Pratite nas

Vijesti

Dopisivanje s Viviane Reding

Objavljeno

na

“U svjetlu političkih obećanja danih u pismu od 27. kolovoza, kad ste se obvezali promijeniti zakon tako da bude u skladu s europskim zakonodavstvom i preuzetim obvezama, što se mora učiniti u žurnom postupku, ostala sam pomalo začuđena što u vašem najnovijem pismu od 2. rujna stoji da će Hrvatskoj za donošenje potrebnih amandmana trebati deset mjeseci te da će promjene stupiti na snagu tek 15. srpnja 2014.”, stoji u pismu koje je potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za pravosuđe Viviane Reding u srijedu poslala hrvatskom ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću. Večernji list u posjedu je tog dokumenta.

Članak 39.

Ukratko: Europska komisija iznimno je nezadovoljna vremenskim okvirom koji je dobila iz Zagreba za promjenu spornih odredaba zakona koji se tiču primjene Europskog uhidbenog naloga, posebice vezanje uz ustavni amandman o nezastarijevanju političkih ubojstava, te će – ne promijeni li se išta do sljedeće srijede, kad se svi povjerenici EK-a nalaze na redovnom sastanku, V. Reding – uz podršku i konzultacije predsjednika Europske komisije Joséa Manuela Barrosa – predložiti “odgovarajuće mjere” protiv Hrvatske iz članka 39. Pristupnog sporazuma. Treba istaknuti da ovaj put potpredsjednica Reding u nekoliko navrata citira podršku i odlučnost predsjednika Komisije Joséa Manuela Barrosa, kojem se hrvatski premijer Zoran Milanović požalio na neprimjerene izjave V. Reding i od njega tražio zaštitu. Predloženi hodogram usklađivanja zakona, koji bi trajao čak dvije godine, u krugovima u Bruxellesu smatra se samo trikom za dobivanje vremena. Jer, podsjetimo, promjena zakona o EUN-u netom prije ulaska Hrvatske u EU obavljena je po hitnom postupku.

– EUN je ključan za učinkovitu pravosudnu suradnju između država EU te za neometano funkcioniranje u područjima sloboda, sigurnosti i pravosuđa. Uvođenje vremenskog ograničenja na primjenu EUN-a, tako da se on odnosi samo na zločine počinjene nakon 7. kolovoza 2002., znači da će oni raniji izbjeći procesuiranje – dodaje Reding.

– I nakon analize, jednostavno ne vidimo potrebu da se usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim te ispunjavanje preuzetih obveza veže uz promjene hrvatskog Ustava. To ni na koji način nije uvjet koji postavlja Europski uhidbeni nalog, niti je takva mogućnost predočena kad se usvajao spomenuti Zakon o pravosudnoj suradnji, čiji je EUN sastavni dio. Ovaj je stav i predsjednik Komisije Joséa Manuel Barroso jasno iznio premijeru Milanoviću u telefonskom razgovoru 30. kolovoza – stoji u pismu. Kako sada stoji u hrvatskom zakonodavstvu, vremensko ograničenje kod primjene EUN-a predstavlja jasno i nedvosmisleno kršenje preuzetih obveza koje su bile uvjet za hrvatsko primanje u EU, nadalje piše.

Brzo i bezuvjetno

– Za vrijeme pregovora bilo je jasno da puno i bezuvjetno prihvaćanja pravne stečevine EU u domeni pravosuđa i unutarnjih poslova predstavlja uvjet za članstvo. Hrvatska nije tražila ni izuzeće ni odgodu primjene Zakona. Jer bilo je jasno da bi takvi zahtjevi odgodili, ako ne i zaustavili ulazak Hrvatske u EU. Ovo treba gledati i uz sljedeću pozadinu: politički cilj Hrvatske bio je izbjeći Mehanizam suradnje i verifikacije (postpristupni monitoring, op. a.), o čemu se razgovaralo u pregovorima – podsjeća V. Reding.

Primili smo na znanje vašu obvezu da sada uskladite zakonodavstvo s europskim, ali promjene moraju biti brze i bezuvjetne. Vezanje uz amandmane Ustava nedopustivo je odgađanje – kaže Reding i zaključuje: – Stoga ću u sljedećim danima i uz podršku predsjednika Barrosa predložiti odgovarajuće mjere kako bismo Hrvatsku potaknuli da što prije prestane kršiti temeljne europske ugovore.

[box_light]Vlada je ubrzo odgovorila na pismo europske povjerenice Viviane Reding u kojem je najavila prijedlog mogućih sankcija. U Vladi su, piše Novi list, ostali iznenađeni jer smatraju da bi to došlo u obzir tek u slučaju da je riječ o “ozbiljnim nedostacima u prenošenju ili stanju provedbe acqusia”.Ističu da Hrvatska izvršava europski uhidbeni nalog te kako su joj uputili i “jasno definiran vremenski redoslijed u kojem će se izmijeniti zakoni donijeti u Saboru i stupiti na snagu”.

Vlada je upozorila i na primjere Slovenije i Češke koje su također unijele vremenska ograničenja za primjenu uhidbenog naloga, iako to nisu dogovorile u pristupnim pregovorima.

[/box_light]
VLM

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Priopćenje za javnost: Mali podsjetnik za ‘modernog fra Didaka Buntića’

Objavljeno

na

Objavio

Zlorabe naziv HNS-a za predizbornu kampanju. Troše novac poreznih obveznika za čišćenje u partijskim majicama. Ne „izbjegavaju“ sučeljavanje, nego nemaju vremena od rezanja vrpci. Imaju, međutim, vremena za pisanje pamfleta protiv HRS-a po stranačkim „ad hoc“ formiranim „neovisnim“ portalima. Imaju vremena za širenje neistina na skupovima, piše u priopćenju Hrvatska republikanska stranka. Njihovo reagiranje donosimo u cijelosti:

Budući da, kako posljednjih dana govore po partijskim skupovima, „HRS širi grube neistine“ i da smo „šutjeli 4 godine, pa se probudili netom pred izbore“, malo ćemo podsjetiti aktualnog zaboravnog predsjednika Vlade HNŽ-a, koji za sebe kaže kako mu „drugi govore da je moderni fra Didak Buntić“, na pojedine aktivnosti tijekom „prospavanih“ 4 godine.

Zaboravio predsjednik Vlade kako je 7. srpnja 2017. njegov ured odbio HRS-u dostaviti podatke o namjeni sredstava za „afirmiranje i održivi razvitak turizma u HNŽ-u“? To smo tražili jer je na sjednici Vlade održanoj 30. lipnja 2017. odobren utrošak od 410 000 KM za ove namjene, od kojih je dio otišao Safetu Oručeviću za potrebe njegove privatne organizacije koja širi notorne neistine o Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima, novcem poreznih obveznika. Ne samo to, tada Vlada donosi odluku kako su „zapisnici sa sjednica Vlade interni dokumenti“, o čemu je ovih dana govorio i CCI.

Zaboravio predsjednik Vlade kako je njegov Ured odbio naš zahtjev za objavljivanjem Nacrta proračuna (i to za svaku godinu mandata), što su zakonom obvezni napraviti do 1. listopada u godini. Ovo smo tražili zbog opravdanih sumnji u nenamjensko i netransparentno trošenje novca poreznih obveznika, o čemu smo reagirali više puta i ranije te službenim putem pozivali pravosudne institucije na djelovanje.

Za one koji ne znaju, 0,5% svake neto plaće, 1% BDP-a svakog grada i općine, 0,5% BDP-a Županije ide u namjenski Fond za zaštitu i spašavanje. Ta sredstva se AKUMULIRAJU i smiju se trošiti ISKLJUČIVO prema propisanim kvotama i za programe i projekte koje je Skupština odobrila kroz Program razvitka. Od 2016. Skupština HNŽ-a nije donijela Program razvitka, a novac se troši! Odlukama Vlade, namjenskim novcima se kupuju vozila i oprema koji nisu plod bilo kakve strateški procijenjene potrebe niti bilo kakvog programa usvojenog na zakonodavnim tijelima jedinica lokalne samouprave.

Pozivajući se na Zakon o nadležnostima županijskih tijela vlasti HNŽ-a u Oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, tražili smo od zaboravnog predsjednika Vlade odgovor samo na jedno pitanje: troši li proračunski novac ili novac s računa za posebne namjene? U Proračunu nisu navedena, dakle idu s namjenskog računa, što je protuzakonito! Da je to tako, pokazalo je i revizorsko izvješće inspektorata FUCZ-a, na koje se također oglušio predsjednik Vlade.

Zaboravio predsjednik Vlade i kako smo dokazali nezakonitosti i korupciju u školskom sustavu, osobito kada se radi o upošljavanju u školama. Natječaji objavljeni u tiskovinama drugih država, diskriminacija kandidata, kršenje Zakona o obrazovanju, Zakona o radu i Kolektivnog ugovora, o čemu posjedujemo čak i sudsko rješenje kako smo u pravu, ali se zaboravna Vlada (ne samo predsjednik) oglušuje i na odluke Suda i nastavlja po starim koruptivnim navikama, u čemu svesrdnu podršku imaju i od strane sindikata.

Sve ovo „zaboravni premijer“ zanemari, neka nam samo odgovori na pitanje koje smo poslali prije nekoliko tjedana, vezano za protuustavno u Salakovac dopremljene ilegalne migranti: Zašto Vlada HNŽ-a ne zatraži odluku o prenamjeni centra Salakovac i zakonsku odluku o premještaju migranata? Zaboravio premijer raditi svoj posao, jer da je ovo tražio mogla bi se podići tužba protiv Dragana Mektića i protuustavno dovođenje u pitanje sigurnosti stanovnika HNŽ-a.

Imamo mi još dosta primjera zaborava predsjednika Vlade i zaborava same Vlade, no ne želimo više dosađivati javnosti. Ako on i njegova stranka smatraju kako su ovo grube neistine i kako „idemo ispod pojasa“, zašto se ustručava sučeliti s nama? Zašto nam sve ovo u lice ne kaže? Čemu naručivanje članaka kod dežurnih piskarala? Čemu blaćenje i širenje neistina na stranačkim skupovima?

Još je samo deset dana kampanje. Ili pristanite na sučeljavanje i imajte smjelosti stvari reći u lice ili jednostavno prestanite „mobilizirati“ narod blaćenjem HRS-a.

Hrvatska republikanska stranka

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Široki Brijeg: 100. Obljetnica dobivanje prava javnosti ‘Franjevačke klasične gimnazije’

Objavljeno

na

Objavio

profesori 1939
Učenici i profesori 1939. g.

Došavši na pusto ozemlje Širokog Brijega, franjevci su tu najprije 1846. stali podizati crkvu i samostan. Usporedo s tim razvijali su i školstvo, najprije za svoj podmladak, a onda i za nepismeni puk toga kraja.

Sve je kulminiralo podizanjem glasovite Franjevačke klasične gimnazije. Naredbom zemaljske vlade od 19. srpnja 1918. za svršene osmoškolce dopuštena je prva matura na njoj u rujnu te godine i ona je dobila pravo javnosti.

Imajući na umu važnost ove gimnazije, Hercegovačka franjevačka provincija iz Mostara, Franjevački samostan na Širokom Brijegu, Županija Zapadnohercegovačka, Grad Široki Brijeg i Gimnazija »Fra Dominika Mandića na Širokom Brijegu« za 2. i 3. listopada, utorak i srijedu, priređuju proslavu 100. obljetnice prve mature na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji s pravom javnosti.

Prvoga dana u samostanskoj dvorani na Širokom Brijegu u 9.30 započinje Međunarodni znanstveno-stručni skup.

Drugoga dana u samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu u 10.00 je sv. misa zahvalnica, a nakon nje prigodna priredba u samostanskoj dvorani koju pripremaju profesori gimnazije na Širokom Brijegu s đacima.

Do 7. veljače 1945. gimnazija je pripadala Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji i ona ju je izuzetno uspješno vodila. Tada su je jugokomunisti zapalili, a preostale knjige, zajedno sa župnim maticama, uništili su 1947. Na taj su način nestali svi gimnazijski kabineti i zbirke te knjižnica s oko 70.000 svezaka. Nakon Drugog svjetskog rata jugokomunisti su obnovili zgradu gimnazije tako da su se u njoj redali razni tipovi škola do Domovinskog rata. Danas je u gimnazijskoj zgradi smještena Gimnazija »Fra Dominik Mandić« i Srednja strukovna škola.

Osim u tvarnom pogledu, gimnazija je bila ubijena i u svom osoblju. Jugokomunističku najezdu preživjelo je samo 7 profesora, iako su i oni kasnije prošli svoju kalvariju. Kakav je to bio kadar govori nam podatak da je šk. god. 1935./36. od 20 profesora na gimnaziji njih 15 bilo s doktoratima u svojoj struci. Danas vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«, na čelu s fra Miljenkom Stojićem, nastoji da pobijeni profesori i drugi pobijeni hercegovački franjevci budu proglašeni jednoga dana mučenicima, odnosno blaženima i svetima.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari