Pratite nas

Gospodarstvo

Donesena strategija za upravljanje javnim dugom do 2019.

Objavljeno

na

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela Strategiju upravljanja javnim dugom u razdoblju od 2017. do 2019. godine, kojom se predviđa smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na kraju tog razdoblja na 75,3 posto. “Vlada i veliki dio naše stručne javnosti identificirali su javni dug kao jedan od ključnih rizika, izazova i slabosti na makroekonomskom polju našeg gospodarstva i zato zauzima i visoko mjesto na listi prioriteta aktivnosti Vlade, koja je u samom svom programu postavila cilj njegov udio u BDP-u za svog mandata smanjiti za 10 postotnih bodova. To se ovim dokumentom potvrđuje, ali se ide i još ambicioznije”, kazao je ministar financija Zdravko Marić.

Strategija se temelji na tri stupa – gospodarskom rastu, daljnjem padu proračunskog deficita i aktivaciji državne imovine. Među ostalim, strategija sadrži kompletna plan zaduživanja do 2019. godine, kalendar izdavanja trezorskih zapisa, plan izdavanja obveznica te kalendar otplate glavnice duga do 2027. godine. Ministar financija je pritom najavio kako se već u iduća dva tjedna planira izdanje domaće obveznice, jer početkom veljače na naplatu dospijeva 5,5 milijardi kuna duga. U travnju, pak, dospijeva obveznica vrijedna1, 5 milijardi dolara, a krajem godine još jedna domaća obveznica od 4 milijarde kuna.

Marić je istaknuo i da je razina javnog duga 2015. dosegnula vrhunac, s udjelom u BDP-u od 86,7 posto, da bi se 2016., po prvi put u recentnoj povijesti taj udjel, prema projekcijama Ministarstva, smanjio na 83,9 posto. Ove godine planiran je daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u na 81,5 posto, slijedeće na 78,6 posto, a 2019. 75,3 posto. Prema preliminarnim podacima HNB-a, krajem rujna 2016. godine javni dug Hrvatske iznosio je 289,1 milijardu kuna ili 84,2 posto procijenjenog BDP-a, čime je u odnosu na kraj 2015. zabilježeno njegovo nominalno smanjenje za 467,4 milijuna kuna. Ukupna izdana jamstva RH krajem ožujka 2016. iznosila su 8,1 milijardu kuna, odnosno 2,4 posto BDP-a.

Strategija identificira i provedbene rizike i načela njihovog rješavanja, pa se tako, primjerice, predviđa jačanje pravnog i institucionalnog okvira za upravljanje javnim dugom, ali i uspostava uprave za upravljanje javnim dugom pri njegovom ministarstvu. Govoreći o rizicima Marić je kazao kako je trenutno oko 13 posto hrvatskog duga kratkoročno, koji je trenutno povijesno najjeftiniji, no da je iz perspektive odgovornog upravljanja cilj da se taj udio blago smanjuje na ispod 12 posto do 2019. Kod valutnog rizika je, pak, iznio podatak da je oko tri četvrtine duga izravno ili valutnim klauzulama izloženo stranoj valuti, i to najviše euru.

“Jako je važna činjenica da je 2009. prvi put izdana dolarska obveznica, i od tada je od šest obveznica pet bilo zaštićeno od promjene tečaja. Da to nismo napravili ukupni dug bi od 2009. bio veći za 11,6 milijardi kuna”, naglasio je dodajući da je to smjer koji će se nastaviti provoditi. Kod kamatnog rizika, pak, iznosio je podatak da je oko 87 posto duga s fiksnom kamatnom stopom, a 13 posto uz promjenjivu te kazao da će se kod refinanciranja duga prvenstveno voditi računa o cijeni novog zaduženja.

“Sve što planiramo raditi u smislu ubrzavanja gospodarskog rasta i umanjivanja strukturnih neravnoteža ima za cilj da bude prepoznato i na financijskim tržištima, tržištima kapitala i kod rejting agencije, da se Hrvatskoj vrati investicijski rejting, a time smanji rizik i ukupna cijena po kojoj se zadužujemo”, rekao je Marić. Kao poseban cilj ovog dokumenta izdvojio je transparentnost te da žele poslati poruku da se žele “pokazati kao skroz otvorena i transparentna vlada”.

 

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Hrvatska povukla kandidaturu za sjedište Europske agencije za lijekove

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je povukla zagrebačku kandidaturu, navodi se u priopćenju, jer “u postupku koji prethodi donošenju odluke” o budućem sjedištu EMA-e svi kriteriji nisu vrednovani na jednaki način “te je postupak bio podložan sugestivnim ocjenama same Europske agencije za lijekove”.

Iz priopćenja MVEP-a, koje ne objašnjava pojedinosti, može se naslutiti kako hrvatske vlasti smatraju da Zagreb nije imao jednaki tretman kao ostali kandidati.

Agencija Reuters je u svojoj najavi izbora novog sjedišta EMA-e objavila kako bi mnogi od 900 zaposlenika agencije mogli zaprijetiti da se neće preseliti u dobar dio od 19 gradova kandidata.

Republika Hrvatska je međutim u ovom postupku prikupila vrijedno iskustvo natjecanja za sjedište budućih agencija i tijela Europske unije, kažu u MVEP-u.

“Držimo da bi temelj svih budućih odluka trebao biti načelo jednakosti među državama članicama, što ponajprije uključuje i ravnomjernu distribuciju sjedišta agencija i tijela Europske unije”, zaključuje se.

Europska komisija 30. rujna objavila svoju analizu kandidatura svih gradova koji su se natjecali za sjedište EMA-e u kojoj Zagreb nije prošao baš dobro, iako Komisija nije formalno vrednovala kandidate. Iz analize se moglo iščitati da je glavni problem zagrebačke ponude bila preopćenitost i nedostatak mnogo detaljnih informacija.

Zagreb, u kojem nijedna europska agencija nema svoje sjedište, bio jedan od 19 kandidata za domaćinstvo EMA-a, koja se seli iz Londona nakon brexita. Odluka o novom sjedištu bit će donijeta danas u Bruxellesu.

Europski šefovi diplomacija okupljeni na Vijeću za opće poslove (GAC) tajno će glasati o novom sjedištu Europske agencije za lijekove (EMA), za koji se nakon otpadanja Zagreba natječe 18 gradova, a istoga dana će odlučiti i o novoj lokaciji Europskog nadzornog tijelo za bankarstvo (EBA), manju agenciju koja je trenutno također u Londonu.

EMA je najveća europska agencija s gotovo 900 zaposlenih koja mora napustiti London do 2019. kada Britanija napusti Europsku uniju.

Prestiž i ekonomska dobit koju nosi EMA, koju nazivaju i “krunskim draguljem” EU-a, pokrenuli su ono što je jedan diplomat nazvao “masovnim” lobiranjem, nagovaranjem i vraćanjem usluga među europskim prijateljima i rivalima.

Način na koji će ministri glasati svojevrsna je kombinacija glasanja kakav se provodi na kičastom Eurosongu i tajnog izbora Pape.

Sastanak GAC-a, na kojem će biti i hrvatska ministrica Marija Pejčinović Burić, počinje u 14.45 sati, ali prvo će se razgovarati o tome kako napreduju pregovori o brexitu.

Vjerojatno negdje između 16 i 17 sati na dnevni će red doći izbor novog sjedišta EMA-e. U prvom krugu svaka zemlja članica izabrat će tri kandidata i rangirati ih s tri, dva, odnosno jednim bodom.

Malo je vjerojatno da će se pobjednik znati nakon prvog kruga. Glasanje će biti tajno pa se očekuje da će mnogi kandidati u prvom krugu glasati za sebe. Neki diplomati tvrde kako bi neke zemlje u prvom krugu mogle glasati za slabije kandidate kako bi iz daljnjeg natjecanja izbacile one jače i tako sebi otvorile put za pobjedu.

Tri kandidata, ili više ako je broj glasova izjednačen, idu u drugi krug. Između dvaju krugova glasanja mogu se očekivati nova lobiranja i sklapanja novih saveza. Baš kao u konklavi, listići se nakon svakog kruga uništavaju.

“Nitko zapravo ne zna što će se dogoditi”, rekao je jedan diplomat. “Oni će tamo biti zatvoreni satima… Možete pokušati osigurati neku potporu, ali glasovanje je tajno i nema načina da se provjeri je li ispoštovano ono što ste dogovorili”.

Ako niti nakon tri kruga glasanja ne bude pobjednika, moglo bi se pristupiti ždrijebu. Ta ću dužnost onda pripasti estonskom ministru Mattija Maasikasu, čija zemlja do kraja godine predsjeda EU-om.

Za domaćinstvo Europske agencije za lijekove ponude su dali Amsterdam, Atena, Barcelona, Bonn, Bratislava, Bruxelles, Bukurešt, Kopenhagen, Dublin, Helsinki, Lille, Milano, Porto, Sofija, Stockholm, Malta, Beč i Varšava.

Po kladionacama, prvi favorit je Milano, ispred Bratislave i Amsterdama.

O sudbini EBA-e, koja ima 160 zaposlenika, također će se odlučivati na sastanku ministara EU-a. Kandidature su ponudili Bruxelles, Dublin, Frankfurt, Pariz, Prag, Luksemburg, Beč i Varšava.

Nijedan grad i nijedna zemlja ne mogu dobiti oba sjedišta.  (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Strinavić iz Blokiranih pisao Predsjednici RH: Vlast ‘ne želi’ riješiti naš problem

Objavljeno

na

Objavio

Glavni tajnik Udruge Blokirani Mario Strinavić uputio je otvoreno pismo Predsjednici RH Kolindi Grabar Kitarović koje prenosimo u cijelosti:

Poštovana Predsjednice RH,

Prošlo je dvije godine od kako je Hrvatska demokratska zajednica preuzela vlast u Hrvatskoj obećavajući da će provesti reforme i da neće ponoviti greške bivših struktura.

Od svega najavljenog vidimo nema ništa i svjedoci smo potpunog raslojavanja Hrvatskog društva te potpunog demografskog sloma. I jedno i drugo su samo posljedica lijene, neodgovorne i nesposobne vlasti za provođenje ključnih reformi.

Katastrofalni pljenidbeni zakoni koji omogućavaju ovu društvenu katastrofu još uvijek ostaju nepromijenjeni, ignorirajući naše apele i očajne sudbine stotina tisuća hrvatskih građana.

Takvo stanje pogubno je za 330.000 blokiranih građana, ali je itekako dobro odvjetničkim i javnobilježničkim uredima i FINA-i kao državnoj agenciji koja plijeni imovinu hrvatskih građana kao da se radi o najgorim kriminalcima, a ne ljudima koji su bili i još uvijek žrtve pljačkaške pretvorbe i privatizacije.

Hrvatski građani su izloženi neviđenom teroru agencija za naplatu potraživanja koji više ne biraju sredstva na koji način i kako će ugnjetavati građane. Toliko to rade slobodno da će za koji dan početi mlatiti ljude po ulici, a tko ih kontrolira?

Nitko !

Hrvatska demokratska zajednica je poznata po tome da potpuno ignorira sve one koji ukazuju na probleme u društvu pa iz toga i proizilazi činjenica da skoro 80% građana ne podržava rad ove Vlade. Ne samo da ignoriraju udrugu Blokirani, oni ignoriraju čak i Vas, predsjednicu Republike Hrvatske.

Nakon održanog okruglog stola koji smo u suradnji s Vama, predsjednicom Republike Hrvatske “Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran” donijeli smo sljedeće zaključke koje ste kao Predsjednica RH uputili Vladi;

Ovršni zakon

1. sve blokade računa građana voditi u računalnom sustavu isključivo pred sudom kako bi se ubrzao proces i smanjili troškovi postupaka;

2. znatno smanjiti trošak ovršnog postupka ukidanjem sudske pristojbe i drugih troškova za male dugove (do 5 tisuća kuna duga ima oko 100 tisuća građana);

3. propisati da svaka stranka u ovršnom postupku snosi svoj dio troška postupka;

4. omogućiti rješavanje osobnih dugova građana kroz otvaranje i zaključivanje stečaja potrošača (za građane koji su u blokadi 5 ili više godina);

5. izuzeti cijeli iznos mirovina od ovrhe s obzirom na visinu prosječne mirovine korisnika koji su to pravo ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju;

6. propisati da se ovrha mora poduzeti prvenstveno od glavnog dužnika radi zaštite jamaca;

7. propisati da se ovršena nekretnina ne može prodati u slučaju duga manjeg od 50 tisuća kuna;

8. zabraniti ovrhu nad nekretninom koja je pod teretom kredita u kojem se prema pravomoćnoj sudskoj presudi primjenjivala nezakonita kamata.

Činjenica je da smo dobili radnu skupinu za izradu potpuno novog Ovršnog zakona koja je sastavljena od cehovskih udruženja poput Hrvatske udruge banaka, Javnobilježničke komore. Odvjetničke komore, Hrvatske udruge javnih ovršitelja, a neovisnih stručnjaka niti u tragovima.

Prvi radni sastanak radne skupine je trebao biti održan 17.10.2017. godine u ministarstvu pravosuđa i samo dan prije zaprimili smo dopis da se isti otkazuje zbog obaveza ministra koje traju do dan danas jer novi sastanak nije sazvan i ne zna se kad će biti.

Inače, ministar Bošnjaković predviđa da bi s predstavljanje novog zakona trebalo biti krajem 2018. godine.

Poštovana Predsjednice RH, kako Vi mislite da 330 tisuća blokiranih preživi do kraja 2018. u Hrvatskoj? Kako da prežive njihova djeca? S čime da prežive kada banke mogu ovršiti cijelu plaću, i to je ministru Bošnjakoviću normalno?

Stanje u zemlji više nije izvanredno, kako ste rekli, nego je neizdrživo, i postoje samo dva izlaza za blokirane: Izvan zemlje, ili pod zemlju.

Netko mora preuzeti odgovornost i natjerati Vladu da hitno donese rješenje za sve blokirane i to takvo da se oni ODMAH odblokiraju.

To rješenje postoji, a postoje i ljudi koji znaju kako to riješiti, te napisati taj zakon.

Sjećate se Lex Agrokora? Vidite kako se zakon može brzo donijeti kad postoji politička volja.

A ovdje političke volje za spašavanje 330 tisuća ljudi i njihovih obitelji očito nema.

Poštovana Predsjednice RH,

Netko mora dići glas i progovoriti javno o ovom problemu koji uništava veliki dio naroda. Mi smo za to da se dugovi moraju vratiti, ali ovim ubijanjem, nikad se neće vratiti.

Rješenje postoji, samo ga postojeća vlast ne želi donijeti.

S poštovanjem,

Mario Strinavić

Glavni tajnik Udruge Blokirani

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari