Pratite nas

Iz Svijeta

Donald Trump naredio američkim tvrtkama da napuste Kinu

Objavljeno

na

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u petak da je naredio američkim tvrtkama da napuste Kinu nakon što je Peking najavio uvođenje carina na američku robu vrijednu 75 milijardi dolara, raspirijući trgovinski rat između dva najveća svjetska gospodarstva.

Trump je na Twitteru najavio da će na najnoviji kineski potez odgovoriti kasnije u petak. Predsjednik se sredinom dana susreo s dužnosnicima zaduženima za trgovinu, rekao je Reutersu visoki dužnosnik Bijele kuće.

“Ne trebamo Kinu i iskreno govoreći bilo bi puno bolje bez njih. Golemi novac koji je Kina zaradila i ukrala od Sjedinjenih Država, godinu za godinom, desetljećima, mora PRESTATI!”, napisao je Trump na Twitteru.

“Našim snažnim američkim kompanijama je stoga naređeno da odmah počnu tražiti zamjenu za Kinu, uključujući da se vrate DOMA i svoje proizvore rade u SAD-u”, dodao je.

Nejasno je po kojem bi zakonu Trump mogao narediti američkim kompanijama da prekinu svoje poslovanje u Kini ili da prestanu nabavljati određene proizvode iz te zemlje.

Trump je također rekao da je američkim poštanskim tvrtkama, poput FedEx-a, Amazona, UPS-a i Američke pošte naredio da potraže i prekinu dostavu svih pošiljaka koje sadrže opioid fentanil u SAD-u.

Kina je u petak najavila da će u znak odmazde uvesti carine na američku robu vrijednu 75 milijarda dolara, prvi put i na sirovu naftu.

Peking će od početka rujna odnosno sredine prosinca uvesti carine u rasponu od pet do 10 posto na 5078 proizvoda iz SAD-a, uključujući soju, sirovu naftu i male zrakoplove.

Najavljene su i 25-postotne carine na uvoz automobila iz SAD-a te 5-postotne carine na uvoz automobilskih dijelova koje će stupiti na snagu 15. prosinca.

Odmazda je to Pekinga na poteze Trumpa koji je ranije uveo visoke carine na kineski uvoz u vrijednosti 250 milijarda dolara i najavio dva nova kruga carina na dodatnih 300 milijarda dolara kineskog uvoza, početkom rujna i sredinom prosinca, uključujući mobitele, laptope, odjeću i igračke.

Eskalacija trgovinskog sukoba vodeća svjetska gospodarstva potpiruje strah od moguće recesije u SAD-u. Carine su već zakočile globalnu trgovinsku razmjenu i gospodarski rast i u SAD-u i u Kini. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Vulin i Šojgu o odnosima Srbije i Rusije, ‘suradnja na najvišoj povijesnoj razini’

Objavljeno

na

Objavio

Suradnja Srbije i Rusije na najvišoj je povijesnoj razini, ocijenio je u ponedjeljak srbijanski ministar obrane Aleksandar Vulin u razgovoru s ruskim kolegom Sergejom Šojguom, koji boravi u službenom posjetu Beogradu gdje se neformalno susreo i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Osobni odnosi dvojice predsjednika i vrhovnih zapovjednika oružanih snaga Vladimira Putina i Aleksandra Vučića “pridonijeli su da suradnja dviju države bude na najvišoj povijesnoj razini”, rekao je Vulin i dodao da je “predsjednik Vučić jedini državnik u Europi koji je rekao da njegova zemlja nikada neće uvesti sankcije Rusiji”, priopćilo je srbijansko Ministarstvo obrane poslije sastanka dvaju državnih izaslanstava.

Vulin i Šojgu razgovarali su “o suradnji na području obrane koja ima uzlazni trend” i “istaknuli zajedničko opredjeljenje da suradnja dviju zemalja u narednom periodu bude dodatno unaprjeđena”.

“Srbija visoko cijeni to što Ruska Federacija nije priznala takozvanu ‘državu Kosovo'”, istaknuo je Vulin i zahvalio Rusiji “na principijelnoj i dosljednoj potpori u očuvanju teritorijalnog integriteta Republike Srbije i njezinih nacionalnih interesa”.

Vulin je naglasio da Beograd nikad neće zaboraviti 2015. godinu “kada je na molbu predsjednika Vučića predsjednik Putin odlučio da Rusija uloži veto na sjednici Vijeća sigurnosti UN i tako onemogući izglasavanje rezolucije koja bi osudila genocid u Srebrenici, čime je spriječila da Srbi budu proglašeni za genocidni narod”, navedeno je u priopoćenju ministarstsva.

Istaknuvši da “Srbija želi snažnu i jaku vojsku jer je ona jamac stabilnosti i neutralnosti, ali i njenog napretka i razvoja”, Vulin je Šojguu zahvalio “na vojnotehničkoj pomoći koju Rusija pruža Vojsci Srbije”.

On je “izrazio zabrinutost za Srbe i Srpsku pravoslavnu crkvu u Crnoj Gori”, kao i “zbog napada na Republiku Srpsku i kršenje Daytonskog sporazuma”, te “posebno ukazao na to da je nedopustivo formiranje vojske Kosova, njezino naoružavanje i jačanje”.

“Posebno brine izostanak reakcije Europske unije, NATO i svih koji jamče provođenje Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN (na Kosovu)”, rekao je Vulin.

Šojgu je izrazio zadovoljstvo stupnjem razvijenosti suradnje dvije država u oblasti obrane, a kao najbolji pokazatelj naveo je šest zajedničkih vježbi dviju vojski kojima je “prikazana visoka razina profesionalizma i vrhunska obučenost svih sudionika”, a “demonstrirani su prijateljski odnosi na terenu”.

Šojgu je pozvao Vulina da u lipnju ove godine sudjeluju na sastanku ministara Šangajske organizacije za suradnju.

Ruskom ministru danas je na Sveučilištu obrane u Beogradu uručen počasni doktorat, uz ocjenu da je “dao veliki doprinos suradnji u vojno-obrazovnoj sferi izmedju Rusije i Srbije”.

Šojgu je ukazao na “povijesno prijateljstvo i zajedničku borbu srpskog i ruskog naroda u više ratova u prošlosti” i najavio da će na tradicionalnoj paradi na Crvenom trgu u Moskvi, u povodu 75. godina obljetnice pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, sudjelovati i srpski vojnici.

“Srbija podržava Rusiju i u naporima da se spriječe pokušaji falsificiranja, revidiranja povijesti i rehabilitiranja fašizma”, naglasio je Šojgu.

Vulin je na ceremoniji dodjele počasnog doktorata ocijenio kako je “u vremenu kada u politici dominiraju interesi, Sergej Šojgu veliki i istinski prijatelj Srbije”.

S ruskim ministrom sastao se danas i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a na svojoj službenoj Facebook stranici objavio je fotografije na kojima je u neformalnom razgovoru s Šojguom. Agencija Tanjug objavila je da je Vučić za Šojgua “priredio ručak”.

“Dunjevaču za dobrodošlicu dragom gostu”, naveo je Vučić, a fotografije su postavljene i na službenoj internet stranici predsjednika Srbije. (Hina)

Vulin: I u Hrvatskoj su, kao danas u Crnoj Gori, zabranjivali srpsku uniformu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Đukanović: Na Zapadnom Balkanu oštra borba između proeuropskih i retrogradnih snaga

Objavljeno

na

Objavio

Problem koji Crna Gora ima nakon usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti nije isključivo crnogorski, već ga treba promatrati u kontekstu borbe proeuropskih i anteuropskih snaga na Zapadnom Balkanu, kazao je nakon sastanka čelnika vrha EU i šest zemalja regije predsjednik Milo Đukanović.

Nakon radne večere koju je u nedjelju navečer u Bruxellesu za čelnike EU i šest zemalja Zapadnog Balkana organizirao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, Đukanović je crnogorskim novinarima rekao da se “još uvijek u regiji vodi oštar politički duel između politika koje zastupaju europsku budućnost svakog od naših društava na Zapadnom Balkanu i politike koja želi konzervirati postojeće stanje i zadržati Balkan na vaneuropskom kolosjeku”.

Radi se o ostacima naslijeđa koje je u biti duboko antieuropsko i to treba rješavati u duhu dobre europske demokratske prakse, rekao je Đukanović.

U Crnoj Gori se od početka godine, nakon što je usvojen zakon kojim se regulira vlasničko pitanje nad objektima vjerskih zajednica, dva puta tjedno održavaju prosvjedne šetnje koje organizira Srpska pravoslavna crkva koje okupljaju i po nekoliko desetina tisuća prosvjednika. Prosvjedi imaju podršku prosrpske oporbe, ali i službenog Beograda, dok se pojedini ministri srbijanskoj vladi utrkuju u izjavama kojima vrijeđaju Crnogorce koji žive u Srbiji.

Crnogorski predsjednik je novinarama u Bruxellesu rekao kako je Crna Gora u stanju riješiti te unutarnje probleme, kao i one u odnosima s drugim državama u najboljem duhu europske prakse i stečevina EU.

Ipak, smatra on, ne smije se podcijeniti da u dubini svakog od društava Zapadnog Balkana, kao posljedica desetljetnog zaostajanja, postoje naslage retrogradne svijesti. To se vidi danas i u Crnoj Gori, u kojoj, nasuprot nastojanjima na razvoju građanske države i multietničkog društva kao sastavnog dijela euroatlanske zajednice, postoji prijedlog povratka “u status nacionalne, preciznije srpske države, u status države kojom će upravljati Srpska pravoslavna crkva po modelu srednovjekovne države”, ocijenio je Đukanović.

Govoreći o o proširenju EU predsjednik Crne Gore smatra da EU, nakon deklarativne, mora pokazati i bitnu zainteresiranost za prijem novih članica.

Na radnoj večeri s čelnicima EU, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen te visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom i Andrejom Plenkovićem kao premijerom zemlje koja predsjeda Vijećem EU-a, uz crnogorskog predsjednika sudjelovali su čelnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Nakon susreta hrvatski premijer priopćio je novinarima da će podizanje teme proširenja na zemlje jugoistočne Europe na najvišu razinu u EU-u i promjena ozračja po tom pitanju biti velika pozitivna politička ostavština hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a. Plenković je rekao da je cilj ove radne večere bio priprema sastanka na vrhu u Zagrebu 6. i 7. svibnja, na kojem prema njegovim riječima, između ostalog Komisija želi predstaviti snažan investicijski paket za zemlje jugoistoka Europe. (Hina)

 

‘Crna Gora na rubu građanskog rata’

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari