Pratite nas

Politika

Donald Trump nominirao bogatog poduzetnika Roberta Kohorsta za veleposlanika u RH

Objavljeno

na

Ameriku će umjesto karijerne diplomatkinje Juliette Valls Noyes predstavljati nekretninski magnat Robert Kohorst

Američki predsjednik Donald Trump nominirao je Roberta Kohorsta, poduzetnika koji se obogatio na nekretninama, za veleposlanika u Hrvatskoj, piše u subotu Politico. 

Predsjednik i osnivač tvrtke Everet Properties, koji je također bio direktor proizvođača opreme za golf Tiger Shark Golf te tvrtke koja proizvodi kostime za Noć vještica Masquerade International, zamijenit će na dužnosti Juliettu Valls Noyes.

Julietta Valls Noyes, karijerna diplomatkinja, na mjesto veleposlanice postavljena je u rujnu 2015. godine u vrijeme administracije Baracka Obame.

Na službenom Twitter profilu američkog veleposlanstva u Zagrebu objavljeno je da veleposlanica i svi djelatnici veleposlanstva čestitaju Kohorstu kojega Trump namjerava imenovati novim veleposlanikom u RH.

Američki predsjednik također je imenovao nove veleposlanike u Njemačkoj, Estoniji i Švicarskoj, a sve ih još treba potvrditi Senat.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Most traži proglašenje isključivog gospodarskog pojasa

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Most nezavisnih lista u ponedjeljak je u saborsku proceduru uputio Prijedlog odluke o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa RH u Jadranskom moru, što, tvrde, nije interes samo Hrvatske već i cijele Europske unije.

“Na proglašenje isključivog gospodarskog pojasa Hrvatska ima pravo prema Konvenciji UN o pravu mora iz 1982. godine. Mi smo slijedili primjere svih drugih zemalja u Sredozemnom moru, a zadnje koje su to napravile su Velika Britanija i Francuska”, pojasnio je čelnik Mosta Božo Petrov na konferenciji za novinare.

Kazao je i kako je korist za Hrvatsku i ekonomska i ekološka. “Ne trebamo se voditi samo kalkulacijom u sadašnjem trenutku već i onim što će to za RH značiti u budućnosti, a to je zaštita naših nacionalnih interesa i resursa za generacije koje dolaze nakon nas”, rekao je Petrov.

Mostov bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović poručio je kako je pitanje isključivog gospodarskog pojasa u prvom redu pitanje suvereniteta zemlje koja ima izlaz na otvoreno more. “Neobično je da se RH ponaša kao da ima kompleks manje vrijednosti i da je nespremna je preuzeti odgovornost za ono na što po Konvenciji ima puno pravo. Tim više što imamo razvijenu znanstvenu djelatnost u području istraživanja i zaštite mora, dugu tradiciju pomorstva i ribarstva”, rekao je Dobrović.

Hrvatska, tvrdi može biti zemlja odgovorna za sva pitanja koja se tiču tog proširenog područja.

“Na koncu, imamo i preporuku Europske komisije da se na ovaj način pojača suverenitet EU”, naglasio je.

To je kaže, značajno pomorsko pitanje. “Jadran je zatvoreno plitko more gdje izmjena mora traje 10-tak godina i svaka veća havarija bi prozuročila goleme štete. Prema tome, preuzimanje odgovornosti za pitanje regulacije prometa, prakse ispiranja tankova, rebalastiranja, pitanja havarija i naplate šteta…Hrvatska može bitno angažiranije ući u te procese”, pojasnio je Dobrović.

Uspostava isključivog gospodarskog pojasa, poručuju iz Mosta, važna je zbog zaštite Jadranskog mora, odnosno zaštite okoliša i očuvanja ribljeg fonda, radi uspostavljanja dijaloga i suradnje s drugim zemljama koje su u Jadranskom moru proglasile slične ekonomske zone, te radi ostvarenja trajnih nacionalnih interesa RH kao pomorske države u Jadranskom moru.

“EK je 2013. savjetovala svim članicama da to naprave i radi ekonomske koristi i radi zaštite, a naša vlada je prije par mjeseci na sjednici vlade kroz Ministarsvo vanjskih poslova negirala cijelu studiju koju je napravila EK, gdje Komisija govori da će Hrvatska potencijalno imati korist ukoliko proglasi isključivi gospodarski pojas, od 120 do 130 milijuna eura, jedino što ćetreba izdvajati 2,5 do 3 milijuna eura za sigurnost i nadziranje 24 tisućekilometara površine”, navodio je Petrov.

Naša Vada i Ministarstvo vanjskih poslova, kaže čelnik Mosta, tvrde da to ne stoji.

“Ne mogu vjerovati da je naša vlada toliko kratkovidna da se bavi samo sadašnjošću i da ih je strah proglasiti isključivi gospodarski pojas da ne bi imali više posla i morali raditi više kroz vanjsku politiku”, rekao je Petrov.

Most očekuje potporu svih saborskih zastupnika. “Premijer Plenković nije oduševljen tom idejom jer će to zaustaviti možda njegovu osobnu karijeru koju planira napraviti u roku do tri godine, jer drugačijeg objašnjenja nema”, zaključio je Petrov.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

SNV: 13 zahtjeva za poboljšanje položaja Srba u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Srpsko narodno vijeće objavilo je Izjavu o pravima Srba u Hrvatskoj, usvojenu na trećoj Velikoj skupštini održanoj prošlog tjedna, u kojoj se ocjenjuje da u proteklih pet godina položaj Srba u Hrvatskoj nije unaprijeđen, nego je u nizu aspekata i unazađen, te se u 13 točaka navode zadaci u borbi za neostvarena prava i za očuvanje onih koja su ostvarena.

Prava koja su obnovljena, nerijetko su predmet novih osporavanja, a položaj osiguran međunarodnim sporazumima, poput Erdutskog sporazuma i Pisma namjere, Ustavom, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i posebnim zakonima također se nastoji narušiti, stoji u Izjavi. “Zato nam i u narednom razdoblju predstoji borba za neostvarena prava i za očuvanje onih koja su ostvarena. To bismo trebali dijeliti sa svim demokratskim organizacijama, jer je to ujedno i borba za demokratsku Hrvatsku,” ističe se u Izjavi objavljenoj na internetskoj stranici Srpskog narodnog vijeća.

Velika skupština Srpskog narodnog vijeća očekuje da će Vlada i državne institucije aktivno i tijesno surađivati na realizaciji ciljeva navedenih u Izjavi.

U središtu djelovanja Srpskog narodnog vijeća i drugih organizacija, naročito ZVO-a i SDSS-a i dalje treba biti borba za toleranciju, nediskriminaciju i posebno borba protiv govora mržnje jer, navodi se, govor mržnje prema Srbima, njihovim institucijama i znamenjima njihova identiteta “ostaju problem koji je izvor strahova i asimilacije pripadnika srpske zajednice.”

Kao drugi zadatak navodi se osiguravanje nesmetanog povratka izbjeglica, kojih je još registriranih oko 19.000 u Republici Srbiji i zaštita njihovih imovinskih i mirovinskih prava.

Utvrđivanje sudbine nestalih i ubijenih Srba, njihova identifikacija i obilježavanje mjesta stradanja kao i nesmetano sjećanje na njihova stradanja, u naredne četiri godine bi trebalo donijeti značajnije rezultate od dosadašnjih, stoji u izjavi.

Dalje se traži, “kao i na drugoj Velikoj skupštini” (2013.) da se ispune obećanja o procesuiranju ratnih zločina počinjenih prema Srbima za vrijeme rata, a posebno u toku i nakon “Bljeska” i “Oluje”.

Od države SNV traži i “da konačno donese programski i zakonski okvir za razvojnu politiku” povratničkih područja u interesu svih koji na tim područjima žive, te u cilju zaštite vlasništva formira zemljišno-šumski fond.

Ističe da su Srbi i sada nedovoljno zastupljeni u državnim i javnim službama, te očekuje i traži od Vlade i institucija da zaustave taj trend i u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i međunarodnim obavezama počnu provoditi politiku zapošljavanja pripadnika srpske zajednice, “ponovo donesu, ali ovaj put i provedu, akcijski plan o zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina.”

Očekuje dosljedno provođenje zajamčenih prava na jezik, pismo i obrazovanje pripadnika srpske zajednice u Hrvatskoj te nesmetanu, zakonski zajamčenu službenu upotrebu jezika i pisma, uključujući nazive naselja, trgova i ulica, javnih institucija. Posebno ističe urgentnost registracije manjinskih srpskih škola.

SNV traži da HRT prati aktivnosti srpskih institucija i izvještava o problemima Srba; da osnuje “redakciju manjinskog programa koja će uključiti i njezinu srpsku komponentu” te da srpske organizacije uz pomoć države osnuju i vlastiti radijski servis.

Ističe da treba nastaviti i ubrzati obnova kulturne baštine, “posebno one koja podsjeća na prisilnu asimilaciju, protjerivanja i masovna istrebljenja počinjena prema Srbima u NDH” i njihovu ulogu u antifašističkoj borbi naroda Hrvatske.

Deseta točka odnosi se na ostvarivanje biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina koje, upozorava SNV,  nije u skladu s Ustavom “jer se narušava tajnost biračkog postupka i proizvodi segregacija na biračkim mjestima”. Stoga se traži donošenje propisa koji će omogućiti slobodno i nesmetano ostvarivanje biračkog prava pripadnika nacionalnih manjina.

Srbima treba biti vraćeno pravo na svoju historiju kao dijela nacionalne historije Hrvatske, te biti vidljivo u obrazovanju, medijima, politici sjećanja i muzejima, ističe SNV u izjavi.

“Institucije srpske zajednice, posebno Srpsko narodno vijeće i Zajedničko vijeće općina, moraju dobiti status manjinskih samouprava, u skladu sa njihovim posebnim osnivačkim izvorištima – dokumentima s međunarodnim karakterom, Erdutskim sporazumom i Pismom namjera. Također, u što skorije vrijeme treba završiti povratak imovine Srpskoj pravoslavnoj crkvi i SPD Privrednik,” stoji u 12. točki Izjave.

Na kraju se ističe da su za sve organizacije Srba u Hrvatskoj od ogromne važnosti trajno unapređivanje odnosa između Hrvatske i Srbije te evropska integracija zemalja prostora bivše Jugoslavije, posebno Republike Srbije, kao pretpostavke stabilnosti i napretka.

Jandroković: Parlamentarna većina će odlučiti što je ispravno

Komentirajući zahtjeve SNV-a, predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao je u nedjelju navečer za HRT: “Oni mogu slati zahtjeve kakve žele, ali parlamentarna većina će odlučiti o tome što je ispravno, a što ne”

Kuščević: Nacionalne manjine su zastupljene u predstavničkim tijelima

Ministar uprave Lovro Kuščević za nedjeljni Jutarnji list je rekao da nije upoznat sa zahtjevima SNV-a, pa tako ni onim po kojem bi institucije srpske zajednice dobile status manjinskih samouprava, no kaže da su nacionalne manjine zastupljene u predstavničkim i izvršnim tijelima lokalne uprave i samouprave.

“U Republici Hrvatskoj postoje sve razine zaštite prava nacionalnih manjina, a tako i u odnosu na njihovu zastupljenost u predstavničkim tijelima jedinica lokalne uprave i samouprave. U svakoj općini, gradu i županiji ispunjen je taj uvjet, a Ministarstvo uprave to strogo kontrolira”, rekao je ministar Kuščević i dodao da je upravo na temelju kontrole provedbe prava zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u tijelima lokalne vlasti Ministarstvo uprave koncem prošle godine raspisalo dopunske izbore u dvije jedinice lokalne samouprave.

 

(Hina)

SNV zahtijeva da mu se prizna status manjinske samouprave

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari