Pratite nas

Iz Svijeta

Donald Trump nominiran za Nobelovu nagradu za mir

Objavljeno

na

Američki predsjednik Donald Trump, kritičari ruskog čelnika Vladimira Putina i organizacija Ujedinjenih naroda za izbjeglice UNHCR su među nominiranima za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir.

Krajnji rok za nominacije bio je u srijedu, no norveški odbor za tu nagradu tek treba službeno registrirati sve nominirane, a imaju i pravo dodati svoje prijedloge kad se sastanu krajem veljače.

Trumpa je nominirao jedan Amerikanac, otkrio je Henrik Urdal, direktor Instituta za mirovna istraživanja iz Osla, za portal Nettavisen.

Urdal ističe kako je argument za tu nominaciju bio sličan prošlogodišnjem, odnosno naglasak na Trumpovoj ideologiji “mira putem snage”.

Agenciju UNHCR je predložio član norveške opozicijske Lijeve socijalističke stranke zbog svojeg zalaganja “za prava izbjeglica”, prenosi norveška novinska agencija NTB.

Ruski oporbeni medij Novaja Gazeta i aktivisti i humanitarne skupine koje pomažu žrtvama mučenja u Rusiji nominirani su od strane drugih stranaka, dodaje NTB.

Ponovno su nominirane i Bijele kacige, volonterska spasilačka skupina iz Sirije, kao i kongoanski liječnik Denis Mukwege koji pomaže žrtvama silovanja u toj afričkoj državi.

Parlamentarac iz Progresivne strane nominirao je kurdske snage pešmerga iz Iraka zbog njihove brobe protiv Islamske države.

Pravo na nominaciju kandidata imaju pojedinci poput članova državnih parlamenata i vlada, Međunarodnog suda u Den Haagu, sveučilišni profesori povijesti, društvenih znanosti, prava, psihologije i srodnih polja, dobitnici Nobela i slični pojedinci, stoji na službenim stranicama nagrade. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Mitropolit Mihailo: Srbija i SPC nikada se nisu pomirili s tim da je Crna Gora postala nezavisna država

Objavljeno

na

Objavio

Čelnik crnogorske pravoslavne crkve smatra da se ni Srbija ni SPC nikada nisu pomirili da je Crna Gora postala nezavisna država.

U Crnoj Gori lako bi moglo doći do građanskog rata ako odredbe Zakona o slobodi vjeroispovijesti ne bi bile primijenjene, ocijenio je to mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo gostujući na zagrebačkoj Z1 televiziji, ali je dodao da ne vjeruje da će doći do toga, prenijele su Vijesti.me.

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo

Zakon kojeg je krajem prošle godine usvojila Skupština Crne Gore predviđa da u državnom vlasništvu budu svi vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su bili u državnom vlasništvu do 1. decembra 1918., a koji su izgrađeni državnim novcem, čemu se oštro protivi Srpska pravoslavna crkva, čiji su svećenici predvodili proteste u više crnogorskih gradova, optužuju da je taj zakon “napad na imovnu SPC-a na teritoriju Crne Gore”, kao i “na samu Srpsku pravoslavnu crkvu”.

‘SPC iznad države’

Nekoliko predstavnika oporbenog Demokratskog fronta izazvalo je krajem prosinca nerede u Parlamentu Crne Gore tijekom glasovanja o Zakonu, prijeteći građanskim sukobima ako Zakon bude prihvaćen.

Vlada Crne Gore odbija takve optužbe, navodeći da Zakon sve vjerske zajednice u Crnoj Gori tretira na isti način.

Kako prenosi Tanjug, mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo gostujući na zagrebačkoj televiziji ocijenio je da sve što se danas događa u Crnoj Gori nema nikakve veze sa spornim zakonom o vjeroispovijesti, već da je namjera da se sruši vlast u Crnoj Gori i država preda u “krilo Srbiji i SPC-u”.

Čelnik crnogorske pravoslavne crkve smatra da se to radi jer se ni “Srbija ni SPC nikada nisu pomirili sa tim da je Crna Gora postala nezavisna država”.

On je optužio Srbiju da je “remetilački faktor” u regiji, dok je za Srpsku pravoslavnu crkvu rekao da je iznad države Srbije, optužujući je za podršku ratnim zločincima tijekom rata devedesetih.

Završni čin emancipacije Crne Gore od Srbije; Velikosrpska ideja ponovno u ofenzivi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

EU smanjuje pretpristupnu pomoć Turskoj za 75 posto

Objavljeno

na

Objavio

EU će smanjiti pretpristupnu pomoć Turskoj ove godine za 75 posto zbog neovlaštenog turskog istraživanja nafte i plina u ciparskim vodama i turske vojne ofenzive u Siriji, prenose mediji u subotu.

Smanjenje sredstava ne odnosi se na iznos koji EU plaća Turskoj za zbrinjavanje izbjeglica, objavile su novine medijskog koncerna Funke (bivši WAZ) u subotu, pozivajući se na pismo visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku, upućeno Europskom parlamentu.

Prema Borrellovom pismu EU je odlučila smanjiti izvorno predviđena sredstva za 75 posto u 2020. Turska će dobiti samo 168 milijuna eura iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).

Od tog iznosa 150 milijuna eura namijenjeno je jačanju demokracije i vladavine prava, a preostalih 18 milijuna eura za ruralni razvoj.

Cilj tog mehanizma je pomoći zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u da provedu potrebne reforme za pristup Uniji.

Pristupni pregovori s Turskom godinama stoje na istom mjestu.

Borrell je opravdao smanjenje sredstava turskim neovlaštenim istraživanjem nafte i plina kod obale članice EU-a Cipra te turskom vojnom operacijom na sjeveroistoku Sirije koja je započela u listopadu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari