Pratite nas

DORIS PACK: Rekonstrukcija FBiH, Dayton i političari!?

Objavljeno

na

U rezoluciji koju je predložila eurozastupnica Doris Pack uloženo je čak 116 amandmana od kojih značajan broj otvoreno kritizira zastoj BiH na europskom putu.

Prvi europski dokument u kojemu se predlaže otvorena kritika američkog proizvoda Daytonskog mirovnmog sporazuma, nalazi se u pripremi. Nacrt rezolucije o BiH prije nego što dođe na klupe zastupnika u Europskom parlamentu početkom veljače, u ponedjeljak će razmatrati Odbor za vanjske poslove ove europske institucije.

U rezoluciji koju je predložila eurozastupnica Doris Pack uloženo je čak 116 amandmana od kojih značajan broj otvoreno kritizira zastoj BiH na europskom putu, a što se isključivo dijagnosticira kao problem nastao u Daytonu i nespremnosti domaćih političara da postignu kompromise i ostvare napredak. Hrvatski su se zastupnici, neovisno dolaze li s ljevice, desnice ili centra, vrlo aktivno uključili u predlaganje sadržaja rezolucije koja se bavi zastojem svih reformi. U ‘originalnoj’ rezoluciji Doris Pack se poziva na postizanje dogovora koji bi omogućio stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te uspostavu učinkovitog koordinacijskog mehanizma kako bi se moglo s EU pregovarati jednim glasom. Traži se i izmjena uređenja FBiH.

Amandmani eurozastupnika su značajno radikalnije promjene kojima se dotiče sama bit problema. Tako se ocjenjuje da su se institucije uspostavljene u Daytonu pokazale kao neučinkovite te s ‘manjkom političkog kompromisa političkih lidera kvare EU perspektivu BiH”. Zastupnik Nikola Vuljanić iz Hrvatskih laburista zahtijeva izmjenu Daytona. “Daytonski sporazum bio je od ključnog značaja za zaustavljanje rata u BiH, ali on treba biti reformiran s ciljem stvaranja učinkovite i demokratske države sposobne poduzeti potrebne reforme s ciljem unapređenja pristupanja zemlje EU”, istaknuo je Vuljanić u amandmanu. Uz to, pojedini zastupnici predložili su uspostavu Vrhovnog suda BiH, ili državnog ministarstva poljoprivrede, te jedinstvenog sustava obrazovanja u cijeloj zemlji.

Više amandmana uloženo je na inicijativu Doris Pack o potpori procesa ustavnih promjena u FBiH. Umjesto pripajanja županija, HDZ-ovci Stier, Bušić, Maletič, Plenković i Šuica inzistiraju na federalizaciji većeg entiteta i promjenama koje bi bile uravnotežene prema konstitutivnim narodima.

“Uzimajući u obzir složenu strukturu Federacije, poziva se vlast da razmotri potrebne ustavne promjene koje bi osigurale funkcionalno, kao i uravnoteženo predstavljanje u vlasti”, navodi se u amandmanu HDZ-ovih zastupnika. Objasnili su, pak, u drugome amandmanu zabrinutost zbog poteza dijela političkih bošnjačkih stranaka koje uklanjaju legitimne hrvatske predstavnike u vlasti i onemogućavaju utjecaj toga naroda. Picula je, pak, u pogledu primjene presude ‘Sejdić – Finci’ koja podrazumijeva izmjenu izbornog sustava istaknuo da nova rješenja trebaju “ukloniti anomalije iz izbornog sustava koji onemogućava konstitutivne narode da izaberu legitimne političke predstavnike”.

ZoranKrešić/VL

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Da nam je netko ovo rekao prije dva mjeseca, mislili bismo da je lud…

Objavljeno

na

Objavio

Foto: M. Čobanović

Jednu stvar moramo iskreno priznati.

Da nam je netko prije dva mjeseca rekao da će Hrvatska biti među najuspješnijim europskim zemljama u suzbijanju epidemije koronavirusa, ne bismo mu povjerovali.

Mi Hrvati? Mi možda dobro igramo nogomet. Dobro uređujemo apartmane. Znamo po skrivećki peći dobru rakiju i praviti vrhunsko vino. A ni maslinovo ulje nam nije za baciti. Umijemo „razvlačiti“ kunu „od prvog do prvog“ u mjesecu. Nenadmašni smo, iako to nevoljko javno priznajemo, i u nepodopštinama različitih vrsta, ponajviše u muljanjima sa plaćanjem poreza.

Ali da bi se dobro nosili sa zarazom biblijskih razmjera, epidemijom koja je zaustavila svijet, rasturila bolnički sustav, na koljena bacila čak i jednu Ameriku? Ne, u to nitko od nas tamo u siječnju nije mogao povjerovati.

Brojke, međutim, ne lažu.

Hrvatska proporcionalno gledano doista ima jednu od najnižih stopa zaraženih virusom COVID-19 među susjednim zemljama. I, što je još važnije, jednu od najnižih stopa smrtnosti u čitavoj Europi.

Kod nas je do sada od posljedica zaraze koronavirusom umrlo 6 osoba. To je jedan i pol umrlih na milijun stanovnika. U Italiji je preminulo 11 591 ljudi. Odnosno 192 osobe na milijun stanovnika. U Španjolskoj je umrlih 8189. Što je 175 umrlih na milijun stanovnika.

No, nećemo gledati samo najgore primjere. Zemlje koje je korona toliko snažno pogodila da im mrtve mora odvoziti vojska.

Uzmimo, recimo, jednu Švedsku. Zemlju koja je daleko od Italije, Kine, Irana. Državu koja je mnogima ideal. Visoke plaće, visoki standardi u bolnicama, zdravstveni sustav koji je jedan od najboljih na svijetu. Tamo je od koronavirusa dosad preminulo 180 ljudi. Točnije 18 ljudi na milijun stanovnika. A 439 – isto na milijun – ih je zaraženo. Kod nas je na COVID-19 pozitivno 211 ljudi na milijun građana.

Možemo pogledati i nama susjednu Sloveniju, koja uslijed epidemije ima 15 mrtvih. Odnosno 7 na svaki milijun. I stopa zaraženih je neusporedivo veća nego u Hrvatskoj. Ona iznosi 386 na milijun stanovnika.

Švicarska? Sa 395 umrlih od koronavrusa, to je 46 smrti na svaki milijun stanovnika. Francuska? Brojka je ista.

U Nizozemskoj i Belgiji je 61 umrli na milijun stanovnika. U Velikoj Britaniji stopa je za sada niža, i iznosi 21 umrli na milijun stanovnika. U Austriji je 14, u Portugalu i Danskoj 16, a u Norveškoj 7 umrlih na milijun stanovnika.

Hrvatska je, podsjećamo, ima jednog i pol umrlog na milijun stanovnika.

A koliko nam dobro ide najbolje pokazuje primjer Njemačke, u kojoj se zaraza proširila na sve savezne države, i koja ima 67 tisuća oboljelih. No koja unatoč tome ima „samo“ 8 umrlih na milijun stanovnika.

Nisku stopu ima i Češka – 2 umrla na milijun stanovnika. Srbija sa 23 smrti od COVID-19, odnosno 3 umrla na milijun stanovnika. Bosna i Hercegovina sa 12 smrti, i 4 umrla na milijun stanovnika. Bugarska sa 8 umrlih (1,1 na milijun), Rumunjska sa 72 umrla (3,6 na milijun stanovnika) Poljska sa 32 mrtva, odnosno 0,8 na milijun stanovnika. Slovačka nema nijednog umrlog.

Nijedna od tih istočnoeuropskih zemalja izravno ne graniči s Italijom, u kojoj je glavno žarište pandemije u Europi. A Hrvatska od dobrog dijela njih ima nižu stopu smrtnosti.

Kada pandemija prođe, godinama će se analizirati što je koja zemlja napravila u prvim mjesecima da svoje građane zaštiti od zaraze. A tada nam neće preostati drugo nego da dr. Vilija Beroša, dr. Alemku Markotić i njihove suradnike – bar na neko vrijeme – negdje dobro sakrijemo.

Jer zemlje poput Njemačke, Švicarske ili SAD-a neće štedjeti novca da takve stručnjake dobiju na svoju stranu, piše Marina Karlović Sabolić / Slobodna Dalmacija

‘Hrvatska ima najbolji stožer za obranu od corona virusa u cijelom svijetu’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Gorivo u BiH prvi put skuplje nego u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Gorivo u Hrvatskoj, čiji su vozači godinama unazad dolazili u BiH natočiti rezervoare, prvi put je jeftinije nego na bh. benzinskim crpkama, što stručnjaci ocjenjuju nezapamćenim paradoksom, te još jednom naglašavaju da bh. trgovci naftnih derivata trebaju drastično sniziti cijene, pišu Nezavisne novine.

Prema podacima Ministarstva gospodarstva Hrvatske, prosječna cijena litra benzina od jučer ujutro je 8,23 kune (2,11 KM), a dizela 8,35 kuna (2,14 KM).

Službeni podaci, koji stižu iz Crne Gore, pokazuju kako je i na njihovim crpkama došlo do pada cijena, tako da će u sljedeća dva tjedna benzin iznositi već od 0,99 eura (1,93 KM), dok je litar dizela 0,96 eura (1,87 KM).

Usporedbe radi, uzeli su po jednu benzinsku crpku u Sarajevu, gdje benzin iznosi 2,16, a dizel 2,21, koliko iznosi i u Tuzli, dok je Banja Luka nešto povoljnija, pa za litar goriva, u prosjeku, treba izdvojiti oko dvije marke pa naviše.

Istina, postoje i pojedine crpke gdje je gorivo jeftinije, ali i one gdje su cijene dosta više. Stručnjaci ne kriju iznenađenje zbog ovakvog razvoja situacije te podsjećaju kako su u BiH cijene goriva uvijek bile niže u odnosu na sve države koje nas okružuju.

Taj podatak, kako ističu, nitko ne može opovrgnuti te dodaju da je najveća razlika u cijenama godinama bila u odnosu na Hrvatsku, čije su benzinske crpke uvijek bile znatno skuplje u usporedbi s onima u BiH.

“Tvrdim da imate benzinske crpke u Hrvatskoj na kojima je gorivo jeftinije nego u BiH. To se nikad ranije nije dogodilo. U Hrvatskoj su uvijek cijene goriva bile više 30 do 50 feninga. Stoga su njihovi građani dolazili u BiH i kupovali ovdje gorivo”, rekao je Nezavisne Almir Bečarević, stručnjak za energente.

Analiza koju je dostavio dovoljno govori sama za sebe – kada je cijena barela nafte iznosila 147 američkih dolara, na našim crpkama gorivo je iznosilo do 2,50 KM. Sada, na svjetskom tržištu nafta iznosi oko 23 dolara, a na našim crpkama gorivo je 1,90 do 2,20 KM.

Borci za zaštitu potrošača naglašavaju kako su naši distributeri morali davno prilagoditi cijene kretanjima na svjetskom tržištu, što ni blizu nisu učinili. Na vlasnicima crpki je, poručuju, velika odgovornost, jer bi nižim cijenama mogli doprinijeti da gospodarstvo stane na svoje noge.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari