Pratite nas

Politika

Doš’o Aga po ‘svoje’! SDA želi četiri općine u Mostaru

Objavljeno

na

Podjela Mostara na četiri općine, novi je prijedlog Stranke demokratske akcije, potvrdio je predsjednik Gradskog odbora mostarskog SDA Zijad Hadžiomerović za mostarski Dnevni list.

-Za nas je prihvatljiva varijanta od četiri općine. Sličan je bio prijedlog SDP-a prije osam godina, ali ne znam hoće li ga sad prihvatiti, kazao Hadžiomerović pravdajući to što SDA sada prihvaća nekadašnji prijedlog SDP-a i licitira kao svoj, riječima da su to ideje građana Mostara.

Bez općina nema dogovora

-Ako je neracionalno šest općina, evo neka budu četiri, ali bez općina nema dogovora, kaže Hadžiomerović i dodaje da su za njih prihvatljive i multietničke općine.

Ipak na pitanje zašto je za SDA onda neprihvatljiv prijedlog OHR-a o tri multietnička gradska područja, Hadžiomerović kaže kako SDA ne prihvaća gradska područja zbog manjih ovlasti, ali ni broj tri.

Naveo je kako su u SDA radili određene računice koje su pokazale da brojka od tri općine ne odgovara toj stranci.

Što se tiče opcije od četiri općine, Hadžiomerović kaže da ne može govoriti o granicama, a na pitanje bi li to bile dvije bošnjačke i dvije hrvatske općine, nije želio odgovoriti.

Tri bošnjačke i jedna hrvatska općina

-Mogu biti tri bošnjačke i jedna hrvatska. Evo, neka to bude moj prijedlog, rekao je Hadžiomerović dodavši kako HDZ mosra shvatiti da je ”neprovedivo ono što oni žele” te je potvrdio kako će kontaktirati predsjednika mostarskog HDZ-a kako bi počeli pregovore.

A pregovore se počeli i predsjednici dvaju stranaka, Dragan Čović i Sulejman Tihić te su se dotakli i teme preustroja Mostara. No, Tihić, koji je Čoviću iznio svoje viđenje preustroja grada na Neretvi, nije želio otkriti javnosti što sadrže njegovi prijedlozi.

Tihić je loptu spustio na nižu razinu i samo potvrdio da će do dogovora nastojati doći gradski odbori dvaju stranaka. Dogovor bi trebao pasti do 16. rujna kada će se u Sarajevu sastati vodstva SDA i HDZ-a BiH.

A na spomenutom sastanku, dvije stranke trebale bi, osim Mostara, raspravljati i o prijedlog svojevrsnog povratka posebnog režima u dvjema mješovitim, hrvatsko-bošnjačkim županijama sa sjedištima u Mostaru, odnosno Travniku.

Povezanost režima izbora i odlučivanja

Prema nekim informacijama, a koje je objavio Večernji list, dobrim dijelom su dovršeni prijedlozi oko povezanosti režima izbora i odlučivanja u Hercegovačko-neretvanskoj i Srednjobosanskoj županiji, a koje je svojedobno svojim odlukama promijenio Wolfgang Petritsch u sklopu ustavnih promjena u Federaciji BiH.

Da postoje određeni prijedlozi, potvrdio je i Dragan Čović nakon susreta s Tihićem rekavši kako bi tim promjenama ubrzali uspostavu vlasti nakon izbora, koja se često razvlači i mjesecima, ali i spriječili majoriziranje naroda.

-Cilj nam je uspostaviti simetričan režim u vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj i Srednjobosanskoj županiji kako bismo mogli u roku od tjedan dana nakon izbora uspostaviti vlast bez mogućnosti majorizacije, ali i odugovlačenja, rekao je Čović.

Večernji list je objavio kako se razmatra uvođenje gotovo istovjetnog načina raspodjele vlasti u županijama kako bi Hrvati koji su u malobrojnijoj poziciji u SBŽ-u, ali i Bošnjaci u HNŽ-u imali jednakopravnu poziciju.

Idealna pozicija

To bi u praksi značilo s jedne strane uspostavljanje posebnih mehanizama u odlučivanju kako ne bi dolazilo do nadglasavanja o vitalnim nacionalnim pitanjima, a s druge strane ravnomjerna zastupljenost unutar institucija te paritet na vodećim mjestima, bilo da se radi o premijerima, ministrima i pozicijama u izvršnoj vlasti ili pak čelnicima Skupštine, odnosno županijskog Sabora.

Iako je za sada sve na prijedlozima i iako nema krajnjeg dogovora, idealna bi se pozicija ogledala u jednakoj zastupljenosti unutar županijskih vlada, ali i paritetu između pozicija na čelu vlada. Tako bi u slučaju da Hrvat bude premijer u HNŽ-u, u SBŽ-u na tome mjestu bi bio Bošnjak, a jednako bi bilo i s pozicijama predsjednika Skupštine.

U HDZ-u smatraju kako bi se provedbom ove ideje popravilo povjerenje među narodima te se smanjila mogućnost dominacije jednih nad drugima, ali u njoj vide i moguću matricu za preustroj Federacije BiH.

Slomljena koplja

No, iako su čelnici dvaju stranaka pokazivali optimizam nakon susreta u Mostaru, dogovora neće biti ukoliko ne naprave pomak gradski odbori stranaka i konačno mostarsku priču pomaknu s mrtve točke.

Podsjećamo, Mostar još uvijek nije imao lokalne izbore, a u gradu vlada svojevrsno bezvlašće te je nekoliko puta grad bio u štrajkovima pojedinih insitucija zbog nemogućnosti isplaćivanja plaća.

Mostar čeka implementiranje odluke Ustavnog suda BiH, o izmjenama Izbornog zakona i Statuta Grada Mostara, a promjena Statuta samo je udaljila dvije najjače mostarske stranke u pregovorima. SDA je tražio podjelu Mostara na šest općina, a HDZ BiH Mostar, kao jednu općinu i jednu izbornu jedinicu, a obje stranke odbile su prijedloge OHR-a, koji se povukao i prepustio Mostar stzrankama na milost i nemilost.

A praksa je pokazala kako su se slomljena koplja na mostarskom problemu redovito odražavala i na situaciju u Federaciji. A sve je to samo još više ukopavalo političku situaciju u cijeloj zemlji u dublju i dublju agoniju.

Dnevno

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari