Pratite nas

Iz Svijeta

Donald Trump o oslobađajućem izvješću: Sramota da sam kroz to morao proći!

Objavljeno

na

Foto: AP

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da je “potpuno” oslobođen optužbe pošto je ministar pravosuđa objavio zaključke posebnog tužitelja Roberta Muellera o ruskoj istrazi za koju je ocijenio da je “sramota” što se uopće dogodila.

“Nema dosluha, nema ometanja, OSLOBOĐEN OPTUŽBE potpuno i u cijelosti. SAČUVAJMO AMERIKU VELIKOM!”, objavio je Trump na Twitteru. Rusku istragu je nazvao “nezakonitim pokušajem rušenja koji je propao”.

“Iskreno, sramota je da je vaš predsjednik morao to pretrpjeti, a počelo je i prije nego sam izabran”, rekao je uoči odlaska s Floride predsjedničkim zrakoplovom Air Force Oneom.

Nakon dvogodišnje istrage posebni tužitelj Robert Mueller zaključio je da ne postoje dokazi o dosluhu Trumpova izbornog stožera i Moskve na predsjedničkim izborima 2016.

Ti zaključci koje je u nedjelju objavio ministar pravosuđa Bill Barr znače neprijepornu pobjedu za američkog predsjednika koji mjesecima tvrdi da nije bilo nikakva “tajnog dogovaranja”. Oni mu ujedno pomažu s obzirom na izbore 2020.

“Istragom posebnog tužitelja nije utvrđeno da se Trumpov izborni stožer ili netko tko je s njim surađivao, dogovarao ili koordinirao s Rusijom u njezinim pokušajima da utječe na američke predsjedničke izbore 2016.”, piše u Barrovu pismu na četiri stranice koje je poslano Kongresu i zatim objavljeno javnosti.

Bijela kuća je preko glasnogovornice Sarah Sanders ocijenila da je američki predsjednik ovim izvješćem “potpuno oslobođen optužbe”.

“Posebni tužitelj nije utvrdio nikakav dosluh ni ometanje”, objavila je Sanders na Twitteru. Ministar pravosuđa William Barr i njegov zamjenik Rod Rosenstein su “usto utvrdili da nije bilo ometanja istrage. Zaključci ministarstva pravosuđa potpuno oslobađaju optužbe predsjednika Sjedinjenih Država”, dodala je.

Trumpov odvjetnik je u nedjelju izjavio da sažetak Muellerova izvješća o ruskom upletanju u izbore 2016. pozitivniji nego što je očekivao.

“Bolji je nego što sam očekivao”, rekao je odvjetnik Rudy Giuliani, dodajući da će uskoro dati izjavu o tom pitanju.

O drugom središnjem pitanju u izvješću, Trumpovu eventualnom ometanju istrage, Mueller nije iznio konačan zaključak. “Premda izvješće ne zaključuje da je predsjednik počinio kazneno djelo, ono ga ni ne oslobađa optužbe”, napisao je.

No Barr, prvi čovjek koji je vidio toliko očekivano izvješće, zaključuje pak da se u dokumentu, koji je u rukama imao od petka, ne spominje nikakvo kazneno djelo koje bi po njegovu mišljenju moglo povući za sobom sudski progon zbog ometanja istrage.

Čelnik odbora za pravosuđe Kongresa, demokrat Jerry Nadler najavio je da će odbor uskoro pozvati Barra na saslušanje.

Prema propisima o istragama posebnog tužitelja, glavni državni odvjetnik mora prezentirati Muellerovo izvješće u glavnim crtama demokratskim i republikanskim čelnicima pravosudnih odbora u Kongresu, ali uglavnom ovisi o njemu što će objaviti.

Mueller, bivši ravnatelj savezne policije FBI-aja, istražuje od 2017. je li Trumpova kampanja bila u dosluhu s Moskvom kako bi pokušala utjecati na izbore i je li republikanski predsjednik kasnije nastojao protuzakonito ometati istragu.

Ruska istraga bacila je sjenku na Trumpovo predsjedništvo i dovelo pred pravosuđe važne osobe među kojima i bivšeg čelnika kampanje Paula Manaforta, savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna i osobnog odvjetnika Michaela Cohena, koji su već ili osuđeni ili su priznali krivnju po optužbama koje je iznio Mueller, ali koje nemaju veze s dosluhom, temeljnim predmetom istrage.

Američke obavještajne agencije zaključile su da se Moskva miješala u izbore hakiranjem emaila i propagandom na internetu nastojeći posijati razdor u Sjedinjenim Državama, naštetiti demokratskoj kandidatkinji Hillary Clinton i pomoći Trumpu.

(Hina)

 

Trump potencijalnim džihadistima poručio da će ‘biti mrtvi’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Richard Gere nazvao Salvinija ‘malim Trumpom’

Objavljeno

na

Objavio

Talijanski ministar unutarnjih poslova i čelnik desnice Matteo Salvini je “mali Trump” koji iskorištava ljudske strahove da bi dobio glasove, kazao je u ponedjeljak američki glumac Richard Gere, angažiran po pitanju migranata na Mediteranu.

69-godišnji Gere nedavno se sukobio sa Salvinijem oko broda “humanitarne organizacije” Open Arms (Otvorene ruke). Italija je tom plovilu na kojem je stotinjak migranata zabranila pristajanje u njezine luke.

Španjolska je ponudila svoje luke, no brod je to odbio jer bi putovanje do te zemlje trajalo predugo i njime bi se riskiralo zdravsteno stanje migranata, prenio je Reuters.

Salvini tvrdi da Open Arms laže o stanju migranata i da je liječnička inspekcija talijanskih vlasti preko vikenda pokazala da situacija na plovilu nije hitna.

“Vaš ministar unutarnjih poslova ima isti mentalitet kao predsjednik Trump. U stvari Salvinija i zovem ‘malim Trumpom’. Koristi se istim radikalnim neznanjem, iskorištava strah i mržnju”, kazao je Gere za talijanske dnevne novine Corriere della Sera.

Gere je posjetio Open Arms prije dva tjedna kao bi donio hranu migrantima i pružio im utjehu. Salvini ga je zbog toga pozvao da odvede migrante u Hollywood i primi ih “u svojim vilama”.

“Kad bi vaš ministar unutarnjih poslova proveo vrijeme s tim ljudima, poslušao njihove priče i obiteljske traume, promijenio bi svoj stav”, rekao je glumac.

Dodao je kako bi se htio sastati sa Salvinijem jer je “siguran da nije onakav kakvim se predstavlja u javnosti”.

“Ima obitelj, djecu, roditelje. No politiku koristi kao sredstvo za jačanje podrške. Život može biti jednostavan, ako si iskren i govoriš iz srca”, rekao je Gere.

Salvini je 8. kolovoza obznanio da vladajuća koalicija s Pokretom pet zvijezda (M5S) više nije moguća, pa je najavio izbore iz kojih bi, zbog velikog rasta popularnosti, mogao izaći kao premijer.

No plan mu nije uspio.

Liga je predložila da se glasa o povjerenju vladi, ali su M5S i oporbena Demokratska stranka (PD) odbili raspravljati o tome pa sada njihovi političari otvoreno govore o formiranju koalicije između sebe kako bi marginalizirali Salvinija, piše Reuters.

Ne želeći izgubiti vlast Salvini je ublažio stajalište i rekao da je spreman nastaviti suradnju s M5S-om, uz moguće kadrovske izmjene u vladi, na što bivši saveznici nisu pristali.

(Hina)

 

Richard Gere zatražio od talijanske vlade da pomogne migrantima; Salvini: Neka ih smjesti u svoje vile

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Merkel i Orban obilježavaju trideset godina od pada željezne zavjese

Objavljeno

na

Objavio

Prije trideset godina mađarski graničari prvi su put dopustili ljudima iz komunističke Istočne Njemačke slobodan prolaz u Austriju. Željezna zavjesa odlazila je u povijest.

Bila je to prekretnica u godini golemih povijesnih promjena u Europi koje će koji mjesec poslije dovesti do pada Berlinskog zida.

Obljetnicu će danas u mađarskom Sopronu zajednički obilježiti mađarski premijer Viktor Orban i njemačka kancelarka Angela Merkel.

Toga 19. kolovoza 1989. u Sopronu se održavao Paneuropski piknik koji je bio zamišljen kao skup Austrijanaca i Mađara na livadi uz granicu. Dvojica ondašnjih ministara vanjskih poslova dogovorila su se ranije da će tom prilikom granica biti otvorena na tri sata.

Glas o tome, međutim, vrlo se brzo pronio među Istočnim Nijemcima koji su ljetovali u Mađarskoj. Stotine njih krenulo je prema Sopronu jer su u kratkom i simboličnom otvorenju granice vidjeli priliku da se dočepaju Zapada koju nisu htjeli propustiti. Suočeni s masom ljudi željnih slobode, mađarski granični policajci samo su im se odmaknuli u stranu.

Mađarska, tada prva zemlja koja je otvorila granicu između Istoka i Zapada, bila je, međutim, i prva koja je utvrdila svoju južnu granicu kako bi zapriječila prolaz azijskim i afričkim migrantima.

Na mađarskim granicama sa Hrvatskom i Srbijom podignuta je 2015. dvostruka žilet žica, uz senzore za toplinu, noćne kamere i stalne kontrole.

Bila je to fizička manifestacija vizije mađarskog premijera Orbana o “utvrdi Europi” i potpuna suprotnost stajalištu njemačke kancelarke koja je otvorila granice za migrante.

Onima čiji su se životi zauvijek promijenili kad su dobili šansu pobjeći na Zapad, današnje ograde na granicama velika su nesreća.

Oni se radosno sjećaju Paneuropskog piknika i mađarskih graničara koji se odmiču u stranu. “Bio je to naš drugi rođendan”, rekao je Hermann Pfitzenreiter, koji je sa ženom i djecom toga dana prešao granicu. Sada se vratio u Sopron na godišnjicu i susret sa starim mađarskim prijateljima.

“Dizanje zidova i ograda, to je katastrofa”, kazala je njegova supruga. “Kao Nijemci, pripadamo Njemačkoj, ali smo iskusili isti život (kao današnji imigranti) koji se nije dao živjeti. Voljela bih spustiti Viktora Orbana na drugu stranu, da sam osjeti kako je to”.

“Koliko god bili visoki zidovi, nikada neće odvratiti ljude”, kazao je Hermann Pfitzenreiter.

“Za ono što vidite na fotografijama (našeg prelaska) ne postoje riječi. Nismo mogli vjerovati da se to događa, bila je to potpuna ekstaza, nezamislivo”.

Mađare koji su pomogli u padu željezne zavjese, međutim, vrijeđa povlačenje paralela njihove granice i željezne zavjese.

Arpad Bella, koji je vodio graničnu postaju na prijelazu Sopron u kolovozu 1989. i imao pune ruke posla s Paneuropskom piknikom, kazao je da se “mogao suprotstaviti i riskirati da dođe do nasilja ili ih sve pustiti i suočiti se s posljedicama”.

Odlučio je ovo drugo. “Svima nam je bilo muka od te zadaće.. zapravo, samo smo željeli da odu”.

Na kraju je izbjegao posljedice jer je njegov šef čekao odluku šefa mađarskih graničnih službi, koji je čekao ministra vanjskih poslova, koji je čekao premijera, koji je pak čekao Gorbačova.

“Svi su čekali, a onda su u rujnu granice službeno otvorene i svi su slobodno mogli otići na Zapad”.

“Napravili smo to radi europskog jedinstva. A ovo što se danas radi služi očuvanju tog jedinstva. U potpunosti podržavam politiku Viktora Orbana”, rekao je.

Laszlo Magas koji je organizirao Paneuropski piknik 1989. kaže kako ondašnja i današnja situacija nemaju nikakve poveznice.

“Bilo je anakrono imati dvije Njemačke…Pomagali smo toj naciji. Ovo danas je potpuno drukčije. Nemojmo to miješati s ogradom koju smo morali izgraditi zbog golemog broja migranata”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari