Pratite nas

Iz Svijeta

Donald Trump pozdravio djelovanje Orbana: Učinili ste dobru stvar u vezi imigracije

Objavljeno

na

Američki predsjednik Donald Trump pozdravio je u ponedjeljak djelovanje mađarskog premijera Viktora Orbana kojeg je primio u Bijeloj kući mađarskog konzervativnog čelnika pohvalivši njegove napore u borbi protiv ilegalne imigracije.

“Dobro ste obavili posao i zajamčili sigurnost vaše zemlje”, rekao je američki predsjednik na početku susreta u Ovalnom uredu.

“To je tvrd, ali čovjek kojeg poštuju” svuda u Europi, dodao je. Orban je poznat po svojim euroskeptičnim stajalištima i kritici “liberalnih” demokracija

Trump je dodao da je Viktor Orban “očito pomalo kontroverzan poput mene, ali nije važno” i zatim se usredotočio na njihovo zajedničko stajalište, borbu protiv ilegalne imigracije.

“Učinili ste dobru stvar u vezi imigracije, mnogi to misle”, jamčio mu je Trump i dodao da su “strašni” problemi s kojima je Europa suočena nastali zbog drugačijih izbora od onoga mađarskog šefa vlade, u aluziji na njemačku kancelarku Angelu Merkel koja je otvorila granice migrantima 2015.

Ovaj susret s američkim predsjednikom koji često kritizira Europsku uniju, prilika je za Orbana manje od dva tjedna prije europskih izbora na kojima se očekuje proboj suverenista i populista.

U rujnu je Orban istaknuo da je Donald Trump, nakon govora protiv globalizacije na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, “ikona” suverenističkog pokreta.

Trump najavio kako će se susresti s ruskim i kineskim predsjednicima na summitu G20 u Japanu

Američki predsjednik Donald Trump najavio je u ponedjeljak da će se susresti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom tijekom summita G20 krajem lipnja u Japanu.

Trump je rekao kako očekuje da će razgovori sa Xijem biti “veoma plodni”, dok trgovinski rat između SAD-a i Kine, dva najveća svjetska gospodarstva, sve više jača.

Ranije je Kina najavila kako će uvesti više carine na niz američkih proizvoda uključujući zamrznuto povrće i ukapljeni prirodni plin, nakon što je Washington prošli tjedan odlučio povećati svoje namete na 200 milijarda dolara vrijedan uvoz iz Kine.

Trump je upozorio Peking da ne uzvraća protumjerama.

“Imamo jako dobar odnos”, rekao je Trump u Bijeloj kući tijekom susreta s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom. “Možda će se nešto dogoditi. Sastat ćemo se na G20 u Japanu i to će biti, mislim vjerojatno vrlo plodan sastanak”.

Trump, koji je prigrlio protekcionizam kao dio svojega programa “Prvo Amerika”, je dodao kako još nije odlučio da će nastaviti s carinama na još oko 325 milijarda vrijednosti roba iz Kine.

Trump se planira sastati i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na rubu summita G20 koji se 28. i 29. lipnja održava u japanskom gradu Osaki.

Kremlj je, međutim, priopćio kako za sada nema dogovora o susretu Trumpa i Putina na G20.

(Hina)

 

Orban: Europom moraju vladati vođe koji se protive imigraciji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Napad na Saudijsku Arabiju organizirao je i sponzorirao Iran

Objavljeno

na

Objavio

EPA/US GOVERNMENT

Saudijska Arabija predočila “dokaze” protiv Irana

Saudijsko ministarstvo obrane pokazalo je u srijedu ostatke dronova i krstarećih projektila koji, kako tvrdi, dokazuju upletenost Irana u subotnje napade na saudijska naftna postrojenja, prenose agencije.

Ukupno je lansirano 25 bespilotnih letjelica i krstarećih projektila. Napad, tvrdi Rijad, nisu organizirali jemenski hutisti. Bespilotne letjelice potvrđuju da je sve organizirao i sponzorirao Iran. Teheran optužbe odbacuje. Saudijska Arabija tvrdi da će se do kraja mjeseca u zemlji normalizirati proizvodnja nafte.

– Pozivamo međunarodnu zajednicu da potvrdi iransku odgovornost za nedavni napad. On nije izvorno počinjen iz Jemena, bez obzira na to koliko se Iran trudio da to tako prikaže. Pokrenut je sa sjevera i Iran ga je nesumnjivo sponzorirao. Dokazi koje sam pokazao su nesporni, rekao je glasnogovornik saudijskog ministarstva obrane Turki al-Maliki.

Uz ostale dijelove, pokazao je navodni dio krila iranskog drona.

– Podaci koje smo izvukli iz računala (drona) pokazuju da je iranski, rekao je.

Odgovornost za napade preuzeli su jemenski hutisti koje podržava Iran. Teheran niječe da je upleten i upozorava da će odgovoriti na bilo kakvu vojnu akciju.

Američki državni tajnik Mike Pompeo trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati sa sinom kralja Salmana, prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom.

Predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je strože sankcije Iranu koji smatra odgovornim za te napade.

Washington provodi kampanju “maksimalnog pritiska” na Iran otkako se 2018. povukao iz nuklearnog sporazuma koji je Iran 2015. sklopio sa šest svjetskih sila.

Napetosti su se dodatno zaoštrile otkako su u subotu bespilotnim letjelicama napadnuta ključna saudijska naftna postrojenja koja su pretrpjela štetu, a za što su odgovornost preuzeli jemenski pobunjenici hutisti, povezani s Iranom.

Snimke oštećenja na Abkaiku pokazale su 17 odvojenih eksplozija, što bi značilo ili da je korišteno više dronova ili da u napadu nisu korišteni samo Sammad-3 dronovi, tzv. dronovi samoubojice ili dronovi kamikaze.
Riječ je o tzv. lutajućem oružju koje neko vrijeme prelijeće područje na kojem se nalaze mete, traži točno određenu metu i napada je kada je locira.

Hutisti su početkom srpnja održali malu vojnu izložbu na kojoj su predstavili nove dronove i krstareće rakete, među kojima i borbene dronove Sammad-3.
Američki dužnosnici tvrde da je napad došao iz jugozapadnog Irana i da su u njemu korišteni dronovi i krstareće rakete.

Visoki američki dužnosnik je pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da rezolucijom odgovori na napad na Saudijsku Arabiju, no teško da će se to dogoditi jer će Rusija i Kina, koje imaju pravo veta, stati iza Irana.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Njemački predsjednik odbacuje zahtjeve Poljske za ratnom odštetom

Objavljeno

na

Objavio

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u srijedu je odbacio zahtjeve Poljske za isplatom odštete za Drugi svjetski rat, ocijenivši da to nije način na koji se treba baviti s prošlošću

Steinmeier kaže da pravi način da se odmaknemo od prošlosti i krenemo naprijed nije u tome da prošlost zakopamo, ‘već da na prošlost gledamo kao na zajedničku odgovornost za bolju budućnost’.

‘Nadam se da ćemo zajedno s Poljskom kročiti tim putem, bez da se osvrćemo unazad i gubimo u raspravama o plaćanju odštete’, kazao je šef njemčke države za Corriere della Sera.

Zavidan broj poljskih političara, uključujući i premijera Mateusza Morawieckog, sve više zagovara plaćanje ratne odštete Poljskoj, no do sada nije upućen niti jedan službeni zahtjev vladi u Berlinu.

Za njemačku vladu pitanje odštete više ne može biti tema rasprave, kako je početkom kolovoza u Varšavi kazao njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas. Prema izvještaju njemačkog parlamenta iz srpnja, Poljska je propustila priliku tražiti reparacije 1953. i 1970. godine.

Predsjednik njemačke države smatra da dvije zemlje trebaju odabrati put oprosta.

‘Za nas Nijemce, to ne znači da ćemo zaboraviti prošlost, već prihvatiti našu krivnju i shvatiti našu odgovornost’, kazao je Steinmeier.

Poljska je tijekom rata pretrpjela strahovite ljudske žrtve i materijalne gubitke. Poginulo je otprilike šest milijuna poljskih građana, među njima tri milijuna židovskog porijekla. Uništen je velik broj gradova i sela.

Na konferenciji u Potsdamu 1945. dogovoreno je da će Poljska primiti dio odštete namijenjene Sovjetskom Savezu. No Staljin je primorao Varšavu da u zamjenu u Sovjetski Savez izvozi ugljen po jako niskoj cijeni.

Neslužbena brojka, temeljena na poslijeratnom izvještaju prilagođenom inflaciji, ratnu odštetu procjenjuje na više od 880 milijardi dolara.

Njemački povjesničari Karl Heinz Roth i Harmut Ruebner, koji će u listopadu objaviti knjigu o ratnim odštetama, procjenjuju da je rat koji je započela Njemačka u ukupno 21 državi nanio štetu od 7,5 bilijuna eura.

Čak i ako se od te brojke oduzme gotovo bilijun eura koju je Njemačka već isplatila, ova golema brojka dvostruko je veća od njemačkog godišnjeg BDP-a, ističe Roth. Takva svota ne može se tražiti čak ni od ekonomske velesile poput Njemačke.

Roth smatra kako bi dodatni bilijun eura, koje bi podijelilo 15 država, bio i dalje ogroman, ali realističan zahtjev.

Povjesničar smatra kako bi to bio značajan doprinos ‘europskoj periferiji’ koji bi ujedno podržao europski integracijski proces. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari