Pratite nas

Iz Svijeta

Donald Trump potpisao strože uvjete za traženje azila za ilegalne migrante

Objavljeno

na

Predsjednik Donald Trump potpisao je u petak uredbu koja ograničava pravo traženja azila migrantima koji su ilegalno prešli američko-meksičku granicu, a vrijedit će 90 dana ili dok SAD ne postigne dogovor s Meksikom.

Ova odluka konkretno znači da migranti koji na američki teritorij nisu ušli na službenom graničnom prijelazu neće moći podnijeti zahtjev za azil. Migranti će odsada trebati tražiti azil na službenim prijelazima.

Pravni zastupnici migranata tvrde kako Trumpova administracija namjerno usporava proces obrade zahtjeva migranata na graničnim prijelazima, tjerajući ih da čekaju danima ili tjednima kako bi zatražili zaštitu.

“Upravo sam potpisao odredbu o azilu. Jako važno”, rekao je Trump novinarima u petak prije nego što je otputovao u Pariz. “Ljudi mogu doći, ali trebaju ulaziti kroz službene granične prijelaze”, dodao je Trump.

Nova će uredba biti na snazi 90 dana ili sve dok Sjedinjene Države ne postignu dogovor s Meksikom, kojim bi se omogućilo da se migrante koji su putovali kroz tu državu može vraćati.

Američki i meksički diplomati razgovarali su o tome tijekom godine, no malo je vjerojatno da će Meksiko pristati na takav sporazum.

Trumpov plan, koji podsjeća na uredbu o zabrani putovanja građanima većinski muslimanskih zemalja, vjerojatno će ubrzo trebati braniti pred sudom.

Promigrantske grupacije osudile su plan Trumpove administracije, napominjući da je u suprotnosti s postojećim američkim zakonodavstvom te da nepravedno ograničava pravo na azili za one koji bježe od progona i nasilja.

Prethodno je reagirala i vodeća organizacija za zaštitu građanskih sloboda ACLU. “Američki zakon dopušta pojedincima da zatraže azil, bilo da su ušli na graničnom prijelazu ili ne”, oglasio se priopćenjem Omar Jadwat, čelnik te organizacije.

Iz UNHCR-a su u petak kazali kako njihovi pravni stručnjaci analiziraju američku odredbu, a daljnje komentare nisu davali.

Trump je svoju oštru politiku prema migrantima nametnuo kao ključno pitanje uoči izbora na polovini mandata održanih u utorak. Predsjednik je poslao nekoliko tisuća vojnika kako bi pomogli u osiguravanju južne granice, uzastopno ukazujući na kolonu migranata iz Srednje Amerike koji su se preko Meksika zaputili prema SAD-u.

Trumpova je administracija u četvrtak izgubila sudski spor nakon što je savezni sud u Kaliforniji odlučio da treba nastaviti s provedbom programa donesenog za vrijeme Baracka Obame, kojim se štite tisuće migranata koji su u SAD ilegalno ušli kao djeca, poznatiji kao Sanjari.

Trump je tu presudu ocijenio kao dobru vijesti jer se sada njegova administracije može obratiti Vrhovnom sudu.

(Hina)

 

Višnja Starešina: Problem s migrantima pred eskalacijom, a Hrvatska okreće glavu

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Napad na Saudijsku Arabiju organizirao je i sponzorirao Iran

Objavljeno

na

Objavio

EPA/US GOVERNMENT

Saudijska Arabija predočila “dokaze” protiv Irana

Saudijsko ministarstvo obrane pokazalo je u srijedu ostatke dronova i krstarećih projektila koji, kako tvrdi, dokazuju upletenost Irana u subotnje napade na saudijska naftna postrojenja, prenose agencije.

Ukupno je lansirano 25 bespilotnih letjelica i krstarećih projektila. Napad, tvrdi Rijad, nisu organizirali jemenski hutisti. Bespilotne letjelice potvrđuju da je sve organizirao i sponzorirao Iran. Teheran optužbe odbacuje. Saudijska Arabija tvrdi da će se do kraja mjeseca u zemlji normalizirati proizvodnja nafte.

– Pozivamo međunarodnu zajednicu da potvrdi iransku odgovornost za nedavni napad. On nije izvorno počinjen iz Jemena, bez obzira na to koliko se Iran trudio da to tako prikaže. Pokrenut je sa sjevera i Iran ga je nesumnjivo sponzorirao. Dokazi koje sam pokazao su nesporni, rekao je glasnogovornik saudijskog ministarstva obrane Turki al-Maliki.

Uz ostale dijelove, pokazao je navodni dio krila iranskog drona.

– Podaci koje smo izvukli iz računala (drona) pokazuju da je iranski, rekao je.

Odgovornost za napade preuzeli su jemenski hutisti koje podržava Iran. Teheran niječe da je upleten i upozorava da će odgovoriti na bilo kakvu vojnu akciju.

Američki državni tajnik Mike Pompeo trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati sa sinom kralja Salmana, prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

Predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je strože sankcije Iranu koji smatra odgovornim za te napade.

Washington provodi kampanju “maksimalnog pritiska” na Iran otkako se 2018. povukao iz nuklearnog sporazuma koji je Iran 2015. sklopio sa šest svjetskih sila.

Napetosti su se dodatno zaoštrile otkako su u subotu bespilotnim letjelicama napadnuta ključna saudijska naftna postrojenja koja su pretrpjela štetu, a za što su odgovornost preuzeli jemenski pobunjenici hutisti, povezani s Iranom.

Snimke oštećenja na Abkaiku pokazale su 17 odvojenih eksplozija, što bi značilo ili da je korišteno više dronova ili da u napadu nisu korišteni samo Sammad-3 dronovi, tzv. dronovi samoubojice ili dronovi kamikaze.
Riječ je o tzv. lutajućem oružju koje neko vrijeme prelijeće područje na kojem se nalaze mete, traži točno određenu metu i napada je kada je locira.

Hutisti su početkom srpnja održali malu vojnu izložbu na kojoj su predstavili nove dronove i krstareće rakete, među kojima i borbene dronove Sammad-3.
Američki dužnosnici tvrde da je napad došao iz jugozapadnog Irana i da su u njemu korišteni dronovi i krstareće rakete.

Visoki američki dužnosnik je pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da rezolucijom odgovori na napad na Saudijsku Arabiju, no teško da će se to dogoditi jer će Rusija i Kina, koje imaju pravo veta, stati iza Irana.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemački predsjednik odbacuje zahtjeve Poljske za ratnom odštetom

Objavljeno

na

Objavio

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u srijedu je odbacio zahtjeve Poljske za isplatom odštete za Drugi svjetski rat, ocijenivši da to nije način na koji se treba baviti s prošlošću

Steinmeier kaže da pravi način da se odmaknemo od prošlosti i krenemo naprijed nije u tome da prošlost zakopamo, ‘već da na prošlost gledamo kao na zajedničku odgovornost za bolju budućnost’.

‘Nadam se da ćemo zajedno s Poljskom kročiti tim putem, bez da se osvrćemo unazad i gubimo u raspravama o plaćanju odštete’, kazao je šef njemčke države za Corriere della Sera.

Zavidan broj poljskih političara, uključujući i premijera Mateusza Morawieckog, sve više zagovara plaćanje ratne odštete Poljskoj, no do sada nije upućen niti jedan službeni zahtjev vladi u Berlinu.

Za njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, kako je početkom kolovoza u Varšavi kazao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Predsjednik njemačke države smatra da dvije zemlje trebaju odabrati put oprosta.

‘Za nas Nijemce, to ne znači da ćemo zaboraviti prošlost, već prihvatiti našu krivnju i shvatiti našu odgovornost’, kazao je Steinmeier.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, ratnu odštetu procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos ‘europskoj periferiji’ koji bi ujedno podržao europski integracijski proces. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari