Pratite nas

Iz Svijeta

Donald Trump danas postaje 45. američki predsjednik

Objavljeno

na

Donald Trump danas će polaganjem prisege na Capitolu postati 45. američki predsjednik.

Točno u podne po mjesnom ili u 18 sati po srednjoeuropskom vremenu, Trump će položiti ruku na dvije Biblije, svoju obiteljsku i onu kojom se  koristio Abraham Lincoln, i ponavljajući za predsjednikom Vrhovnog suda Johnom Robertsom prisegnuti na dužnost.

Nakon toga će se prvi put obratiti američkoj i svjetskoj javnosti kao američki predsjednik. Govor bi trebao trajati dvadesetak minuta, nestrpljivo se iščekuje, ali dosad nisu procurile naznake onoga o čemu će govoriti.

U skladu s tradicijom Trump i njegov potpredsjednik Mike Pence zatim odlaze na ručak u Kongres, a u 15 sati (21 po srednjoeuropskom) počinje parada Avenijom Pensylvania od Capitola do Bijele kuće. Trumpa i Pencea će pratiti oko 8000 sudionika parade, raznih orkestara, mažoretkinja, postrojbi predsatavnika svih rodova američke vojske.

Od 19 do 23 sata Trump, Pence i njihove supruge sudjeluju na tri službena inauguracijska bala.

U subotu će novi predsjednik i njegov potpredsjednik od 10 do 11 sati (od 16 do 17 po srednjoeuropskom vremenu) biti na međukonfesionalnoj molitvi u nacionalnoj katedrali u Washingtonu, čime će službeno završiti inauguracijske svečanosti.

Sve će to skupa koštati oko 200 milijuna dolara. Očekuje se da će na inauguraciji biti između 700 i 900 tisuća ljudi, dvostruko manje nego što ih je bilo na prvoj Obaminoj, ali i mnogo više nego na prvoj Georgea W. Busha nakon prijepornih izbora 2000. godine.

Suparnici i saveznici

Nastojeći pronaći ljude koji će mu pomoći voditi zemlju, Trump se okrenuo skupini različitih protagonista, članovima obitelji, generalima, milijarderima i etabliranim republikancima, od kojih malo tko ima iskustvo rada u Bijeloj kući.

Različite opcije koje će se naći okupljene unutar Bijele kuće mogle bi biti konstruktivne, ali bi također mogle izazvati rovovske bitke za utjecaj i potaknuti ozbiljne podjele.
Trump će, poput Obame, preuzeti ured u vrijeme kada suparničke regionalne sile postaju sve snažnije i ne ustručavaju se tu snagu upotrijebiti. Očuvanje američke nadmoći bit će tim izazovnije.

U Rusiji Vladimir Putin, možda najjači lider još od vremena Leonida Brežnjeva, agresivno nastoji redefinirati uvjete završetka Hladnog rata. Njegova nastojanja da obnovi utjecaj Moskve u Siriji već je sputao Obaminu administraciju. Isti takvi potezi u Afganistanu, Libiji i istočnoj Europi mogli bi stvoriti velike probleme Trumpovoj nakani zatopljenja odnosa s Rusijom.

U međuvremenu je izabrani američki predsjednik zauzeo ratobornije stajalište prema Kini, koja s druge strane sve više dobiva na samopouzdanju kada je u pitanju pozicioniranje u svijetu.

Dok je Mao Zedong transformirao kinesko društvo, a Deng Xiaoping zemlju učinio gospodarskom silom, sadašnji čelnik Xi Jinping želi od Kine napraviti diplomatsku i vojnu silu.
Trumpovo stajalište i Xijeve ambicije mogle bi dovesti do brojnih nesuglasica, vezanih uz Tajvan, postojeće valutne stope ili plovidbu Južnim kineskom morem, koje bi mogle dosegnuti točku usijanja.

Malo je tko, međutim, toliko uznemiren Trumpovim izborom koliko su to tradicionalni američki saveznici.

Trump je istodobno doveo u pitanje vrijednost NATO-a, kojeg je u nedjeljnom intervjuu njemačkom Bildu i londonskom Timesu nazvao “zastarjelim”, kao i obveze koje je Washington ugovorom preuzeo vezano uz zaštitu saveznika u Aziji, što osigurava globalni poredak.

“Trump već dugo vjeruje kako saveznici iskorištavaju SAD”, kaže Thomas Wright iz Brookings instituta. “On će radije zauzeti stajalište da Sjedinjene Države ne trebaju braniti druge nacije, a bude li to radile on želi da za to bude plaćen što je više moguće”.

Neočekivani predsjednik

Republikanski mulitimilijarder bezgranične energije i golema ega prkosio je svim predviđanjima od samog početka i pokazao se nepobjedivim političkim protivnikom prvo svojim prootukandidatima za stranačku nominaciju, a zatim i mnogo iskusnijoj Hillary Clinton.

Trebalo mu je manje od 17 mjeseci da dođe do Bijele kuće, čime je nadmašio rivale koji su to sanjali godinama

Sedamdesetgodišnji bogataš svojim je govorima, koji su bili melem za uši frustiranim i nesigurnim Amerikancima na vjetrometini globalizacije, milijunima njih postao glasonoša promjena.

Do srži je potresao Republikansku stranku koja ni do zadnjih dana kampanje nije sigurna bi li ga prigrlila ili se od njega distancirala.

Prije nego što je krenuo u kandidaturu, Trump je bio poznat u gotovo svakom američkom domaćinstvu po svojem golemom bogatstvu, luksuznim hotelima, golferskim igralištima i kockarnicama, po razvodima koji su punili naslovnice i po televizijskom ‘reality showu’ Pripravnik.

U kampanji se pokazao i kao snažna ‘politička životinja’ i populistički junak koji je obećao da će “Ameriku ponovo učiniti velikom”.

Neustrašiv i nepredvidljiv

Trump se u kampanji nije bojao reći bilo što, ali uistinu bilo što. A tako je nastavio i u tranzicijskoj fazi.

Protivnike je u kampanji udarao ondje gdje ih najviše boli. Osuđivao “pokvareni” sustav, političke dužnosnike nazivao “korumpiranima” i tvrdio da “američki mediji truju mozak biračima”.

Iako je u pobjedničkom govoru rekao da će ujediniti Ameriku, i nakon toga se svojim omiljenim komunikacijskim oružjem, Twitterom, jednako obračunavao s onima koji  su ga kritzirali. Izvrijeđao je svoje obavještajne službe, CNN, Meryl Streep i uglednog borca za građanska prava Johna Lewisa.

Kao i u kampanji, i danas nudi jednostavna rješenja za najsloženije probleme – rekao da će izgraditi zid na američkoj granici s Meksikom kako bi zaustavio useljavanje i natjerati Meksiko da ga sam plati. Najavio je da će protjerati 11 milijuna ilegalnih useljenika.

Uvjeren je da će stvoriti nova radna mjesta samo tako što će iznova ispregovarati američke međunarodne trgovinske sporazume. Najavio je da će prvi dan u uredu poništiti mnoge izvršne uredbe svoga prethodnika.

Biografija

Donald Trump rođen je 14. lipnja 1946., kao četvrto od petero djece Fredericka i Mary Trump.

Kažu da je bio teško dijete. Roditelji su ga s 13 godina poslali na vojnu akademiju, gdje je bio uspješan. Studirao je na sveučilištu Fordham, a poslije u sklopu Sveučilišta u Pennsylvaniji završio prestižni poslovni fakultet Wharton.

Trumpov otac, sin njemačkih useljenika, bogatstvo je stekao u graditeljstvu. Trump je počeo raditi za oca nakon fakulteta, a ovaj mu je pomogao da stane na noge “malim zajmom od par milijuna dolara”.

Već 1974. preuzeo je obiteljski posao i investirao u hotele, kockarnice, golf igrališta i luskuznu stanogradnju.

Kasnije ulazi u svijet zabave, prvo licencijama za Miss Amerike i Miss Universe, a potom i svojim ulogama u ‘reality showu’ Pripravnik i njegovom nastavku sa slavnim osobama.

Nije uvijek bio uspješan. Bankrotirao je četiri puta, ali se svaki put nakon restrukturiranja podigao na noge. Forbes mu bogatstvo procjenjuje na četiri milijarde dolara, a Bloomberg na 2,9 milijardi.

Triput se ženio glamuroznim ženama, a razvodima dvaput završio na naslovnicama. Godine 1977. vjenčao se s češkom manekenkom Ivanom Zelničkovom s kojom ima troje djece, Donalda mlađeg, Ivanku i Erica.

Od 1993. do 1999. bio je u braku s glumicom Martom Maples. Imaju jedno dijete. Sa slovenskom manekenkom Melanijom Knavs vjenčao se 2005. i također imaju jedno dijete.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Viktor Orban: Sada je svaki od izbora u Europi sudbonosan

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik mađarske Vlade Viktor Orban 23. listopada ove godine pred Muzejom terora u Budimpešti pred okupljenima je održao svečani govor.

U tom govoru vrlo se kritički osvrnuo na komunističku povijest u Mađarskoj, ali i na današnje globalizacijske procese, između kojih je povukao i određene paralele.

Državnički govor Viktora Orbana pred Muzejom terora u Budimpešti

„Ako nestane slobode, ako nestane nacionalne neovisnosti i mi sami ćemo nestati” – kazao Viktor Orban1je Viktor Orban, na nacionalni praznik 23. listopada u Budimpešti, pred muzejom Terora ispred oko 10.000 okupljenih unatoč kišnom vremenu.

Predsjednik mađarske Vlade dodao je: „…revolucija je bila nacionalna revolucija, ali to tadašnje zapadne sile nisu razumijele. Nisu shvatile da se mi borimo, jer smo bezgranično privrženi svojoj kulturi, svojem životnom stilu i ne želimo se rastočiti u talionici naroda.”

Naglasio je: „… želimo da drugi poštuju tko smo i što smo, jer smo mi Mađari tijekom tisuću godina branili granice Europe i borili se za svoju nacionalnu samostalnost.” Premijer je istakao da su probleme u XX. stoljeću stvorila vojna carstva, a sada se valom globalizacije rađaju financijska carstva.

Zato prema riječima Viktora Orbana: „… nakon tri desetljeća iznova prijeti opasnost za sve što smatramo Mađarskom i mađarskim načinom života. Nakon stjecanja slobode 1990. godine ponovo smo stigli do prekretnice u našoj povijesti”.

Po mišljenu Orbana, sada je svaki od izbora u Europi sudbonosan. „Sada se odlučuje da li će narodi u Europi vratiti EUpolitičko upravljanje svojim nacionalnim politikama od europskih birokrata povezanih s gospodarskim elitama.

Sada se odlučuje, da li ćemo uspjeti ponovo steći svoju sjajnu Europu iz razdoblja prije multikulturalizma.” – istakao je premijer i dodao: „Željeli smo vjerovati da se nikad više ne može ponoviti izopačena ideja komunista, da umjesto Mađara stvore „homo sovjeticusa”, ali globalističke snage nadiru na vrata i svesrdno rade na tome da umjesto Mađara sada oblikuju „homo brusszelicusa.”

Premijer je izrazio mišljenje da je financijsko spekulativno carstvo natovarilo na vrat Europe najnoviju seobu naroda, milijune migranata i invaziju novih useljenika u Europu te da su oni izradili plan kojim bi željeli Europu pretvoriti u mješoviti kontinent, a budući da je Srednja Europa zona bez migracija, ovdje se usredotočuje borba za europsku budućnost.

Prema riječima Viktora Orbana: „Mnogi još uvijek misle da je to nemoguće, ali mnogi su i 1956. i 1988. odnosno i prije 2010. vjerovali da promjene nisu moguće. Ali moguće je! Migracija se može zaustaviti, globalizacija se može držati pod kontrolom, Brissel se može zauzdati, plan financijskih spekulanata može se sabotirati, a na suludu ideju o Sjedinjenim europskim državama može se navući luđačka košulja.” – naglasio je i dodao: „Za to treba samo da se u Srednjoj Europi udruže Poljaci, Česi, Slovaci, Rumunji i Mađari.

 

Informativni list mađarske nacionalne manjine Grada Zagreba i Zagrebačke županije, br. 81 (studeni 2017.)

 

ORBAN: Saznali smo sve o Sorosu, želi rušiti vlade koje se protive naseljavanju muslimana

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Putin: Hvala CIA-i za sprečavanje napada u Sankt Peterburgu

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin zahvalio je američkom kolegi Donaldu Trumpu na pomoći u sprečavanju terorističkog napada u Sankt Peterburgu.

Naime, podaci koje je im je dala CIA omogućili su Rusima da pronađu i privedu teroriste, piše RT.

Putin je u telefonskom pozivu zahvalio Trumpu i dodao da će ruske sigurnosne službe podijeliti informacije sa svojim američkim kolegama ako budu nešto doznali o eventualnim planiranim napadima na američkom tlu.

Ruski FSB ranije je uhitio članove terorističke ćelije povezane s Islamskom državom u Sankt Peterburgu.

Ekstremisti su planirali niz napada na javnim mjestima, uključujući samoubilački bombaški napad i eksploziju u katedrali u Kazanu.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari