Pratite nas

Iz Svijeta

DONALD TRUMP SE OBRATIO NACIJI

Objavljeno

na

Američki predsjednik Donald Trump u svojoj prvoj poslanici naciji od ulaska u Bijelu kuću iznio je detalje svoje strategije za Afganistan i južnu Aziju, koji uključuju i povećanje broja vojnika u Afganistanu, ali i ozbiljno upozorenje Pakistanu, koji je optužio da daje utočište teroristima.

Na početku govora, koji je trajao oko 25 minuta, Trump je zahvalio svim američkim vojnicima na obavljanju svojih dužnosti, a uputio je i molitve bližnjima svih mornara stradalih u sudaru američkog vojnog broda USS John S. McCain i jednog tankera u blizini Singapura.

Američkog je vojnika uzeo kao primjer patriota, odanog svojim kolegama, obiteljima i državi, kao nekoga tko bi svima u američkom podijeljenom društvu trebao poslužiti kao uzor na putu prema postizanju društvenog zajedništva.

– Vojnik razumije ono što mi kao nacija često zaboravljamo, da je rana jednog pojedinca rana svih nas. Kada jedan dio Amerike pati, svi patimo, kada jedan građanin doživi nepravdu, svi je doživaljavamo zajedno, rekao je između ostalog Trump, zalažući se pritom za borbu protiv predrasuda, zadrtosti i tolerancije prema mržnji.

– Mladići i djevojke koje šaljemo u rat zaslužuju da se vrate u državu koja nije u ratu sama sa sobom, ne možemo širiti mir po svijetu ako sami nismo pomireni, rekao je Trump.

– Zahvaljujući našim vojnicima i našim saveznicima, užas od 11. rujna nije se ponovio. Ali moramo priznati realnost, da gotovo 16 godina nakon 11. rujna vodimo rat bez pobjede, rat u Afganistanu, to je najduži rat u američkoj povijesti. Dijelim frustraciju američkog naroda zbog toga, kao i frustraciju zbog naše vanjske politike koja je trošila vrijeme na laži o izgradnji nacije po uzoru na našu naciju, kazao je američki predsjednik.

– Stoga sam nakon moje inauguracije tražio od ministra obrane Mattisa i tima da krenu s opsežnom revizijom svih naših strateških opcija u Afganistanu i južnoj Aziji. Moj prvotni instinkt bio je da se povučemo otamo. Ja volim slijediti svoje instinkte, ali cijeli svoj život slušam da je donošenje odluka drugačije kada sjedite za stolom u Ovalnom uredu, kao predsjednik Amerike.

Proučio sam sve detalje iz svih mogućih kutova, i nakon mnogo sastanaka tijekom niza mjeseci u petak smo se našli zadnji put u Camp Davidu i donio sam tri temeljna zaključka, otkrio je Trump.

– Prvo, naša nacija mora tražiti častan i trajan ishod rata vrijedan velikih žrtava koje su podnesene u Afganistanu, a to se pogotovo odnosi na pale života. Naši ljudi zaslužuju plan za pobjedu, kao i sredstva za borbu i pobjedu.

Drugo, posljedice brzog povlačenja i brzanja s povlačenjem su i predvidljive i neprihatljive. 11. rujan je planiran iz Afganistana jer je tada njime vladala vlada koja je dala utočište teroristima. Brzanje s povlačenjem stvorilo bi vakuum, a ISIS i al-Qaida bi ga brzo ispunili, baš kao i prije 11. rujna.

Kao što znamo, 2011. Amerika se brzo povukla iz Iraka, što je bila pogreška, a rezultat je da se dobar dio države vratio u ruke terorističkih neprijatelja. Naši vojnici su gledali kako gradove koje su oslobađali i krvlju osvajali padaju u ruke ISIS-a, pojasnio je Trump.

– Ne možemo ponoviti u Afganistanu pogrešku koje je naše vodstvo napravilo u Iraku, kritizirao je Trump svog prethodnika Baracka Obamu.

– Treće, vjerujem da su sigurnosne prijetnje u Afganistanu i čitavoj regiji ogromne, danas je u Afganistanu i Pakistanu najveća koncentracija terorističkih organizacija od svih regija u svijetu. Pakistan često daje utočište čimbenicima kaosa, nasilja i terora, a prijetnja je još gora je su i Pakistan i Indija nuklearne sile čiji napeti ondonosi prijete eskalacijom i mogućim konfliktom, upozorio je Trump.

– Nitko ne može zanijekati da smo suočeni s teškim problemima, ali nemamo luksuz vraćanja u prošlost. Kada sam postao predsjednik, znao sam u što ulazim, dočekali su me veliki problemi, ali na ovaj ili onaj način riješit ćemo ih i na kraju ćemo pobijediti. Pobijedit ćemo!, rekao je Trump.

Uslijedio je niz prijetnji teroristima, kojima je američki predsjednik obećao uništenje, a nazvao ih je redom najobičnijim nasilnicima, kriminalcima, predatorima i ‘luzerima’. Naglasio je i da je ključno onemogućiti teroriste da se domognu nuklearnog materijala.

– Osnovni stup nove strategije je zaokret prema pristupu zasnovanom na uvjetima na terenu. Kontraproduktivno je unaprijed najavljivati kada ćemo se povlačiti, nećemo otkrivati broj dodatnih vojnika koji šaljemo kao ni druge planove. Uvjeti na tlu, a ne nekakvi arbitrarni rasporedi, vodit će našu strategiju odsad. Američki neprijatelji ne smiju znati naše planove. Neću reći kada ćemo napasti, ali napast ćemo ih, obećao je Trump.

– Drugi temelj strategije je integracija svih instrumenata američke moći: diplomacije, vojske i ekonomije, otkrio je američki predsjednik koji ostavlja otvorenom mogućnost da jednoga dana u budućnosti i talibanski elementi budu dio neke afganistanske vlasti, ali uz napomenu kako nitko ne zna hoće li se to dogoditi.

– Amerika će u međuvremenu nastaviti podupirati afganistanske vlasti i borbu protiv talibana, ali u konačnici sami Afganistanci trebaju odrediti svoju budućnost. Mi smo partner i prijatelj, ali nećemo im diktirati kako da žive i uređuju svoje društvo. Mi ne gradimo nacije, mi ubijamo teroriste, pojasnio je Trump svoj otklon od prethodne američke politike.

Uslijedila je žestoka kritika Pakistana, koji se i dalje vodi kao američki saveznik, ali ako ne dođe do hitnih promjena u ponašanju tamošnjih vlasti, Trump upozorava na posljedice.

– Želimo promijeniti način na koji se ophodimo prema Pakistanu, više ne možemo šutjeti na njihovo pružanje utočišta teroristima. Pakistan ima puno za dobiti ako bude partner u našim naporima u Afganistanu i puno toga za izgubiti ako nastavi davati utočište talibanima i drugim organizacijama.

U prošlosti smo se zajedno borili protiv zajedničkih neprijatelja, Pakistanci su jako patili, i mi prepoznajemo njihove žrtve, ali Pakistan je iste organizacije koje svaki dan pokušavaju ubiti naše ljude udomljavao. Davali smo im milijarde, a oni zbrinjavaju teroriste. E, to se mora promijeniti, odmah. Nijedno partnerstvo ne može preživjeti to, vrijeme je da demonstriraju predanost civilizaciji, redu i miru, pojasnio je Trump.

Najavio je i dodatno razvijanje strateškog partnerstva s Indijom, od koje očekuje dodatnu ekonomsku aktivnost u regiji kako bi pomogla stabilizaciji Afganistana.

Pohvalio se i da je ukinuo određena ograničenja koja su, kako kaže, onemogućavala učinkovitu borbu američkih vojnika na terenu i tvrdi da se rezultati već vide, ponajprije u obračunu s Islamskom državom, a potvrda za to je, kaže i oslobađanje Mosula.

Nakratko je spomenuo i NATO, od čijih članica očekuje daljnje povećanje izdvajanja za kolektivnu sigurnost što sve članice, tvrdi Trump, otkad je on došao na vlast i čine.

Afganistanskim je vlastima obećao podršku, ali je i njih upozorio da ona nije bezgranična te da ni njegovo strpljenje nije bezgranično.

– Afganistancii će sami definirati svoju budućnost, želimo da uspiju, ali nećemo više američku vojnu moć koristiti da bismo po svijetu gradili nacije po uzoru na svoju. Ne tražimo druge da promijene svoj način života. Ovaj principijelni realizam vodit će nas ubuduće, vojna moć neće sama po sebi donijeti mir, ali strateška primjena vojne moći može dovesti do uvjeta za pokretanje političkog procesa koji će dovesti do trajnog mira.

Naša predanost u Afganistanu nije neograničena, a naša podrška nije bjanko ček. Afganistanske vlasti moraju odraditi svoj dio, američki narod očekuje stvarne reforme i rezultate, naše strpljenje nije neograničeno, držimo oči širom otvorene, upozorio je Trump.

Na kraju obraćanja ponovno je teroristima poručio da Amerika nikada neće odustati dok ne budu dokrajčeni.

– Moja administracija troši puno više milijardi na vojsku od prijašnjih, a to uključuje i naš nuklearni arsenal. Suočavali smo se u prošlosti s mnogim zlima, ali uvijek smo ih nadvladali, to ćemo učiniti i sada, zaključio je Trump svoje obraćanje.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Vučić: Srbija jednako kao i Hrvatska kao jamac Daytona može govoriti o BiH, ali BiH ne može o Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u srijedu u Bruxellesu da je “staloženo” reagirao na intervju člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i da Srbija, jednako kao i Hrvatska, kao jamci Daytonskog sporazuma mogu govoriti o BiH, ali BiH ne može govoriti o unutarnjim stvarima Srbije.

Vučić je u srijedu u Bruxellesu razgovarao s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurosnu politiku Federicom Mogherini, a nakon toga na pitanje novinara komentirao je intervju Bakira Izetbegovića za Deutsche Welle koji je izazvao žestoke reakcije u Srbiji.

“Uopće nisam reagirao burno, naprotiv reagirao sam staloženo. Šutio sam 24 sata i onda rekao da je riječ o vrlo složenoj izjavi s dalekosežnim posljedicama i ne vidim da je ijedna riječ koju sam izgovorio bila uvredljiva ili teška za bilo koga, osim za nas”, rekao je Vučić, odgovarajući na upit da je on svojom reakcijom još više podignuo temperaturu.

Za Izetbegovićev intervju rekao je da sadrži puno značajnih elemenata od odnosa bošnjačkog člana predsjedništva prema Sandžaku do toga koja će se sredstva koristiti za zaštitu teritorijalnog integriteta BiH, dakle ratna, vojna sredstva.

“S druge strane, izražava se osobna želja da dio teritorija Srbije pripada nekome drugom”, rekao je Vučić.

Izetbegović je u tom intervjuu  izrazio očekivanja da će BiH jednog dana priznati neovisnost Kosova, što trenutačno nije moguće zbog protivljenja dužnosnika iz redova  bosanskih Srba.

Iz Izetbegovićeva ureda naknadno je poslano  priopćenje u kojemu je optužena srbijanska agencija Tanjug da je krivo prenijela dijelove njegova intervjua, čime je izazvan verbalni rat.

“Agencija Tanjug prenijela je netočno, izvan konteksta i tendenciozno, iskrivljujući samu bit izjave”, rekli su u priopćenju iz Predsjedništva BiH, u kojemu se dodaje kako su uredništvo srbijanske agencije upozorili na tu činjenicu, no umjesto da isprave očevidno lažnu vijest u Tanjugu su, tvrdi se, “nastavili obmanjivati javnost, izvrtati činjenice i plasirati nove neistine”.

Izetbegović je također izrazio nezadovoljstvo položajem Sandžaka, srbijanske regije naseljene Bošnjacima.

Na upit što je to novo što je Izetbegović rekao u tom intervjuu, Vučić je istaknuo da bošnjački čelnik “nikada prije nije govorio o svojoj nadi da će Kosovo biti priznato, da nikada prije nije spominjao odnose u Srbiji”.

“Ne postoji Daytonski sporazum za Srbiju, on se odnosi na BiH. Srbija prema tom sporazumu ima određena prava i obveze i Srbija, kao i Hrvatska, iz kuta jamaca Daytonskog sporazuma, može govoriti o BiH. Ali, na osnovu kojega sporazuma vi govorite o Sandžaku, o ratnoj opciji ako netko krene u narušavanje vašeg teritorijalnog integriteta, dok se lakoćom govori o narušavanju srpskog teritorijalnog integriteta”, rekao je Vučić.

Vučić se nakon sastanka s Federicom Mogherini sastao i s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom te sudjelovao na sastanku Sjevernoatlanskog vijeća, tijela koje čine veleposlanici zemalja članica Saveza.

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Aleksandar Vučić: Izetbegovićeva izjava će imati političke i pravne posljedice

Objavljeno

na

Objavio

Neki misle da Srbija nije dovoljno pregažena i ponižena i da je samo pregažena i ponižena Srbija dobra Srbija, rekao je danas  Aleksandar Vučić povodom izjave Bakira Izetbegovića o priznavanju Kosova i Metohije i ocijenio da će ta izjava imati dalekosežne političke i pravne posljedice.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić poručio je u utorak da će izjava bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića o priznanju neovisnosti Kosova imati dalekosežne političke i pravne posljedice.

“Neki misle da Srbija nije dovoljno pregažena i ponižena i da je samo pregažena i ponižena Srbija dobra Srbija”, rekao je Vučić komentirajući Izetbegovićevo stajalište u intervjuu za Deutsche Welle (DW) da je BiH već trebala priznati Kosovo.

“Što se mene tiče, dosad Kosovo bi trebalo biti priznato. Sad će se naljutiti naše kolege Srbi, a naši pokušaji da se to dogodi samo su donijeli probleme unutar BiH, a nisu pomogli Kosovu”, rekao je Izetbegović za DW.
On je na izravno pitanje o tome “hoće li BiH, u jednom trenutku, priznati Republiku Kosovo”, odgovorio: “Nadam se – da”, ali većina beogradskih medija u prvim izvješćima nije tako citirala njegovu izjavu, prešutivši “nadam se”.

“Taj intervju komplicira mnogo toga u regiji”, rekao je Vučić danas novinarima, ocijenivši da je intervju “kompleksan” te da će imati dalekosežne političke i druge posljedice.

Srbijanski šef države ustvrdio je kako bi on, da je rekao kako treba priznati nezavisnost Republike Srpske, završio u Den Haagu.

Vučić je najavio da će Srbija sve ozbiljno sagledati i dati odgovor, sugerirajući kako je jasno da se treba osloniti na vlastite snage jer, kako je rekao, “nećemo imati potporu međunarodne zajednice”.

Vučić ocjenjuje kako je Izetbegovićeva izjava “ozbiljnija nego što bilo tko u Srbiji u ovom trenu može sagledati”.

Glavni tajnik srbijanskog predsjednika Nikola Selaković poručio je ranije danas za Radio-televiziju Srbije kako je Vučić u svakoj prilici naglašavao “podršku teritorijalnom integritetu BiH, i onda kada mu to nije donosilo političke poene”, te da je “izražavao spremnost saslušati i razumjeti potrebe bošnjačkog naroda u BiH i u Srbiji”.

Selaković je kazao kako srbijanskog šefa države “boli i licemjerstvo međunarodne zajednice koja ima dvostruka mjerila kada je u pitanju Srbija”.

“Ono što ja najopasnije kod ovog intervjua jest što on govori o pravoj namjeri jednog od predstavnika naših susjeda, da se ne poštuje teritorijalni integritet Srbije”, rekao je Selaković.
Srbijanski ministar unutarnjih poslova i tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Nebojša Stefanović najavio je za četvrtak izvanrednu sjednicu tog Vijeća u povodu najave bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da će Bosna i Hercegovina priznati Kosovo.

Srbijanski dužnosnici u svojim komentarima zanemarili su činjenicu kako su sve druge države nastale na području bivše Jugoslavije odavno priznale kosovsku neovisnost, a to ni na koji način nije ugrozilo njihove odnose s Beogradom.

U slučaju BiH problem je, kao i u svemu drugome, u činjenici da je za takav čin potrebna suglasnost dužnosnika iz reda sva tri konstitutivna naroda, a srpski predstavnici uporno odbijaju mogućnost priznanja Kosova vezujući to po automatizmu za stajalište vlasti u Srbiji.

Izetbegović: “Spreman sam i na rat!?”

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari