Pratite nas

Iz Svijeta

Donald Trump potpisao strože uvjete za traženje azila za ilegalne migrante

Objavljeno

na

Predsjednik Donald Trump potpisao je u petak uredbu koja ograničava pravo traženja azila migrantima koji su ilegalno prešli američko-meksičku granicu, a vrijedit će 90 dana ili dok SAD ne postigne dogovor s Meksikom.

Ova odluka konkretno znači da migranti koji na američki teritorij nisu ušli na službenom graničnom prijelazu neće moći podnijeti zahtjev za azil. Migranti će odsada trebati tražiti azil na službenim prijelazima.

Pravni zastupnici migranata tvrde kako Trumpova administracija namjerno usporava proces obrade zahtjeva migranata na graničnim prijelazima, tjerajući ih da čekaju danima ili tjednima kako bi zatražili zaštitu.

“Upravo sam potpisao odredbu o azilu. Jako važno”, rekao je Trump novinarima u petak prije nego što je otputovao u Pariz. “Ljudi mogu doći, ali trebaju ulaziti kroz službene granične prijelaze”, dodao je Trump.

Nova će uredba biti na snazi 90 dana ili sve dok Sjedinjene Države ne postignu dogovor s Meksikom, kojim bi se omogućilo da se migrante koji su putovali kroz tu državu može vraćati.

Američki i meksički diplomati razgovarali su o tome tijekom godine, no malo je vjerojatno da će Meksiko pristati na takav sporazum.

Trumpov plan, koji podsjeća na uredbu o zabrani putovanja građanima većinski muslimanskih zemalja, vjerojatno će ubrzo trebati braniti pred sudom.

Promigrantske grupacije osudile su plan Trumpove administracije, napominjući da je u suprotnosti s postojećim američkim zakonodavstvom te da nepravedno ograničava pravo na azili za one koji bježe od progona i nasilja.

Prethodno je reagirala i vodeća organizacija za zaštitu građanskih sloboda ACLU. “Američki zakon dopušta pojedincima da zatraže azil, bilo da su ušli na graničnom prijelazu ili ne”, oglasio se priopćenjem Omar Jadwat, čelnik te organizacije.

Iz UNHCR-a su u petak kazali kako njihovi pravni stručnjaci analiziraju američku odredbu, a daljnje komentare nisu davali.

Trump je svoju oštru politiku prema migrantima nametnuo kao ključno pitanje uoči izbora na polovini mandata održanih u utorak. Predsjednik je poslao nekoliko tisuća vojnika kako bi pomogli u osiguravanju južne granice, uzastopno ukazujući na kolonu migranata iz Srednje Amerike koji su se preko Meksika zaputili prema SAD-u.

Trumpova je administracija u četvrtak izgubila sudski spor nakon što je savezni sud u Kaliforniji odlučio da treba nastaviti s provedbom programa donesenog za vrijeme Baracka Obame, kojim se štite tisuće migranata koji su u SAD ilegalno ušli kao djeca, poznatiji kao Sanjari.

Trump je tu presudu ocijenio kao dobru vijesti jer se sada njegova administracije može obratiti Vrhovnom sudu.

(Hina)

 

Višnja Starešina: Problem s migrantima pred eskalacijom, a Hrvatska okreće glavu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Konačni obračun Macrona i Žutih prsluka

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Konačni obračun u Francuskoj predviđen je za subotu, a pristaše pokreta žutih prsluka pozivaju na prosvjede dok se vlada premijera Emmanuela Macrona priprema za suzbijanje nasilnih prosvjeda nakon prošlotjednih nemira.

Vlasti su zabranile prosvjede na pariškom Champs-Elyseesu i okolici, poprištu nasilja i pljački prošloga tjedna, kao i u ključnim gradskim područjima Toulousea, Marseiilea i Nice.

Vlada, koja je rekla da će ovaj tjedan biti odlučujući, naredila je policiji da onemogući svaki skup na zabranjenim područjima.

Ministri su pojačali retoriku, opetovano nazivajući one koje su sudjelovali u prosvjedima na Champs-Elyseesu “izgrednicima” a ne prosvjednicima.

Vojska je pozvana da čuva vladine zgrade kako bi policija i sigurnosne snage bile slobodne za suzbijanje nereda, a oporba je tu mjeru osudila kao opasnu.

Subota će biti 19. vikend prosvjeda žutih prsluka koji je bio uglavnom miroljubiv u manjim gradovima no u više navrata je prerastao u sukobe sa sigurnosnim snagama u Parizu i drugim gradovima.

(Hina)

Macron angažira vojsku kako bi rasteretio policiju na prosvjedima ‘žutih prsluka’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Islamska država – Bagdadijev projekt urušio se nakon pet godina

Objavljeno

na

Objavio

Borci u Siriji koje podržava SAD zauzeli su posljednju malu enklavu Islamske države na Eufratu čime je samoproglašeni ‘kalifat’ poražen, objavile su u subotu Sirijske demokratske snage.

“Sirijske demokratske snage objavljuju potpuno uništenje takozvanog kalifata i stopostotni teritorijalni poraz Islamske države. Na ovaj jedinstveni dan prisjećamo se tisuća mučenika čiji su napori omogućili ovu pobjedu”, napisao je u subotu na Twitteru glasnogovornik sirijskih demokratskih snaga Mustafa Bali.

SDF je osvojio enklavu podržavan američkim zračnim udarima, a val civila pobjegao je s područja koje je pripadalo ‘kalifatu’ Islamske države, zajedno s poraženim džihadistima koji su se pokušavali sakriti među njima. Izbjeglo je ukupno oko 60 tisuća ljudi.

Sirijski veleposlanik pri UN-u Bašar Džafari u petak je ustvrdio da Islamska država nije gotova u Siriji poručivši da se protiv nje istinski bore vlada u Damasku uz potporu Rusije i Irana a ne SAD.

Ipak, pad Baguza je velika prekretnica u borbi protiv džihadističke skupine koju već više od četiri godine vode brojne lokalne i globalne snage, neke od njih zakleti neprijatelji.

Premda pripadnici Islamske države i dalje drže male džepove u zabačenim pustinjskim područjima u središtu Sirije i skrivaju se kao podzemne ćelije ‘spavača’ u iračkim gradovima spremni izvoditi nove napade, njihova vladavina na tom području je gotova.

Islamska država potekla je iz frakcije Al Kaide u Iraku koja je iskoristila sirijski građanski rat kako bi osvojila teritorij i odvojila se od globalne džihadističke organizacije. Padom Baguza došao je svome kraju projekt koji je iz velike džamije u Mosulu 2014. pokrenuo Abu Bakr al-Bagdadi iskoristivši kaos u regiji da se proglasi kalifom. Uspostavio je vlast sa sudovima, valutom i zastavom, a njegov ‘kalifat’ se na svojem vrhuncu protezao od sjeverozapadne Sirije gotovo do Bagdada, obuhvaćajući gotovo dva milijuna stanovnika.

Proizvodnjom nafte, iznudama i krijumčarenjem starina financiran je projekt koji je obuhvaćao pokolj nekih manjina, javne prodaje zarobljenih žena, groteskna kažnjavanja manjih prijestupa i ritualna ubojstva talaca.

No njihova vladavina terora nad manjinama i drugim njihovim neprijateljima, obilježena pokoljima, spolnim ropstvom i odsijecanjima glave taocima, izazvala je snažan međunarodni vojni odgovor koji ih od 2015. potiskuje s njihovih područja.

Većina boraca koji su pobjegli iz Baguza su stranci od kojih su tisuće bile privučeni Bagdadijevim obećanjem nove džihadističke utopije na području Iraka i Sirije kojom bi se ukinule nacionalne granice.

Sudbina džihadista, kao i njihovih obitelji, problem je za strane vlade i malo ih je spremno primiti svoje građane koji su obećali vjernost organizaciji koja se kune da će ih uništiti, a koje bi se teško moglo kazneno goniti. SDF ih ne želi držati unedogled.

Bagdadijeva sudbina također je nepoznata. On je vođa Islamske države od 2010., kada je još bila podzemni ogranak terorističke mreže al Kaide u Iraku.

Sposobnost Islamske države za strateško povlačenje u teškim vremenima, nakon čega se ponovno vraća kada se okolnosti promijene, potaknula je mnogobrojna upozorenja da njezin poraz ne znači i kraj njezine prijetnje u regiji.

Islamska država pretrpjela je velike poraze 2017., kada je Irak oslobodio Mosul, SDF njezin glavni grad Raku u Siriji, a sirijska vlada potisnula je istočno prema Eufratu.

No u Iraku je počela koristiti gerilsku taktiku, u cilju potkopavanja vlade u Bagdadu. Također je preuzela odgovornost za niz bombaških napada u područjima na sjeveroistoku Sirije koja drži SDF, uključujući jedan prije dva mjeseca u kojem su poginula četvorica Amerikanaca.

Napad se dogodio ubrzo nakon što je američki predsjednik Donald Trump obećao da će se povući, ustvrdivši da je Islamska država već poražena, što je uznemirilo saveznike i dovelo do ostavke ministra obrane Jima Mattisa.

Turska, koja najsnažniji element SDF-a, kurdski YPG, smatra teroristima, zaprijetila je velikom ofenzivom u sjevernoj Siriji kako bi ih potisnula.

Američki general Joseph Votel, čelnik Središnjeg zapovjedništva koji nadzire američke snage na Bliskom istoku, rekao je prije mjesec dana da će kraj ‘kalifata’ u regiji dovesti do nastanka raspršenije mreže gerilskih boraca kojima će biti teže ući u trag.

Džihadisti u Afganistanu, Nigeriji i drugdje i dalje su nepokolebljivo vjerni Islamskoj državi i zapadne obavještajne službe smatraju da bi njihovi sljedbenici na Zapadu mogli planirati nove napade.

(Hina)

 

Donald Trump: Ovo je IS na dan izbora. Ovo je IS danas! Zadržite si kartu. Čestitam

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentari

Kliknite Facebook sviđalicu