorištu i nastao je anglikanizam. Sjetimo se Henrika VIII.

davor_domazet-losoVelika Britanija se danas, iako ima parlament, ne može smatrati demokratskom zemljom. Iako izlazi na izbore u njoj je ‘demos’, odnosno narod, još uvijek podanik kraljice ili kralja. Naglašavam, podanik. Škotska je jedan od jakih povijesnih elemenata koje tvore Ujedinjeno Kraljevstvo. Sjetimo se vrlo zornog filmskog izričaja Hrabrog srca. Britanski imperij nastao je na nasilju, kao i svi drugi.

U ovim trenucima polako se oživljavaju četiri carstva koja su se raspala nakon Prvog svjetskog rata. Tu su ‘carica’ Angela Merkel, ‘car’ Vladimir Putin, ‘sultan’ Erdogan i ‘mali kralj’ Viktor Orban. Mnogi geostratezi, među njima i moja malenkot, u posljednjih 10-15 godina govorili smo da će doći do novog preslagivanja svijeta u smislu da će nastati nove države. Mnoge i jesu nakon pada Berlinskog zida. Nije začuđujuće, stoga, da je u ovim trenucima u tijeku obrnut proces. Škoti, a sutra i Sjevernoirci i Velšani, neće zaboraviti kakvu torturu su proživjeli pod britanskim kraljevima i kraljicama. Sjetimo se Olivera Cromwella.

Škoti su sačuvali svoj identitet; bilo da je riječ o glazbi, gajdama, odorama, škotskim bojama, andrijinom križu na zastavi… U Škotskoj ima i katolika. Škotska ima najveće izvore nafte u Ujedinjenom Kraljevstvu. Došlo je vrijeme buđenja samosvijesti pojedinih naroda i nacija i u tom kontekstu treba promatrati i Škotsku.

Engleska kraljica i londonski establišment znaju što znači gubitak Škotske. To je početak kraja onog što je ostalo od nekad moćnog imperija. I zato se svim silama trude da zaustave taj proces. Vidite koliko su uložili u to da uvjere Škote da ostanu, čak i nudeći povišen stupanj autonomije. Izlaskom Škotske, a sutra Walesa i Sjeverne Irske, britanski imperij svest će se na prostor od Manchestera do Londona.

Isti proces događa se i u španjolskom kraljevstvu, prije svega u Kataloniji. Ako se dogodi da Škotska proglasi neovisnost, bit će to početak nastanka novih država i državnih identiteta u Europi. Škotsku će sigurno slijediti Katalonija. Tu je i Baskija; Francuska neće ostati cjelovita, kao ni BiH niti mnoge druge zemlje. Recimo, Belgija.

Prije 100 godina Europa se prekrajala. Na stoljetnu obljetnicu početka Prvog svjetskog rata, sve se događa obrnutim slijedom. Englezi će učiniti sve da referendum ne uspije; bilo da je riječ o obećanjima, pritiscima, vidljim i nevidljivim, a ne bi me čudilo ni da dođe do ‘podzemnih’ aktivnosti.

Autor: Davor Domazet Lošo/croExpress


Davor Domazet Lošo je hrvatski geopolitički i geostrateški analitičar. Bivši je načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske. Umirovljeni admiral, autor je nekoliko knjiga iz područje geostrategije. Najpoznatija među njima su ‘Gospodari kaosa’. Domazet Lošo potpisuje i nekoliko knjiga o Domovinskom ratu, a trenutno radi na knjizi ‘Admiralovi zapisi’.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Stier: Jača utjecaj Rusije i Turske u BiH

Objavljeno

na

Objavio

O važnosti izbora za BiH te o budućnosti zemlje nakon njih, u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvogovorili su bivši ministri vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić i Davor Ivo Stier te međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Što se tiče kampanje za izbore u BiH nadate se najboljem, a situacija je vrlo teška i napeta. Pritisci sa svih strana su veliki. Jugoistočna Europa, a BiH pogotovo su arena međunarodnog nadmetanja nekih puno većih aktera nego što su sami sudionici izbora u BiH. To se vidi iz međunarodne prisutnosti i iz razine napetosti. Izbori su i inače, ne samo u BiH, postali nasilniji, kampanje su grublje i žešće, nego prije 10 godina, rekla je u emisiji Hrvatskog radija u Mreži prvog bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Potencirano je nezadovoljstvom pravilima i politizacijom pravila, a onda možda i međunarodnim prisustvom i korištenjem BiH kao područja međunarodnog sukoba, smatra Pusić.

Jasno je da se zadnjih godina jača utjecaj Rusije i Turske u BiH. To su svi uočili pa je i EU počela otvorenije o tome govoriti. Što se tiče incidenata primjerice imali smo slučaj na izborima u Stocu gdje se htjelo se inscenirati određene incidente, a sada je to i na ovim općim izborima.

Dva su elementa ovih izbora. Jedan je mogućnost je institucionalne odnosno ustavne krize – ide se na izbore, a nema novog izbornog zakona. Čak je i sud ukinuo jedan dio izbornog zakona, naložio donošenje novog zakona, no to se nije dogodilo. Može doći do institucionalne krize jer se neće moći konstituirati Dom naroda, rekao je bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

Druga dimenzija izbora važna je s političkog aspekta – novi pokušaj politike koja se predstavlja kao građanska, a u funkciji je centralizma ili unitarizma. to se vidi oko izbora hrvatskog člana predsjedništva. Izglede za pobjedu ima Željko Komšić koji računa na bošnjačke glasove, a ne na hrvatske, da ga izabreru za hrvatskog člana. Kod takozvane građanske opcije u bošnjačkom korpusu se vidi fragmentacija.

SDA ima puno problema, puno je fragmentirana, Radončić se kandidira, i treći koji se kandidira, koji je možda malo u sjeni, Denis Bećirović koji je kandidat SDP-a, a ima veliku potporu vrlo utjecajnih krugova islamske zajednice, a opet bi se predstavio kao neka građanska opcija. Ako bi oni dobili i kod hrvatskog i kod bošnjačkog člana onda bi kompletirali neku poruku koju bi prikazali prema vani kao evo visdite imamo pomak prema Europi. A u biti iza te građanske opcije je stoji unitaristička, centralistička politika. Ustavnom krizom moglo bi se doći do eskalacije i imamo novi pokušaj građanske opcije za koju ćemo vidjeti hoće li ili neće uspjeti, rekao je Stier.

Kampanja u smislu nepravilnosti nije puno drugačija od prethodnih izbornih kampanja u BiH. No ona je puno drugačija nego izbori u okruženju jer tamo nepravilnosti u izbornoj kampanji budu adekvatno sankcionirane. Kad pogledamo nepravilnosti one nisu u BiH adekvatno sankcioniranie. Važno je napomenti da se na izborni dan održava šest vrsta izbora za različite nivoe vlasti i da su birački odbori sastavljeni isključivo od predstavnika stranaka.

Nakon što im se dodijele pozicije u biračkim odborima istima trguju odnosno iste prodaju ili zamjenjuju za mjesta u biračkim odobrima za mjesta u sredinama kojima je to njima interesantno. Ono što se događa da ti isti mahom stranački birački odbori na izborni dan u odsustvu bilo kakvih kontrola vrše manipulacije izbornih rezultata na samim biračkim mjestima, rekla je međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Po prvi puta će se objaviti imena i prezimena te stranačka pripadnost biračkih odbora da se spriječi ta trgovina i da se ne dopusti da jedna stranaka ima većinu u odborima. Također se uvode prozirne glasačke kutije kako bi se spriječilo da se u nju ubaci više glasačkih listića, rekla je Kuratko Pani.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari