Pratite nas

Hrvatska

DORH-u prijavljena Jadranka Kosor zbog kaznenog djela Veleizdaje

Objavljeno

na

Zbog najtežih kaznenih djela koja je počinila kao osoba najvišeg položaja u hijerarhijskom ustroju izvršne vlasti, danas smo kazneno prijavili gospođu Jadranku Kosor za kazneno djelo protiv Republike Hrvatske – veleizdajom opisano i kažnjivo po članku 340. Kaznenog zakona Republike Hrvatske te kazneno djelo protiv službene dužnosti – zlouporabom položaja i ovlasti opisano i kažnjivo u članku 291. stavak 2. Kaznenog zakona Republike Hrvatske.

[ad id=”68099″]

Gospođa Jadranka Kosor iskoristila je svoj položaj i ovlasti kako bi obmanula većinu zastupnika u Hrvatskom saboru te ishodila i omogućila da nacrt i prijedlog Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji bude donesen u hitnom postupku iako je znala i morala znati kako je donošenje zakona u hitnom postupku, sukladno Poslovniku Hrvatskog sabora opravdano samo ukoliko to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi. Drugim riječima obmanuvši saborske zastupnike progurala je donošenje zakona štetnog za Republiku Hrvatsku.

Naime, na jedan perfidan način donesen je morbidan zakon čijim propisima se onemogućuju hrvatski branitelji oboljeli od PTSP i članovi njihovih obitelji u ostvarivanju svojih prava što je u najmanju ruku groteskno, jer Republika Hrvatska je demokratska, višestranačka – parlamentarna država koja je nastala na temeljima Domovinskog obrambenog rata i krvi upravo tih hrvatskih branitelja te kao takva jest dio modernih i civiliziranih demokracija sa uređenim pravnim sustavom koji je u službi svog naroda, a ne protiv njega.

Iz svega gore navedenoga gospođa Jadranka Kosor ishodila je da se u tekst zakona između ostaloga unese odredba propisana člankom 125. tog zakona prema kojem se zahtjev za priznavanje statusa HRVI iz Domovinskog rata na temelju bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojave bolesti, kao neposredne posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske može podnijeti u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu tog Zakona, dakle do 31. prosinca 2005. godine, onemogućivši podnošenja zahtjeva i produženja tog roka hrvatskim braniteljima naknadno oboljelim od PTSP-a bez obzira na dijagnozu liječnika i medicinsko vještačenje.

Ovakvim postupcima, obmanama i zlouporabama gospođa Kosor je laički rečeno sukladno svom stručnom zvanju i znanju morala znati da je navedeni rok zapravo rok koji za posljedicu između ostaloga ima i gubitak prava. S obzirom da je PTSP kao oboljenje nemoguće vremenski ograničiti, a jedan od najtežih opće poznatih oblika je sklonost ka samoubojstvu (u prosjeku šest puta veća od osoba koje ne pate od PTSP) iako je bila dužna a nije to učinila provesti stručnu objektivnu i kvalitetnu analizu kako same bolesti tako i procjenu učinka pravnih propisa koje ona predlaže u tom zakonu gospođa Kosor je izazvala pravni, medicinski i svaki mogući kaos, a sve kako bi iz pozicije visoke političke dužnosnice progurala sporni i nakaradni zakon.

Dana 16. rujna 2004. godine odbila je i zahtjev udruga proizišlih iz Domovinskog rata da im se dade još vremena za analizu zakonskog teksta, izričitom izjavom o tome da je predloženi tekst zakona konačan te da su moguće samo male korekcije, svjesno propustivši ocijeniti svrsishodnost ovakvog zakonodavnog modela, te je unatoč svemu navedenom uputila u saborsku proceduru prijedlog citiranog Zakona, gdje je neistinitim razlozima branila i obranila prijedlog tog Zakona, koji je potom proglašen odlukom Hrvatskog sabora i stupio na snagu, čime je onemogućila podnošenje zahtjeva za ostvarivanje HRVI za još neutvrđeni broj hrvatskih branitelja.

Ne samo što je ugrožen pravni sustav ugroženi su ljudski životi. Zakon kao takav je diskriminatoran, opasan, a jedna od posljedica jest Odluka o obustavi svih postupaka na Upravnom sudu vezanih na Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, a koja je Odlukom Ustavnog suda ukinuta nakon duge uporne i teške borbe kroz pravne labirinte raznih „Jadranki Kosor“.

Svojim postupcima gospođa Jadranka Kosor je izazvala stanje obespravljenosti oboljelih hrvatskih branitelja što je rezultiralo povećanjem broja suicida, ugrozila je sigurnost i redovitost samostalne i neovisne izvršne vlasti, oštetivši time državni proračun u dosada neutvrđenom iznosu, iako je definitivno najgore od svega što je Republika Hrvatska izgubila brojne živote što se može dovesti u izravnu uzročnu posljedičnu vezu donesenog zakona temeljem njenog prijedloga, što je vidljivo iz brojnih oproštajnih pisama. Stvarni broj tog izazvanog pomora ne možemo znati jer mnogi hrvatski branitelji koji su izvršili suicid nisu ostavili oproštajno pismo. Danas nažalost svjedočimo već i samoubojstvima članova obitelji hrvatskih branitelja prouzročenih upravo ovim diskriminatornim zakonom.

Što je tu od nacionalnog interesa da je bilo toliko hitno donijeti sporni zakon?

Tanja Polić Marković

Zorica Gregurić

U Zagrebu, 03. studenoga 2015.godine

Kamenjar.com

Prilog:

[document url=”https://kamenjar.com/wp-content/uploads/2015/11/Kaznena-prijava-protiv-Jadranke-Kosor.pdf” width=”740″ height=”600″]

 

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Pripadnici Prvog hrvatskog kontingenta ispraćeni iz Petrinje u Litvu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ M. Čobanović

U vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” u Petrinji u petak, 24. studenog 2017., održan je svečani ispraćaj 1. hrvatskog kontingenta ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republiku Litvu, gdje će sudjelovati u toj NATO aktivnosti u sklopu borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke (1. HRVCON-a eFPBG–DEU).

Uz pripadnike kontingenta i članove njihovih obitelji, svečanom ispraćaju nazočili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević koji je ujedno bio izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH, načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, vojni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država brigadir Robert Mathers, ministar savjetnik u Veleposlanstvu Republike Litve i voditelj Ureda u RH Donatas Žiugžda, vojni izaslanik Republike Njemačke pukovnik Janus Kaschta, vojni izaslanik Francuske Republike brigadir Fabrice Duda te predstavnici lokalne zajednice i drugi visoki uzvanici, priopćio je MORH

Izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ovom je prilikom poručio kako je uvjeren da će u misiji u Litvi, pripadnici Oružanih snaga još jednom dokazati svoju profesionalnost i spremnost pri izvršavanju različitih zadaća. „Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem u ovoj aktivnosti, u okviru borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke daje svoj vidljivi doprinos temeljnim vrijednostima Sjevernoatlantskog saveza.

Neka vam djela naše garde, onih koji su stvarali i branili Hrvatsku u Domovinskom ratu bude putokaz i u budućnosti. Zadaća na koju krećete je zahtjevna i odgovorna. Za uspjeh naših napora i našeg doprinosa ovoj NATO aktivnosti bitan je vaš puni angažman i fokusiranost svake pripadnice i pripadnika Hrvatskog kontingenta u Litvi“, rekao je ministar Krstičević koji je izrazio nadu kako će se tijekom boravka pripadnika Oružanih snaga u Republici Litvi osobno doći uvjeriti u njihovu spremnost i uvjete u kojima rade i žive.

“Nikada, ni jednog trenutka tijekom boravka na ovoj aktivnosti nemojte ispustiti iz vida kako u odori ponosnog i časnog hrvatskog vojnika ne predstavljate samo sebe, već Republiku Hrvatsku, vjerodostojnu i pouzdanu NATO saveznicu.

Očekujem da u svome djelovanju pokažete odgovornost, predanost zadaćama. Svima vama neka sigurnost kolega, ali i vlastita sigurnost bude na prvom mjestu. U svome djelovanju imat ćete punu potporu Ministarstva obrane i mene osobno”, zaključuje ministar.

Foto: MORH/ M. Čobanović

Pripreme za odlazak u Litvu uspješno su provedene, a spremnost i profesionalnost pripadnika kontingenta pohvalio je načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov: „Cilj ove misije, pa tako i vašeg odlaska na ovu aktivnost, jest ostvarivanje konkretnog oblika jačanja kolektivnog odvraćanja i obrane Saveza na teritoriju istočnog krila NATO-a, i očekujem da će se ovom misijom potvrditi i pokazati zajedništvo država članica te snažna transatlantska veza“.

General Šundov izrazio je uvjerenje u uspješnost još jedne misije u koju su upućuju pripadnici Oružanih snaga RH te istaknuo kako očekuje da će se pokazati jedinstvo država članica i neposredna odlučnost NATO-a za obranu ugroženih saveznica. “Na ovaj način dokazuje se i prijateljski odnos Republike Hrvatske i Republike Litve, upravo na ovaj način povezat će se Baltik i Jadran” zaključio je general Šundov.

Predstavnik Litve Donatas Žiugžda poručuje kako je odlazak 1. hrvatskog kontingenta ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republiku Litvu dokaz uspješne suradnje dviju država. “Vjerujem kako ćete upravo vi doprinijeti zaštiti sigurnosti naše zemlje i kako ste spremni odgovoriti na sve eventualne napade ili provokacije. Siguran sam kako ćete bili od velike pomoći i moram naglasiti kako je ovo još jedan dokaz dobre suradnje Republike Hrvatske i Republike Litve, u ime Litvanaca zahvaljujem se na vašem doprinosu našem zajedničkom cilju – očuvanju mira i sigurnosti”.

Njemački vojni izaslanik pukovnik Kascht izrazio je ponos što ima priliku hrvatskim vojnicima izraziti najbolje želje uoči odlaska u Republiku Litvu. “U okviru zadaća i zapovjedi imat ćete slobodu za napraviti nešto novo, Savezna Republika Njemačka i Hrvatska već su dokazale kako su strateški partneri na brojnim područjima suradnje pa vjerujem da će i ova misija zabilježiti još jedan uspjeh”.

Zapovjednik 1. HRVCON-a eFBBG-DEU, satnik Marko Krpan, zapovjednik 1. mehanizirane satnije bojne „Tigrovi“ rekao je kako su pripadnici kontingenta na visokoj razini obučenosti i spremnosti. “Proteklih godinu dana prolazili su zahtjevne pripreme i ono što možemo reći uoči njihovog odlaska u Litvu je kako su pripadnici kontingenta spremni za obavljanje i najzahtjevnijih zadaća. Za Hrvatsku kao Tigar!”

Ovim povodom, pripadnici Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“ uručili su pripadnicima 1. HRVCON-a čiju glavninu snaga čine pripadnici bojne “Tigrovi” iz sastava Gardijske mehanizirane brigade, fotografiju i životopis pukovnika Damira Tomljanovića-Gavrana, zapovjednika bojne 1. gardijske brigade “Tigrovi”, poginulog u Domovinskom ratu.

U Litvu u borbenu skupinu pod vodstvom SR Njemačke na rok od sedam mjeseci upućuje se 181 pripadnik Oružanih snaga RH, a glavninu snaga čine pripadnici mehanizirane satnije iz sastava 1. mehanizirane bojne “Tigrovi” Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske, uključujući i potporne logističke elemente s pripadajućim naoružanjem i opremom te 14 borbenih oklopnih vozila Patria.

Pripreme i ocjenjivanje pripadnika OS RH za sudjelovanje u aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Litvi provedene su u sklopu vojne vježbe „Udar 17“, koja je održana od 14. rujna do 06. listopada 2017. godine na vojnom poligonu „E. Kvaternik“ na Slunju. Hrvatski kontingent u Republici Litvi bit će smješten na vojnom poligonu „Rukla“, 110 km sjeveroistočno od Vilniusa.

Temeljna zadaća i misija hrvatskog kontingenta je integracija u multinacionalnu borbenu grupu pod vodstvom SR Njemačke, kao i provedba obuke u tom u sastavu u kojem su, uz pripadnike OSRH-a, i pripadnici oružanih snaga Kraljevine Nizozemske, Kraljevine Norveške, Kraljevine Belgije, Velikog Vojvodstva Luxembourg, Francuske Republike i zemlje domaćina Republike Litve.

Nakon svečanog ispraćaja uzvanici su obišli novoizgrađene objekte u petrinjskoj vojarni.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Sjednica Saborskog Odbora: Evo što SOA kaže o elementima sigurnosnog rizika

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost raspravljao je danas o mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti zbog stanja u Agrokoru na temelju izvještaja Sigurnosno-obavještajne agencije.

Sigurnosna analiza upozorava da se visokim rizikom smatra činjenica što Lex Agrokor nije implementiran u zemljama u kojima koncern Agrokor posluje.

Sigurnosne službe procjenjuju i da postoji značajan rizik i opasnost od velikog broja domaćih i međunarodnih tužbi zbog koji prijeti opasnost od gubitaka u koncernu. Upozorava se i na projekciju rizika, koji bi mogao značiti gubitak radnih mjesta u sadašnjem koncernu Agrokor.

Kako je u sustavu koncerna zaposleno 40 tisuća radnika, gubitak radnih mjesta smatra se ozbiljnim rizikom u procjeni sigurnosnog stanja u zemlji.
SOA intenzivno prati Agrokor tek od travnja 2017.

Nadalje, u izvješću SOA-e stoji da su sigurnosne agencije pojačanu analizu stanja u koncernu Agrokor počele intenzivno pratiti tek u travnju 2017. godine. Dakle, neposredno prije raskida koalicije HDZ-a i Mosta i nakon objave informacije o tajnom sastanku Ivice Todorića, Andreja Plenkovića, Bože Petrova, Martine Dalić i Zdravka Marića koji je održan 5. ožujka u Vladi, doznaje N1.

Predsjednik Odbora Ranko Ostojić nakon sjednice Odbora izjavio je kako o detaljima ne smije govoriti, no da su SDP-u stajališta da izvješće SOA-e o Agrokoru ukazuje na moguće posljedice za gospodarske interese, a time i nacionalnu sigurnost te da odbor treba predložiti Vladi da postupi sukladno Zakonu o domovinskoj sigurnosti radi otklanjanja mogućih posljedica koje bi ugrozile gospodarske interese, a time i sigurnost Hrvatske.

Ta je izjava u nekim medijima izazvala razne interpretacije – do toga da se u izviješću SOA-e spominje i hibridno ratovanje.

Na  upit HRT-a, iz SOA-e su  odgovorili priopćenjem koje prenosimo u cijelosti.

SOA je na zahtjev Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora 13. studenoga izradila izvješće o stanju u Agrokoru i mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti RH. U zahtjevu Odbora zatražila se dostava “izvješća o stanju u Agrokoru i mogućim posljedicama vezano uz eventualnu ugroženost nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj, te potencijalnim scenarijima razvoja, koje izvješće bi Odbor raspravio na svojoj sjednici”.

Sukladno zahtjevu Odbora, SOA u svom izvješću nije razmatrala hibridne prijetnje, niti hibridno ratovanje u bilo kojem dijelu izvješća. Štoviše, riječ „hibridno“ se ne spominje u niti jednom dijelu Izvješća. Isto tako, hibridno ratovanje u ni jednom trenutku nije bilo tema rasprave o Agrokoru na današnjoj sjednici Odbora.

Vezano uz hibridno ratovanje, napominjemo da je SOA u listopadu 2017. godine za potrebe Odbora izradila izvješće o informacijskim operacijama u funkciji slabljenja međunarodnog položaja RH, te da je na tu istu temu ravnatelj SOA-e sudjelovao u raspravi Odbora 19. listopada 2017. i odgovarao na pitanja članova Odbora.

Isto tako, SOA je o hibridnom ratovanju pisala u svom Javnom izvješću objavljenom 14. rujna 2017.  Tako, između ostalog, u Javnom izvješću piše: “U sklopu hibridnog djelovanja, u hrvatski medijski i informativni prostor nastoje se ubaciti lažne ili iskrivljene vijesti u kojima se Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu, te se želi utjecati na stabilnost hrvatskih institucija, regionalnog okruženja i euroatlantskog i europskog zajedništva”.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari