Pratite nas

Događaji

DominikS iz Žepča pobjednik Uskrs festa 2016.

Objavljeno

na

Uskrs fest 2016., najstariji festival popularne duhovne glazbe Crkve u Hrvata čiji počeci sežu u 1979. godinu, održan je u nedjelju, 3. travnja, u KD Vatroslav Lisinski.
 [ad id=”93788″]

U prigodnom pozdravnom govoru koji je uputio izvođačima i svima nazočnima predsjednik Odbora HBK za mlade zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski podsjetio je kako je Uskrs fest dugo bio jedini festival takve vrste u Hrvatskoj, te je dodao kako se ta „zapaljena iskra vjere, pjesme, radosti raspršila u tridesetak plamenova, tridesetak različitih festivala duhovne glazbe u Hrvatskoj koji okupljaju na tisuće mladih i tu vidimo što čini snaga vjere“.

A dio tih mladih, njih oko dvijestotine, nastupio je i na ovogodišnjem Uskrs festu, a došli su iz 12 gradova Hrvatske i Bosne i Hercegovine te su izveli četrnaest pjesama. Sudjelovali su: grupa Oton (Pula) sa skladbom „Božje milosrđe”, Klapa Leggiero (Zagreb) – „Buđenje”, Tea Vidaić (Zadar) – „Ti si svet”, Frama Čerin (Čerin, BiH) – „Sigurno je srce moje, Psalam 108″, Credo Credo (Marija Gorica) – „Psalam 27″, Otkrivenje (Zagreb) – „Ljubiš me”, Vlaho Prohaska (Rijeka) – „Ljubim te Isuse”, Izidor (Split) – „Vjerujem”, Davor Terzić (Rovinj) – „Knjiga života”, Hanna i Jerko (Zagreb) – „Čuješ li korake”, DominikS (Žepče, BiH) – „Molitva”, Antonio Tkalec (Varaždin) – „Ohrabri me”, Zvonimir Kalić (Vrpolje) – „Pravi dan” i Aeternum (Županja) – „Isus je došao”. Odabrana sudionica Sonja Agata Bišćan (Den Haag, Nizozemska), nažalost, iz objektivnih razloga nije bila u mogućnosti nastupiti, ali se njezina pjesma „Trebam Te” nalazi na CD-u Uskrs fest 2016 kojega je objavila Cro sacro etikete Hrvatskoga katoličkog radija i Croataia Recordsa.

Budući da je Uskrs fest festival natjecateljskog karaktera stručni žiri ocjenjivao je skladbe, scenski nastup te ukupni dojam. U žiriju su bili Marija Husar-Rimac, Bero Blažević, Nikolina Mazalin, Anja Šovagović-Despot i vlč. Ljubo Vuković u svojstvu predsjednika ocjenjivačkoga suda koji je bio sudionik prvog Uskrs festa 1979. godine. Prema njihovoj odluci prvo mjesto s maksimalnim brojem bodova (50) osvojili su debitanti ovogodišnjeg festivala sastav DominikS iz Žepča (BiH) sa skladbom „Molitva”. Drugu nagradu osvojili su Hanna Pölhe i Jerko Marić sa skladbom „Čuješ li korake”. Treću nagradu osvojio je dugogodišnji sudionik glazbeno duhovne scene Antonio Tkalec sa skladbom „Ohrabri me”.

Posebnost ovogodišnjeg Uskrs festa bio je prigodni revijalni dio koji je bio u znaku sv. Leopolda Bogdana Mandića. Najprije je Bruno Krajcar izveo vlastitu skladbu „Svetom Leopoldu”, za koju je tekst napisao Danijel Načinović, a s kojom je nastupio na Uskrs festu 2005. godine. Potom je izveden filmsko – glazbeno – scenski prikaz pod nazivom „Stavite sve na moja ramena” koji je dočarao životni put sv. Leopolda Bogdana Mandića od rodne Boke Kotorske do Padove gdje je završio svoj ovozemaljski hod s posebnim naglaskom na njegovo služenje kroz milosni sakrament pomirenja i njegovu žarku molitvu za jedinstvo kršćana Istoka i Zapada.

U programu je sudjelovalo 120 izvođača među kojima su bili Zbor Izvor pod vodstvom Ivane Jelinčić, Dječji zbor župe svetog Josipa (Zagreb), Zbor sjemeništaraca Međubiskupijskog sjemeništa (Zagreb), Pjevački zbor Ad hoc (Domagović), svećenici, bogoslovi i redovnici kapucini. Aranžman i skladbu “Oče naš” potpisuje Saša Miočić. Scenske pokrete osmislila je Tihana Strmečki, animaciju Bruno Ravlić, a kostimografiju Đurđica Vorkapić. Filmski dio su režirali Tomislav Jelinčić i Petra Radin, koja je režirala i cijeli projekt. Urednik revijalnog dijela festivala bio je vlč. Saša Ilijić, izvršni direktor Uskrs festa 2016.

Sve izvođače je i ove godine pratio instrumentalni sastav kojeg su činili: Toni Eterović i Saša Miočić na klavijaturama, Vlado Volenec i Nebojša Buhin na gitarama, Marijo Bilić na bas gitari, Igor Martinek na bubnjevima te Igor Štimac na perkusijama. Koordinator sastava bio je umjetnički direktor festivala Slavko Nedić. Voditelji ovogodišnjeg Uskrs festa bili su Diana Tikvić i Marin Periš, koji je i autor najava. Organizatori festivala su Ured Hrvatske biskupske konferencije za mlade i Hrvatski katolički radio koji je uz Croatia Records i nakladnik festivalskog CD-a na kojem se nalaze studijske snimke svih 15 skladbi ovogodišnjeg Uskrs festa 2016.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Gradonačelnik Splita: Ovi su ljudi za život, obitelj i Domovinu

Objavljeno

na

Objavio

ODRŽAN HOD ZA ŽIVOT NA ULICAMA SPLITA

Velika kolona ljudi kretala se sa Zvončaca i Zapadnom obalom prema Rivi, gdje se događao glavni dio programa, a u sklopu “Hoda za život” kojega je u Splitu organizirala udruga “Dalmacija za život”. Sudionici ove velike aktivnosti u hrvatskim gradovima u Zagrebu, Splitu i Rijeci okupili su se kako bi svojim “hodom” dali potporu borbi protiv abortusa i zaštiti života od začeća.

Član Inicijative “Dalmacija za život” Goran Velić novinarima je kazao kako se od društva zahtijeva da u cjelini prema životu u maternici se odnosi jednako kao i nakon rođenja. Izrazio je svoje razmišljanje napominjući kako se tijekom današnjeg dana ne hoda samo za ljudski život već i za umiruće, bolesne te sve one koji su napustili Hrvatsku.

– Želimo im probuditi nadu i dati tračak nade optimizma ako je to moguće, te nadležnima poručiti da se uhvate u koštac s problemima. Svojim hodom za život, pozivamo društvo da zaštiti prava na život svakog ljudskog bića od njegovog začeća do priordne smrti, ali i na pružanje podrške trudnicama, majkama i obiteljima, kazao je Velić.

Sudjelovatelji na ovom skupu nosili su niz transparenata koji su pokazivali želju za zaštitom života od začeća: “Želim se rodit”, “Život ne pruža garancije, ali abortus ne pruža šansu”, “Za život – za ljubav – za Boga”,…

U “Hodu za život” na splitskim ulicama mogli smo vidjeti i brojna poznata lica. Među njima i prve ljude županije i grada, ali i ponekog zastupnika. Vidjeli smo Gradonačelnika Splita Andru Krstulovića Oparu, župana Blaženka Bubana te saborskog zastupnika Petra Škorića. Gradonačelnik Krstolović Opara “hodao” je sa suprugom. Novinarima je, između ostaloga, kazao kako se radi o mirnim ljudima, koji su za život, obitelj i domovinu.

– To su mirni ljudi koji su sa osmjehom ispunili ovaj lijepi prostor Splita, kazao je splitski poteštat.

Anto Pranjkić/Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Gvatemala druga zemlja s veleposlanstvom u Jeruzalemu

Objavljeno

na

Objavio

Gvatemala je druga zemlja koja je svoje veleposlanstvo u Izraelu preselila u Jeruzalem, dva dana pošto su to učinile Sjedinjene Države što je izazvalo gnjev Palestinaca i kritike međunarodne zajednice.

Na otvorenju veleposlanstva u srijedu u Jeruzalemu bili su gvatemalski predsjednik Jimmy Morales i izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

“Nije slučajno da Gvatemala otvara veleposlanstvo u Jeruzalemu među prvima. Uvijek ste bili među prvima. Bili ste druga zemlja koja je priznala Izrael”, kazao je Netanyahu Moralesu.

Gvatemalski predsjednik rekao je da njegova zemlju, Izrael i SAD “dijele prijateljstvo, hrabrost i odanost”.

Gvatemala je bila jedna od rijetkih zemalja koja je podržala odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem kao izraelski glavni grad.

Paragvaj bi trebao biti treća zemlja koja će iz Tel Aviva preseliti veleposlanstvo u Jeruzalem, do konca mjeseca.

Izraelski vojnici usmrtili su na desetke palestinskih prosvjednika na granici s Gazom nakon što je otvorenje američkog veleposlanstva u Jeruzalemu napetosti na Bliskom istoku dovelo do točke ključanja.

“Gvatemalska vlada odabrala je biti na pogrešnoj strani povijesti, na strani kršenja međunarodnih zakona i ljudskih prava”, kazao je palestinski dužnosnik Saeb Erekat.

Trumpova odluka da nakon više desetljeća promijeni američki stav prema Jeruzalemu uznemirila je i arapski svijet i američke zapadne saveznike.

Status Jeruzalema najspornije je pitanje u izraelsko-palestinskom prijeporu i glavna prepreka mirovnom sporazumu. Obje strane ga žele za svoj glavni grad, Izrael u cijelosti, a Palestinci njegov istočni dio.

Većina svjetskih zemalja ne priznaje izraelski suverenitet nad cijelim Jeruzalemom i želi da se njegov status riješi mirovnim pregovorima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati