Pratite nas

Vijesti

Dopisivanje s Viviane Reding

Objavljeno

na

“U svjetlu političkih obećanja danih u pismu od 27. kolovoza, kad ste se obvezali promijeniti zakon tako da bude u skladu s europskim zakonodavstvom i preuzetim obvezama, što se mora učiniti u žurnom postupku, ostala sam pomalo začuđena što u vašem najnovijem pismu od 2. rujna stoji da će Hrvatskoj za donošenje potrebnih amandmana trebati deset mjeseci te da će promjene stupiti na snagu tek 15. srpnja 2014.”, stoji u pismu koje je potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za pravosuđe Viviane Reding u srijedu poslala hrvatskom ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću. Večernji list u posjedu je tog dokumenta.

Članak 39.

Ukratko: Europska komisija iznimno je nezadovoljna vremenskim okvirom koji je dobila iz Zagreba za promjenu spornih odredaba zakona koji se tiču primjene Europskog uhidbenog naloga, posebice vezanje uz ustavni amandman o nezastarijevanju političkih ubojstava, te će – ne promijeni li se išta do sljedeće srijede, kad se svi povjerenici EK-a nalaze na redovnom sastanku, V. Reding – uz podršku i konzultacije predsjednika Europske komisije Joséa Manuela Barrosa – predložiti “odgovarajuće mjere” protiv Hrvatske iz članka 39. Pristupnog sporazuma. Treba istaknuti da ovaj put potpredsjednica Reding u nekoliko navrata citira podršku i odlučnost predsjednika Komisije Joséa Manuela Barrosa, kojem se hrvatski premijer Zoran Milanović požalio na neprimjerene izjave V. Reding i od njega tražio zaštitu. Predloženi hodogram usklađivanja zakona, koji bi trajao čak dvije godine, u krugovima u Bruxellesu smatra se samo trikom za dobivanje vremena. Jer, podsjetimo, promjena zakona o EUN-u netom prije ulaska Hrvatske u EU obavljena je po hitnom postupku.

– EUN je ključan za učinkovitu pravosudnu suradnju između država EU te za neometano funkcioniranje u područjima sloboda, sigurnosti i pravosuđa. Uvođenje vremenskog ograničenja na primjenu EUN-a, tako da se on odnosi samo na zločine počinjene nakon 7. kolovoza 2002., znači da će oni raniji izbjeći procesuiranje – dodaje Reding.

– I nakon analize, jednostavno ne vidimo potrebu da se usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim te ispunjavanje preuzetih obveza veže uz promjene hrvatskog Ustava. To ni na koji način nije uvjet koji postavlja Europski uhidbeni nalog, niti je takva mogućnost predočena kad se usvajao spomenuti Zakon o pravosudnoj suradnji, čiji je EUN sastavni dio. Ovaj je stav i predsjednik Komisije Joséa Manuel Barroso jasno iznio premijeru Milanoviću u telefonskom razgovoru 30. kolovoza – stoji u pismu. Kako sada stoji u hrvatskom zakonodavstvu, vremensko ograničenje kod primjene EUN-a predstavlja jasno i nedvosmisleno kršenje preuzetih obveza koje su bile uvjet za hrvatsko primanje u EU, nadalje piše.

Brzo i bezuvjetno

– Za vrijeme pregovora bilo je jasno da puno i bezuvjetno prihvaćanja pravne stečevine EU u domeni pravosuđa i unutarnjih poslova predstavlja uvjet za članstvo. Hrvatska nije tražila ni izuzeće ni odgodu primjene Zakona. Jer bilo je jasno da bi takvi zahtjevi odgodili, ako ne i zaustavili ulazak Hrvatske u EU. Ovo treba gledati i uz sljedeću pozadinu: politički cilj Hrvatske bio je izbjeći Mehanizam suradnje i verifikacije (postpristupni monitoring, op. a.), o čemu se razgovaralo u pregovorima – podsjeća V. Reding.

Primili smo na znanje vašu obvezu da sada uskladite zakonodavstvo s europskim, ali promjene moraju biti brze i bezuvjetne. Vezanje uz amandmane Ustava nedopustivo je odgađanje – kaže Reding i zaključuje: – Stoga ću u sljedećim danima i uz podršku predsjednika Barrosa predložiti odgovarajuće mjere kako bismo Hrvatsku potaknuli da što prije prestane kršiti temeljne europske ugovore.

[box_light]Vlada je ubrzo odgovorila na pismo europske povjerenice Viviane Reding u kojem je najavila prijedlog mogućih sankcija. U Vladi su, piše Novi list, ostali iznenađeni jer smatraju da bi to došlo u obzir tek u slučaju da je riječ o “ozbiljnim nedostacima u prenošenju ili stanju provedbe acqusia”.Ističu da Hrvatska izvršava europski uhidbeni nalog te kako su joj uputili i “jasno definiran vremenski redoslijed u kojem će se izmijeniti zakoni donijeti u Saboru i stupiti na snagu”.

Vlada je upozorila i na primjere Slovenije i Češke koje su također unijele vremenska ograničenja za primjenu uhidbenog naloga, iako to nisu dogovorile u pristupnim pregovorima.

[/box_light]
VLM

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Potpisan razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje i Srijema

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Razvojni sporazum za područje Slavonije, Baranje i Srijema kojim se osiguravaju sredstva za provedbu 29 strateških razvojnih projekata potpisan je u petak u Vinkovcima u sklopu 5. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.

U nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i brojnih ministara, predstavnici Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, Ministarstva poljoprivrede i pet slavonskih županija potpisali su razvojni sporazum kojim se osiguravaju sredstva za provedbu 29 strateških razvojnih projekata ukupne vrijednosti 700 milijuna kuna te dodatnih 50 milijuna kuna za njihovu pripremu.

Ciljevi suradnje su jačanje konkurentnosti i uravnoteženje regionalnog razvoja, odgovaranje na ključne društvene izazove te smanjenje siromaštva i povećanje standarda slavonskih županija.

Premijer Plenković u uvodnom je govoru izvijestio je kako je u okviru projekta Slavonija, vrijednog 2,5 milijarde eura,  do danas ugovoreno 6,8 milijardi kuna, odnosno 36 posto ciljanog iznosa. Ocijenio je kako je jedan od najvažnijih događaja današnje sjednice Savjeta potpisivanje Razvojnog sporazuma za Slavoniju, što je pilot projekt između Vlade i pet slavonskih županija te novi mehanizam usmjeravanja sredstava iz EU fondova i državnog proračuna.

Idući tjedan zakonski prijedlozi o potpomognutim područjima

Najavio je kako će idućeg tjedna Vlada izaći s prijedlozima zakona o potpomognutim područjima, otocima, brdsko-planinskim područjima, zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjma, a u tijeku su završne konzultacije s Europskom komisijom glede zakona o gradu Vukovaru, što čini paket zakona koji se nadovezuje na ono što Vlada već čini u području regionalnog razvoja i decentralizacije.
Dodao je kako se iduća sjednica Savjeta planira 21. rujna u Osječko-baranjskoj županiji,  koju će tada posjetiti europska povjerenica EU za regionalni razvoj Corina Cretu, kako bi sinergiju u provedbi projekta “Slavonija”, vidjeli i oni koji su u EU nadležni za politiku regionalnog razvoja.

Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac ocijenila je kako je razvojni sporazum nova metoda koja usklađuje potrebe državne razine s prioritetima lokalne razine, sukladno županijskim razvojnim strategijama,  pri čemu je fokus na razvoju gospodarstva, u prioritetnim sektorima, koji su prepoznati u strategijama regionalnog razvoja i pametne specijalizacije.
Istaknula je kako minimalno 50 posto projekata mora biti usmjereno na akivnosti s izravnim učinkom na gospodarstvo u jedinicama lokalne samouprave, izrazivši uvjerenje da će razvojni sporazum pridonijeti rastu BDP-a,  zapošljavanja te indeksa regionalne konkuretnosti i razvijenosti. .
Izvijestila je kako će se 700 milijuna kuna za provedbu Razvojnog sporazuma u pet slavonskih županija osigurati iz operativnog programa Konkuretnost i kohezija te državnog proračuna te usmjeriti za gotove projekte s građevinskim dozvolama.

Ugovor sa Svjetskom bankom za pružanje savjetodavnih usluga

Nakon ovoga potpisan je i sporazum “Slavonija, Baranja i Srijem” sa Svjetskom bankom za pružanje savjetodavnih usluga, čiji je cilj podrška slavonskim županijama u povećanju učinkovitosti korištenja EU fondova u trenutnoj financijskoj perspektivi te pripremu EU projekata za sljedeće razdoblje. Sporazum su potpisale ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Europske unije Gabrijela Žalac te direktorica Svjetske banke za Hrvatsku Elisabetta Capannelli.

Govoreći o sporazumu sa Svjetskom bankom ministrica Žalac je kazala kako je poznato što je Svjetska banka radila u drugim državama članicama EU i drži  da se na ovaj način mogu pronaći dodatna sredstva kako bi se preokrenuli postojeći trendovi u Slavoniji.
Dodala je kako je sporazum vrijedan 6,2 milijuna eura, od čega će se 85 osigurati posto iz EU fondova, a cilj sporazuma je utvrditi razvojnu dijagnozu za pojedina područja i Slavoniji, koja imaju razvojne potencijale  kako bi se povećala učinkovitost u korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova.

“Slavonija raspolaže istinskim gospodarskim potencijalom, ali posljednjih godina napuštaju je neki od njezinih najvrsnijih i najdarovitijih stanovnika. Naš tim usko će surađivati s Ministarstvom kako bi se sredstva EU-a što bolje iskoristila za potporu produktivnim aktivnostima u Slavoniji. To iziskuje suradnju više ministarstava, regionalnih vlasti, privatnog sektora i civilnog društva. Širom svijeta osvjedočili smo se kako su uspješne upravo one gradske sredine i regije koje su udružile snage u službi rasta i koje sredstva koriste strateški, za najizglednije prilike”, izjavila je, uz ostalo, Capannelli.

Demografija, socijalna politika i kulturni projekti

Na sjednici je mjere demografske revitalizacije i socijalne politike predstavila ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić. Najavila je da će se, u sklopu napora Vlade za poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima, za što je iz državnog proračuna osigurano 117 milijuna kuna, predati ugovori za 47 vrtića, a 29 milijuna se odnosi na pet slavonskih županija.
Dodala je kako je, iz sredstava EU fondova, osigurano 60 milijuna kuna za izgradnju dječjih vrtića, a u tijeku su i natječaji za povećanje kapaciteta dječjih vrtića te natječaji za ulaganje kadrova, koji će raditi u vrtićima, s ciljem osiguranja dvosmjenskog rada.

Murganić je rekla da je za potporu različitim skupinama stanovništva, mladima, invalidima te za prehranu djece koja su u riziku siromaštva, na području pet slavonskih županija iz različitih izvora sredstava prošle i ove godine usmjereno više od 59 milijuna kuna.
Govoreći  o razvoju kulturne infrastrukture,  ministrica kulture Nina Obuljen-Koržinek upozorila  je kako na ovom području, u realizaciji kulturnih projekata, još nema dovoljno prijava i aktivnosti. te da u realizaciji nekih projekata kulturne infrastrukture Ministarstvo očekuje visoko sufinanciranje od strane lokalnih zajednica.
Dodala je kako će se danas potpisati ugovor o realizaciji projekta Arheološkog parka “Vučedol”,  što je jedini strateški projekt u toj financijskoj perspektivi, ali kako je Slavonija arheološki bogata, važno je iskoristiti  pripremu za iduću financijsku persepktivu kako bi se infrastruktura mogla financirati i kroz EU fondove i tako proširila mreža muzeja i arheoloških parkova.

U nastavku potpisat će se 105 ugovora za projekte energetske obnove, komunalnu infrastrukturu, kulturnu i prirodnu baštinu, zaštitu okoliša, jačanje ruralnog poduzetništva i zapošljavanja te novih ulaganja u dječje vrtiće
Ugovore ukupne vrijednosti 530 milijuna kuna s korisnicima će potpisati potpredsjednik Vlade Predrag Štromar, ministrice Gabrijela Žalac i  Nada Murganić te ministri Oleg Butković,  Lovro Kuščević,  Darko Horvat,  Tomislav Ćorić te Marko Pavić.

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem, kojim predsjeda predsjednik Vlade Andrej Plenković, osnovan je 8. ožujka 2017. kao savjetodavno tijelo u području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“.
Projekt je pokrenut kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija. Sredstva za ulaganja u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne putove te energetiku, osigurana su u okviru postojećih operativnih programa i Programa ruralnog razvoja u financijskom razdoblju 2014.-2020. Do sada su sjednice Savjeta održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu i Virovitici.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Zašto su Slobodan Kuvalja i Krešimir Dolenčić onemogućili nastup Marka Perkovića Thompsona?

Objavljeno

na

Objavio

Kad čovjek pomisli da su svi petkolonaši istrčali pred lice javnosti i da se njihov ukupan broj znade, evo ti iznenađenja. Vrbovanje i infiltracija počinje u mladim danima, a „spavači“ su u stanju čekati i desetljećima, dapače, prikloniti se „neprijateljskom režimu“ kako bi jednoga dana u budućnosti ispunili svoj zadatak.

Prilikom dočeka „Vatrenih“ u Zagrebu, Thompson je ostao bez matrice, na što je rekao kako može nastupiti i bez glazbe, a voditelj programa Franjo Ridjan poveo navijačku pjesmu “Srce Vatreno” kako bi Thomspona izbacio iz igre. No, Thompson se snašao i zapjevao “Geni kameni” a capella, ali ubrzo je isključen i mikrofon pa je Thompson ostatak otpjevao bez mikrofona zajedno s nogometašima i publikom koja im se pridružila.

Neočekivanu situaciju, u kojoj je Thompson, na pozornici u glavnom gradu, doveden u poziciju uljeza, komentirao je režiser dočeka Krešimir Dolenčić:

“Odrađen je sjajan posao, sve je bilo fantastično i svi mediji pišu da je program prošao super.  Program je završio, imao je svoj kraj i svoju formu i bio je gotov.“ – kazao je za portal Direktno.hr

Krešimir Dolenčić je vrlo poznat u kulturnim krugovima, a nemalo su ga puta prozivali zbog nekritiziranja vlade za vrijeme Tomislava Karamarka i Tihomira Oreškovića te nesudjelovanja u „kulturnim“ prosvjedima protiv Zlatka Hasanbegovića. Proglašavali su ga „režimskim redateljem“ zbog suradnje s HDZ-om (zadužen je bio i za inauguraciju Grabar-Kitarović), a zamjeraju mu što ne voli druga Tita i samoupravljačku anarhiju. Čak je imao kratku polemiku s nekim Stjepanom Grbićem iz Pupovčevih „Novosti“. Sudjelovao je, doduše, i na prvom „Gay Pride“-u, te tako predstavlja baš onu nepostojeću (zlobnici bi rekli Plenkovićevu) lijevu desnicu, odnosno desnu ljevicu, kako vam drago – pravog čovjeka bez svojstava.

Krešimir Dolenčić je odgovoran i za debakl na dočeku „Vatrenih“ te je izvrsno odradio zadatak miniranja nastupa Marka Perkovića Thompsona. Zaista, potreban je iskusan um koji će se vješto suprotstaviti željama srebrne reprezentacije, srebrnog izbornika Zlatka Dalića i zlatnog Luke Modrića. No, on to nije izvršavao prema vlastitom nahođenju, nego je izvršavao tuđu, protuhrvatsku naredbu.

Za „Nacional“ je 2016. izjavio: „Jako volim građansku Hrvatsku, zato se danas u svojoj domovini ne snalazim najbolje.“ Građanska Hrvatska je valjda ona Hrvatska u kojoj o svemu odlučuje masonska Velika Loža Hrvatske (VLH). Baš simpatično, Krešimir Dolenčić je predložen za prijem u Bratstvo upravo 10. travnja 2008. godine, valjda kako bi se ostavio privid „desnog“ kulturnjaka.

Naime, Dolenčić je u ulozi režisera dočeka „Vatrenih“ postupio upravo po naputku svoga nadređenoga, novoizabranog Velikog Majstora VLH-a, Slobodana Kuvalje, liječnika iz Srbca kraj Banja Luke. Podsjetimo, Kuvalju su izabrali „hrvatski“ masoni i nakon više od 20 godina, napokon je Srbin zasjeo na čelno mjesto hrvatske (?) masonerije.

Ni za koga u Hrvatskoj ne smiješ istaknuti njegovo porijeklo ili pripadnost nacionalnoj manjini jer si po automatizmu ustaša. No, ne možemo se ne zapitati zašto Slobodan Kuvalja, dakle Srbin, onemogućuje nastup Thompsona kojeg voli narod, vole ga reprezentativci, voli ga izbornik Dalić i voli ga najbolji nogometaš svijeta Modrić? Zbog čega masonerijska vrhuška ne voli Thompsona? Jesu li oni „građanstvo“ za kojim žali Dolenčić ili tek jugočetnici, odnosno Srbi koje preziru i mrze sve hrvatsko?

U svim se novinama NDH cijelo vrijeme pisalo o četničko-partizanskom ustanku što se potvrdilo ’91. godine kad je partizanska kokarda nasrnula na hrvatsko tlo. Na partizansko-četničke ili četničko-partizanske ispade treba nemilosrdno ustati i to ustati hrvatstvom – dakle biti ustašom.

A „građanska“ manjina neka samo opstruira i onemogućava Hrvatima iskazivanje svojih nacionalnih osjećaja.

Ivica Štiglić/Hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari