Pratite nas

Politika

Domovinska koalicija potpisala sporazum i objavila nositelje lista

Objavljeno

na

Hrvatska pravaška scena u četvrtak je dobila drugu koaliciju – čelnici Domovinske koalicije koju, za sada, čini pet stranaka – HSP-AS, Demokratski savez nacionalne obnove (DESNO) Ante Đapića, HKDU dr. Marka Veselice, Ujedinjena stranka prava Antuna Kljenka i Hrvatska demokratska stranka, potpisali su sporazum o suradnji, te pozvali druge političke stranke,udruge i pojedince, koji dijele njihove ciljeve, da im se pridruže.

Domovinska koalicija najavila je da će svoj gospodarski program predstaviti idući tjedan, kada će Državnom izbornom povjerenstvu predati i svoje kandidacijske liste. Predstavili su nositelje deset izbornih jedinica u Hrvatskoj: u Prvoj, zagrebačkoj, to je Pero Ćorić, Drugoj Pero Kovačević, Trećoj Stjepan Ranogajec, Četvrtoj Ante Đapić, Petoj Tomislav Vlajnić, Šestoj Miroslav Rožić, Sedmoj Dejan Golubić, Osmoj Ivan Kirin, Devetoj Anto Kovačević i Desetoj Ivan Tepeš.

U Saboru mora biti snažna pravaška opcija

Predsjednik HSP-AS-a Tepeš zadovoljan je tim odabirom, kao i činjenicom da liste nosi sedam bivših saborskih zastupnika. To je dokaz da smo zatomili taštine, shvatili da je presudni trenutak za Hrvatsku, kaže Tepeš i tumači kako je, u trenutku kad se sve glasnije priča o velikoj koaliciji HDZ-a i SDP-a, vrijeme da u Saboru bude snažna pravaška grupacija koja će štititi hrvatske nacionalne interese. Danas je to sprječavanje odlaska mladih, poboljšavanja demografske slike, jer brojke su poražavajuće, upozorava Tepeš.

Miroslav Rožić pak upozorava da se Hrvatska nalazi u dubokoj socijalnoj krizi, a izostanak socijalne sigurnosti vidi kao glavni razlog za odlazak mladih iz Hrvatske. Zajednički izlazak pravaša na rujanske izbore objašnjava željom da u Saboru budu predstavljeni građani čiji se tradicionalni, kršćanski svjetonazor i slobodarski glas za pravdu i jednakost ignorira. “Dok je nas u Saboru, bit će i slobode u Hrvatskoj”, uvjerava Rožić i tumači kako pravaši žele osujetiti “eutanaziju viešestranačke demokracije koju pripremaju Plekovićev HDZ i Milanovićev SDP”, te zaustaviti eksperimente dovođenjem na vlast “političkih diletanata i lokalnih političara”, poput Mosta.

Za čelne ljude SDP-a i HDZ-a tvrdi da su “ljudi koji su u Bruxellesu radili u istom uredu”, te da je Milanovića u taj ured zaposlio HDZ, a Plenkovića SDP.  Treba li većeg razloga za naše okupljanje?, upitao se Rožić.

Ćorić: Milanovićev povratak bio bi poguban

Ćorić pak ističe da bi bilo pogubno da se na vlast vrati lijeva, koalicija Zorana Milanovića, “Sedamdesetih godina 20. stoljeća imali smo Hrvatsko proljeće, sa Milanovićevom vladom hrvatsku jesen, a dopustimo li povratak Milanovićevih neokomunista i njegovih satelita imat ćemo hrvatsku zimu”, slikovit je Ćorić.

Ne dvoji u dobar izborni rezultat, a ne boji se ni političkog sraza sa Milanovićem i Plenkovićem u istoj izbornoj jednici. “Bojim se jedino Boga, aviona i zatvora, drugog ničeg, posebno ne Plenkovića i Milanovića. U avion ne idem, a u zatvoru neću nikada , a spreman sam na svaku političku utakmicu”, uvjerava Ćorić.

Vrlo je kritičan prema suparnicima, Milanović je, kaže “pokazao što je znao, a ekipa koju je okupio je dno-dna i struke i sposobnosti”. Plenkovića proziva da je “trenutno na godišnjem odmoru, da će se malo baviti politikom”, a ako izgubi izbore vraća se u Bruxelles.

Tepeš je, ipak, umjereniji. Upitan za odnos s bivšim partnerom HDZ-om, kaže da sve ovisi o izbornom rezultatu, odnosno da je Domovinska koalicija otvorena za sve koji su zainteresirani za boljitak Hrvatske, koji su im programski i svjetonazorski slični.

HSP-AS-ovci priznaju kako računaju na protestne glasove HDZ-a, tvrde da samo vlast u kojoj će pravaši participirati može odgovoriti na probleme gradova koji umiru poput Iloka i Vukovara. Odbijaju komentirati tvrdnje iz Srbova HSP-a da mu prilaze njihovi članovi,  a na pitanje jesu li pravaši spremni jedni drugima pružiti ruku poslije izbora, Tepeš odgovara “spremni smo i prije izbora”.

Glede odnosa da bivšim partnerom HDZ-om, Tepeš kaže da sve ovisi o izbornom rezultatu, ali da su pravaši otvoreni za sve koji su zainteresirani za boljitak Hrvatske, koji su im programski i svjetonazorski slični.

Tepeš odbacuje tvrdnje da je nova koalicija svojevsni “plan B”, ističe da je važno “skupiti glave i s jakom desnicom ući u Hrvatski sabor”.

Anto Đapić ne žali zbog razlaza HDZ-a i HSP-AS-a. “Najbolja stvar koja se mogla dogoditi za hrvatsku desnicu je što su propali razgovori HDZ-a i HSP-AS-a”, kaže Đapić i tumači da tu ne bi bilo nikakve budućnosti, odnosno da bi “na prvom zavoju došlo do problema. “HSP-AS bi nestao, ovako ima snagu vratiti snagu paravškog pokreta”, kaže Đapić kojem je želja da se pravaši varate na razinu 2003. kada su imali sedam-osam zastupnika.

“Kompozicija je krenula, zna se tko joj je strojovođa, pozivamo sve da se priključe ovoj pobjedničkoj koaliciji”, pozvao je Ćorić, šef Izbornog stožera Koalicije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

ZH i HN županija do kraja ovog tjedna dobivaju novu zakonodavnu vlast

Objavljeno

na

Objavio

Hercegovačko-neretvanska i Zapadnohercegovačka županija će do kraja ovog tjedna dobiti novu zakonodavnu vlast. Održavanje konstituirajućih sjednica skupština obiju županija planirano je za petak 23. studenoga. Kada je riječ o ZH županiji na konstituirajućoj sjednici bit će izabran novi predsjednik Skupštine ZHŽ-a, predsjednik kluba HDZ-a BiH te mandatar nove Vlade ZHŽ-a, piše Večernji list BiH.

HDZ-u 16 mandata

Konstituirajućoj sjednici prethodit će sjednica Županijskoga odbora HDZ-a BiH na kojoj će biti razmatrani kandidati za gore navedene pozicije. Po već uvriježenoj praksi, mjesto predsjedatelja Skupštine pripast će Ljubušaku, dok će mandatar Vlade biti iz Širokoga Brijega. Jedini kandidat za ovo mjesto trenutačno je aktualni premijer ZHŽ-a Zdenko Ćosić. Kada je riječ o samoj Skupštini ZHŽ-a, kao i u ranijem sazivu, vladat će HDZ BiH. Ova stranka osvojila je na listopadskim izborima čak 16 mandata, od ukupna 23. Izborni prag prešli su i Hrvatsko zajedništvo, HRS, HSP dr. Ante Starčević te HSP BiH. Kada je riječ o novom sastavu skupštine ZHŽ-a, njega će, barem do sastavljanja Vlade, činiti sljedeći zastupnici iz HDZ-a BiH: Toni Kraljević, Zdenko Ćosić, Milan Ševo, Ivan Jelčić, Zdravko Bešlić, Ivana Barišić, Marko Radić, Ivan Damjanović, Ivana Zrimšek Šaravanja, Ivan Leko, Tomislav Mandić, Klaudija Skoko, Damir Jurišić, Ružica Mikulić, Žana Miličević te Marija Iličić. Ispred Hrvatskog zajedništva HDZ 1990. – HKDU – HRAST – HNL u iduće četiri godine u Skupštini ZH županije sjedit će tri Ljubušaka Ante Pavlović, Željko Dragičević i Dobroslav Bukmir. Hrvatsku republikansku stranku zastupat će dva zastupnika, i to Darko Kvesić i Mirko Jelić. U novi saziv Skupštine ZH županije ušao je i po jedan zastupnik HSP-a dr. Ante Starčevića BiH – Hrvatska demokratska unija BiH i HSP-a BiH. Prve će zastupati Marija Lovrić, a druge Zvonko Jurišić. Novu Vladu ZH županija trebala bi dobiti najdalje do Božića.

HN županija

Kada je riječ o Hercegovačko-neretvanskoj županiji, HDZ BiH je osvojio čak 13 mandata. U skupštinske klupe ispred ove stranke tako će sjesti Nevenko Herceg, Iva Raguž, Tomislav Martinović, Zora Dujmović, Đuro Prkačin, Julineta Jurić, Damir Džeba, Slavko Bilić, Vera Konjevod, Milica Pehar, Marija Bošković, Andrea Pehar i Stana Burić.

Stranka demokratske akcije (SDA) osvojila je osam mandata, a zastupnici koji će predstavljati ovu stranku su Šerif Špago, Ajdin Teletović, Irma Memidžan, Elvedin Grcić, Alisa Hajdarović, Edis Džino, Amir Šelo i Mejrima Hasić. SDP je dobio tri mandata, a u skupštinske klupe će Aner Žuljević, Vesna Saradžić i Ismet Lulić. Dva mandata osvojila je koalicija Hrvatsko zajedništvo, a ona su pripala Mariji Bešker i Ivanu Odaku. Isto toliko mandata osvojio je i SBB koji će predstavljati Kenan Memić i Nermin Vrtić. Demokratska fronta (DF) i Hrvatska republikanska stranka (HRS) osvojili su po jedan mandat. Ispred DF-a u klupe će Selma Drljević, a ispred HRS-a Slaven Raguž.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Hrvatska ustraje na stvarnoj ravnopravnosti u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je najveći zagovornik europskog puta Bosne i Hercegovine, ali ustraje na stvarnoj ravnopravnosti, pravima Hrvata kao najmanjeg konstitutivnog naroda, rekao je premijer Andrej Plenković u utorak, na dan kad je u BiH prisegnulo novo predsjedništvo s predstavnikom hrvatskog naroda kojeg tamošnji Hrvati nisu birali.

“Pozicija Hrvatske je sasvim čvrsta i jasna i prije izbora i sve ove godine i nakon izbora”, odgovorio je Plenković upitan ima li pomaka u stajalištu Hrvatske prema BiH nakon rasprave održane u ponedjeljak u Bruxellesu na Vijeću za vanjske poslove.

Premijer je u utorak “ekstenzivno” razgovarao s ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić koja je u ponedjeljak u Bruxellesu svojim kolegama po dužnosti prenijela zabrinutost Hrvatske za položaj Hrvata u BiH, odnosno za njihovu legitimnu zastupljenost u svim tijelima vlasti.

“Smatramo da je nužno donijeti novi izborni zakon, referirati se na sve ono što je relevantno u presudi Ustavnog suda u slučaju (Bože) Ljubić, poštivati načelo jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda”, rekao je.

“Nužno je izbjegavati scenarije u kojima teritorij Federacije BiH na kojem većinski konstitutivni narod, a to su Bošnjaci”, bira drugom konstitutivnom narodu, a to su Hrvati, njihovog člana predsjedništva, rekao je.

Nakon izbora 7. listopada u utorak su u BiH svečano prisegnuli Milorad Dodik, Šefik Džaferović kao predstavnici srpskog, odnosno bošnjačkog naroda te Željko Komšić kojega kao predstavnika hrvatskog naroda tamošnji Hrvati ne prihvaćaju za legitimnog predstavnika jer nije njihov izbor već je biran glasovima većinskih Bošnjaka.

“To nije dobro za povjerenje među narodima”, a nije dobro ni za “funkcioniranje institucija vlasti”, rekao je Plenković.

Pozicija Hrvatske je jasna i dok se taj problem ne riješi Hrvatska će ga problematizirati, poručio je.

“Bez te stvarne ravnopravnosti, a ovdje govorim o pravima Hrvatima kao najmanjeg konstitutivnog naroda, Hrvatska to pitanje jednostavno neće pustiti”, već će ga iznositi na svim relevantnim forumima, rekao je Plenković.

Podsjetio je da je on takvu poruku dao i na Europskom vijeću.

“Smatramo da smo apsolutno u pravu i da je to u interesu kvalitetnog funkcioniranja Bosne i Hercegovine nama bitne i susjedne države”, rekao je i ponovio da je Hrvatska najsnažniji zagovornik europskog puta BiH.

“Ponavljam, BiH većeg zagovornika, saveznika, prijatelja, zemlju koja bolje razumije situaciju unutar članica EU od Hrvatske nema”.

Na pitanje o drugoj temi aktualnoj temi o kojoj se polemizira u hrvatskoj, ali i europskoj javnosti kako se bliži prosinac kada bi šefovi vlada trebali u Marakešu potvrditi UN-ov sporazum o sigurnim migracijama, premijer je odgovorio da ono ne dijeli hrvatsku vladu.

Vlada je donijela konzistentne odluke i “ni trunke nekakve kakofonije na razini vlade nije bilo niti smo mijenjali stav niti ima razloga”, rekao je.

Najavio je da će je vlada sporazum prevesti na hrvatski i dostaviti javnosti, te ponovio da u Marakeš putuje ministar unutarnjih poslova Davor Božinović “i tu je politika vrlo jasna”.

Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama u srpnju su prihvatile 193 članice UN-a osim Sjedinjenih Država, no iz nje se povlači sve veći broj zemalja. Mađarska, Češka i Bugarska već su ga odbacile, Poljska i Austrija su najavile da ga neće poduprijeti.

(Hina)

 

Kardinal Puljić: Daytonski kreatori moraju shvatiti da moraju uvažiti naše postojanje

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari