Pratite nas

Kronika

DORH odbacio kaznenu prijavu protiv Gabrijele Žalac

Objavljeno

na

Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima donijelo je rješenje o odbacivanju kaznene prijave podnesene protiv zbog kaznenog djela izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu.

Na internetskim stranicama Državnog odvjetništva objavljeno je priopćenje vezano za prometnu nesreću koju je izazvala ministrica Žalac u ožujku.

U njemu stoji kako je općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima 10. srpnja 2019., na temelju čl. 206. st. 1. toč. 4. Zakona o kaznenom postupku, donijelo rješenje o odbačaju kaznene prijave podnesene protiv hrvatske državljanke zbog kaznenog djela izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu.

Podsjetili su kako je Žalac 9. ožujka 2019. oko 10 sati u Vinkovcima, upravljajući osobnim vozilom i kršeći odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, skrivila prometnu nesreću u kojoj je dijete koje je rođeno 2009. godine zadobilo teške tjelesne ozljede.

“Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima je po primitku obavijesti Postaje prometne policije Vinkovci o prometnoj nesreći koja se dogodila 9. ožujka 2019. oko 10,00 u Ulici Ćirila i Metoda kod kbr. 42A (Vinkovci), a u kojoj je ozlijeđeno dijete, provelo izvide, da bi potom 18. ožujka 2019. zaprimilo i kaznenu prijavu jedne političke stranke.
Na temelju tako prikupljenih podataka, državno odvjetništvo je provelo i istraživanje, tijekom kojeg je pribavljena relevantna medicinska dokumentacija, karton vozača službene evidencije Policijske uprave vukovarsko-srijemske, a provedene su i dokazne radnje ispitivanja svjedoka i osumnjičenice, kao i dokazna radnja kombiniranog sudsko-medicinskog i prometnog vještačenja.

Iz rezultata svih, tijekom izvida i provedenog istraživanja prikupljenih dokaza i podataka, proizlazi da ne postoji osnovana sumnja da je navedena 40-godišnja hrvatska državljanka svojom vožnjom prekršila odredbe čl. 51. st. 1. ni čl. 38. st. 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kao niti da je kršenje odredbe čl. 196. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u uzročno-posljedičnoj vezi s nastupjelom posljedicom.
Stoga ne postoji osnovana sumnja da je kršenjem navedenih odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama počinila kazneno djelo izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. i 2. Kaznenog zakona ili eventualno neko drugo kazneno djelo za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti”, stoji u priopćenju.

Podsjetimo, ministrica Žalac je još u travnju kazala: “Neka DORH radi posao koji treba raditi, a ja očekujem kako će u narednom vremenu biti obznanjeni rezultati oko te istrage. Meni je najvažnije da je dijete dobro i očekujem odbacivanje optužbe”, rekla je tada, prenosi N1.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

DORH odbacio 13 kaznenih prijava protiv Milorada Pupovca

Objavljeno

na

Objavio

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo je trinaest kaznenih prijava podnesenih protiv Milorada Pupovca zbog sumnje na počinjenje kaznenih djela javnog poticanja na nasilje i mržnju iz članka 325. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona i kaznenog djela povrede ugleda Republike Hrvatske iz članka 349. Kaznenog zakona.

Priopćenje prenosimo u cijelosti:

“Dvije udruge građana i jedanaest pojedinačnih osoba podnijeli su kaznene prijave protiv prijavljenika odnosno zastupnika u Hrvatskom saboru, da je od 21. do 25. kolovoza 2019. u svojim javnim istupima, intervjuima, tiskovnim konferencijama i izjavama, počinio prijavljena kaznena djela iznoseći svoje komentare u odnosu na napade na pripadnike srpske manjine u Uzdolju i Đevrskama 21. kolovoza 2019.

Kaznene prijave odbačene su iz razloga što je nakon poduzetih provjera navoda iz prijava ocijenjeno da se u radnjama prijavljenika nisu ostvarila obilježja kaznenih djela poticanja na nasilje i mržnju kao niti kaznenog djela povrede ugleda Republike Hrvatske niti kakvog drugog kaznenog djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti, s obzirom da sadržaj izjava prijavljenika nije bio usmjeren izvrgavanju poruzi, preziru ili grubom omalovažavanju Republike Hrvatske niti je predstavljao poziv na javno nasilje i mržnju već u suštini predstavlja oštru, ali dopuštenu kritiku spomenutih događaja u Republici Hrvatskoj.

To posebice iz razloga što se u konkretnom slučaju radi i o zastupniku u Hrvatskom saboru koji predstavlja svoje biračko tijelo, a saborski zastupnici uživaju najvišu ustavnu i konvencijsku zaštitu slobode izražavanja i iznošenja svojih političkih stavova, ideja i ocjena.”

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Odbačena kaznena prijava protiv Milijana Brkića

Objavljeno

na

Objavio

Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku je, nakon završenog istraživanja, odbacilo kaznenu prijavu PNUSKOK-a, Službe za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Osijek protiv Milijana Brkića, njegovog brata Joze Brkića, kuma Blaža Curića te bivšeg policijskog informatičara Franje Varge zbog osnovane sumnje na počinjenje više kaznenih djela protiv računalnih sustava, programa i podataka.

Iz podataka i dokaza prikupljenih tijekom istraživanja proizlazi da je prvookrivljenik od lipnja 2015. do 20. rujna 2018., u Belišću, sa svog osobnog računala, koristeći pritom korisničko ime i zaporku koje je dobio od drugookrivljenika, više puta pristupao e-mail računu prvooštećenice (1970.) i na svoje računalo presnimavao datoteke s njenog računa, koje bi potom presnimio na USB uređaj i posredstvom trećeeokrivljenika prenosio drugookrivljeniku. Proizlazi i da je drugookrivljenik dostavio prvookrivljeniku podatke o nazivu e-mail računa i pristupnoj zaporci drugooštećenice (1989.) tražeći od njega da mu dostavlja računalne podatke s njenog mobitela, te da mu je dostavio i korisničke podatke i lozinke za pristup profilu jedne društvene mreže i servisu za pohranu podataka trećeoštećenice (1988.) ali uz njeno ovlaštenje, stoji u priopćenju Državnog odvjetništva (DORH).

Slijedom navedenog, tijekom istraživanja nije utvrđena osnovana sumnja da bi prvookrivljenik računalne podatke prvooštećenice presreo ili snimio tijekom prijenosa, ni da bi drugookrivljenik tražio presretanje podataka prvooštećenice i drugooštećenice i da bi dostavio prvookrivljeniku korisničke podatke i zaporke trećeoštećenice u svrhu počinjenja kaznenih djela protiv računalnih sustava.

Prema tome, nije utvrđena osnovana sumnja da bi time prvookrivljenik počinio kazneno djelo neovlaštenog presretanja računalnih podataka iz članka 269. stavak 1. KZ/11 u odnosu na prvooštećenicu, ni da bi drugookrivljenik počinio kazneno djelo poticanja na počinjenje tih kaznenih djela u odnosu na prvooštećenicu i drugooštećenicu te kazneno djelo zlouporabe naprava iz članka 272. stavak 2. KZ/11 u odnosu na trećeoštećenicu, a samim time niti da bi trećeokrivljenik počinio kazneno djelo pomaganja u počinjenju kaznenog djela neovlaštenog presretanja računalnih podataka u odnosu na prvooštećenicu.

Iz rezultata provedenog istraživanja proizlazi da je četvrtookrivljenik proslijedio podatke o nazivu e-mail računa i pristupnoj zaporci četvrtooštećenice (1977.) trećeokrivljeniku, a on potom prvookrivljeniku, ali uz ovlaštenje četvrtooštećenice. No, kako prikupljeni podaci i dokazi ne ukazuju da bi navedeni računalni podaci četvrtooštećenice bili proslijeđeni prvookrvljeniku u svrhu počinjenja kaznenih djela protiv računalnih sustava, tako ne proizlazi osnovana sumnja da bi četvrtookrivljenik počinio kazneno djelo zlouporabe naprava iz članka 272. stavak 2. KZ/11 u odnosu na četvrtooštećenicu, a samim time niti da mu je trećeokrivljenik pomagao u počinjenju tog kaznenog djela.

Međutim, iz podataka i dokaza prikupljenih tijekom istraživanja proizlazi osnovana sumnja da bi opisanim radnjama prvookrivljenik počinio kazneno djelo neovlaštenog pristupa iz članka 266. stavak 1. KZ/11, a drugookrivljenik dva kaznena djela poticanja na počinjenje upravo tog kaznenog djela. Budući da se kazneni progon za ovo kazneno djelo, sukladno odredbi članka 266. stavka 4. KZ/11 progoni isključivo po prijedlogu oštećenika, a oštećenice su prilikom ispitivanja izričito navele kako se ne smatraju oštećenima i da ne traže kazneni progon okrivljenika, državno odvjetništvo u izostanku navedene procesne pretpostavke nije moglo pokrenuti kazneni postupak protiv navedenih osoba za ovo kazneno djelo.

Slijedom svega navedenog, budući da nije utvrđeno postojanje osnovane sumnje da bi okrivljenici počinili prijavljena kaznena djela kao niti druga kaznena djela za koja se progon poduzima po službenoj dužnosti, a sve su oštećenice izričito iskazale da ne traže kazneni progon za kazneno djelo neovlaštenog pristupa iz članka 266. stavak 1. KZ/11, kaznena prijava je odbačena, izvijestilo je Državno odvjetništvo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari