Pratite nas

Kronika

DORH odbacio kaznenu prijavu protiv Gabrijele Žalac

Objavljeno

na

Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima donijelo je rješenje o odbacivanju kaznene prijave podnesene protiv zbog kaznenog djela izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu.

Na internetskim stranicama Državnog odvjetništva objavljeno je priopćenje vezano za prometnu nesreću koju je izazvala ministrica Žalac u ožujku.

U njemu stoji kako je općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima 10. srpnja 2019., na temelju čl. 206. st. 1. toč. 4. Zakona o kaznenom postupku, donijelo rješenje o odbačaju kaznene prijave podnesene protiv hrvatske državljanke zbog kaznenog djela izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu.

Podsjetili su kako je Žalac 9. ožujka 2019. oko 10 sati u Vinkovcima, upravljajući osobnim vozilom i kršeći odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, skrivila prometnu nesreću u kojoj je dijete koje je rođeno 2009. godine zadobilo teške tjelesne ozljede.

“Općinsko državno odvjetništvo u Vinkovcima je po primitku obavijesti Postaje prometne policije Vinkovci o prometnoj nesreći koja se dogodila 9. ožujka 2019. oko 10,00 u Ulici Ćirila i Metoda kod kbr. 42A (Vinkovci), a u kojoj je ozlijeđeno dijete, provelo izvide, da bi potom 18. ožujka 2019. zaprimilo i kaznenu prijavu jedne političke stranke.
Na temelju tako prikupljenih podataka, državno odvjetništvo je provelo i istraživanje, tijekom kojeg je pribavljena relevantna medicinska dokumentacija, karton vozača službene evidencije Policijske uprave vukovarsko-srijemske, a provedene su i dokazne radnje ispitivanja svjedoka i osumnjičenice, kao i dokazna radnja kombiniranog sudsko-medicinskog i prometnog vještačenja.

Iz rezultata svih, tijekom izvida i provedenog istraživanja prikupljenih dokaza i podataka, proizlazi da ne postoji osnovana sumnja da je navedena 40-godišnja hrvatska državljanka svojom vožnjom prekršila odredbe čl. 51. st. 1. ni čl. 38. st. 1. i 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kao niti da je kršenje odredbe čl. 196. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u uzročno-posljedičnoj vezi s nastupjelom posljedicom.
Stoga ne postoji osnovana sumnja da je kršenjem navedenih odredbi Zakona o sigurnosti prometa na cestama počinila kazneno djelo izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. st. 1. i 2. Kaznenog zakona ili eventualno neko drugo kazneno djelo za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti”, stoji u priopćenju.

Podsjetimo, ministrica Žalac je još u travnju kazala: “Neka DORH radi posao koji treba raditi, a ja očekujem kako će u narednom vremenu biti obznanjeni rezultati oko te istrage. Meni je najvažnije da je dijete dobro i očekujem odbacivanje optužbe”, rekla je tada, prenosi N1.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Umro novinar Denis Kuljiš

Objavljeno

na

Objavio

Istaknuti hrvatski novinar, pisac i publicist Denis Kuljiš umro je u nedjelju u Zagrebu u dobi od 68 godina nakon kratke i teške bolesti.

Denis Kuljiš rođen je u Splitu 1951. godine. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je opću lingvistiku i sociologiju.

U novinama redovito piše od 1972., 1979. zaposlio se u Poletu, te 1980. u Vjesniku. Radio je kao urednik i novinar Starta, Danasa i Studija. Godine 1989. zajedno s partnerima osnovao je tvrtku Media Press, koja je sudjelovala u pokretanju privatnog nezavisnog političkog tjednika Globus, gdje je proveo pet godina kao glavni urednik.

Tvrtka je za to vrijeme prerasla u Europapress Holding, najveću novinsko-izdavačku kuću u zemlji, u kojoj je pokrenuo još i tjednike Gloria i OK! Napustivši EPH, s ostalim dioničarima tvrtke Media Press pokrenuo je politički tjednik Nacional, koji vodi dvije godine. Kad su ga iz njega izbacili pošto je izvršeno neprijateljsko preuzimanje tvrtke, s vlastitim kapitalom pokrenuo je dvotjednik Ultra, koji je propao.

Potom je pokrenuo magazin Penthouse za Slobodnu Dalmaciju te se nakon toga zaposlio kao savjetnik Uprave EPH, gdje je povremeno obavljao i različite uredničke funkcije (zamjenik glavnog urednika Globusa, urednik Playboya, supervizor pokretanja izdanja Playboy SCG).

Sudjelovao je kao urednik u ponovnom pokretanju kulturnog magazina Gordogan. Krajem 2012. bio je među pokretačima uskoro ugašenog dnevnika, 21. stoljeće.

Od 2005. do 2017. objavljivao je kolumne u Jutarnjem i Večernjem listu te nizu dnevnih novina u Srbiji, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, a njegova kolumna “1000 šema Denisa Kuljiša” izlazila je godinama na zadnjoj stranici Globusa. U posljednje vrijeme objavljivao je na portalu Dnevno i na svojem portalu Žurnalist.

Objavio je knjigu novinskih tekstova i feljtona “Majmuni, gangsteri i heroji” (2001.), koja je 2005. dobila nastavak pod naslovom “Majmuni, gangsteri, heroji, geniji, lupeži & papci”. Objavio je još “Dva pamfleta protiv Tuđmana” (2004.), “Ad hominem” (2006.), politički roman “Hrvatski Bog Merkur” (2010.) i zbirku eseja “Wahrheit Macht Frei” (2011.), podnaslovljenu “pet-šest priča o ustaša i partizanima, od Luburića do Karamarka”.

Zajedno s povjesničarom Williamom Klingerom potpisuje knjigu “Tito: Neispričane priče” (2013.), a nedavno je u izdanju beogradskog Službenog glasnika izašla i njegova knjiga “Titov tajni imperij”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Da se ne zaboravi: 18. kolovoza 1991. – Otet doktor Ivan Šreter

Objavljeno

na

Objavio

Dana 18. kolovoza 1991. pobunjeni Srbi oteli su na barikadama u selu Kukunjevac pokraj Lipika doktora Ivana Šretera, jednog od vođa Hrvata u zapadnoj Slavoniji.

Unatoč mnogim nastojanjima Šreterove obitelji i brojnih prijatelja, njegovi posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni, a pretpostavlja se da je mučen i ubijen u zloglasnom logoru Bučje, gdje je nađena njegova liječnička kuta.

Ivan Šreter rodio se 1951. u Pakracu. Srednju fizioterapeutsku školu završio je u Lipiku, a zatim Medicinski fakultet u Zagrebu.

Sredinom osamdesetih godina jedan bizaran događaj svrstao je Šretera u skupinu državnih neprijatelja. Naime, Šreter je pri upisu liječničkog nalaza, pacijentu Stevi Majstoroviću, u rubriku zanimanje upisao izraz “umirovljeni časnik” umjesto “penzionirani oficir” zbog čega je 10 dana proveo u zatvoru.

Tijekom demokratskih promjena devedesetih godina, domoljub doktor Šreter aktivno se uključio u politiku i postao čelnik pakračkog ogranka HDZ-a.

Upravo je u Pakracu srpska oružana pobuna početkom ožujka 1991. dobila još žešće razmjere, no unatoč svemu, dr. Šreter zastupao je politiku nenasilja i pomirenja. Zbog političke djelatnosti često je bio meta provokacija i tjelesnih napada pakračkih odmetnika.

Otet je dan prije općeg napada na Pakrac, a kao predsjednik kriznog štaba za zapadnu Slavoniju najviše je rangirani dužnosnik Republike Hrvatske koji je poginuo u Domovinskom ratu.

U spomen na herojstvo i humanizam dr. Ivana Šretera zagrebački park nosit će njegovo ime

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati



Sponzori

Komentari