Pratite nas

DOSSIER ROBERT JEŽIĆ: Prijeti mu zatvor, no posao prijevoza nafte jadranskom obalom je dobio!

Objavljeno

na

Rođen je sredinom 50-ih godina u nekad imućnoj radničkoj obitelji u Rijeci kojoj su nakon Drugog svjetskog rata oduzeta imanja, šume, mlinovi i trgovina. Nakon što je 1969. godine postao jedriličarski kadetski prvak Jugoslavije, položio je i skiperski ispit i počeo raditi kao skiper, što je onda bio rijedak posao koji ga je kasnije vinuo u poduzetničke visine s obzirom da je Robert Ježić počeo dolaziti u kontakt sa imućnim ljudima iz inozemstva.

Na odmet mu nije bilo ni tečno govorenje engleskog, talijanskog, ruskog i njemačkog jezika koje ga je približilo domaćim i stranim poslovnim krugovima. Sve ovo, te još mnogo toga napravilo je od Ježića vlasnika Novog lista koji je u međuvremenu propao, stručnjaka za petrokemiju, vlasnika Diokija, svjedoka protiv bivšeg mu prijatelja Sanadera, i još mnogo toga, a najnovije vijesti kažu da će se sada njegova tvrtka Dinamarin baviti i prijevozom nafte duž jadranske obale.

Ježićev ‘trnovit’ put do uspjeha
Posrnuli riječki tajkun je tijekom pravnog studija u Rijeci, tako radio i kao fizički radnik, te kao redar po riječkim klubovima, a bio je i mornar u ACI marini u Ičićima. Kako piše Večernji, kada je završio studij prava 1983. zapošljava se kao predstavnik za

Jugoslaviju u njemačkoj tvrtki Doberttin AG iz Hamburga. Preko jednog utjecajnog poslovnog čovjeka, kojemu je bio skiper, 1985. dobio je posao u međunarodnoj trgovačkoj kompaniji Phillip Brothers (Philbro), čije je sjedište u Zugu u Švicarskoj.

jezic.robert

Postao je direktor njihova zagrebačkog predstavništva. Ta je tvrtka trgovala svime, a najviše kavom, naftom, žitom, metalima, uljima i sirovinama za petrokemijsku industriju. Tako je počeo poslovnu suradnju s petrokemijskim odjelima unutar tadašnje Ine. Krajem 1988. preselio se u Milano gdje je u tvrtki Petraco S.p.a. postao direktor odjela petrokemije. Krajem osamdesetih često putuje u Moskvu. 1992. godine prelazi u švicarsku tvrtku Landmark Chemicals iz Laussane, čiji su vlasnici bili Ariel i Josi Landesman. U Antwerpenu je dobio mjesto njihova direktora za jugoistočnu Europu. Tada je intenzivirao poslovanje s petrokemijskim odjelima Ine. Kada se 1996. iz Ine izdvojila tvrtka Polimeri, preteča Diokija, čak 80 posto njihovih kapaciteta koristila je tvrtka pod Ježićevim vodstvom.
Naime, još prije toga želio je postati vlasnikom Diokija, ali mu to nije odmah uspjelo jer je ta tvrtka bila u vlasništvu Dom fonda koji su kontrolirali Grof Eltz i Darko Ostoja. Nudio je 10, a oni su tražili 30 milijuna eura.
Tako Ježiću nije išlo baš sve ‘kao po loju’ dok 2000. godine Ivo Sanader nije postao predsjednik HDZ-a. Već je 2001. godine počeo lobirati za Ježića, a kasnije i posredno današnji ministar financija Slavko Linić koji je tada postao predsjednik Nadzornog odbora Ine. U pregovorima je na kraju posredovao i Hrvoje Petrač. Na kraju je ipak pronađen način da Dom fond 2004. godine proda većinski paket Diokija i 100 posto Kemikalije Hypo banci za 19,5 milijuna eura, iza koje se ustvari skrivao Ježić koji je uostalom u tom vremenu postao i predsjednik NK Rijeka, a kasnije, 2008. godine za 13 milijuna eura kupuje i riječki Novi list.

Sa Sanaderom pukla ljubav, a Linić se trudi spasiti stvar
U energetici, u medijima, u nogometu, preko banaka, svugdje je Roberta Ježića bilo, barem ondje gdje se novci vrte, a onda su došli i problemi. Naime, u sklopu istrage oko bivšeg premijera Sanadera završio je u pritvoru 2010. godine, optužen za nelegalno stjecanje 6,3 milijuna kuna kroz kupnju struje od HEP-a po nižim cijenama od tržišnih. Nadalje, otkriveno je i da je Ježić Sanaderu kupio BMW serije 7 vrijedan 4,2 milijuna kuna. Bivši ravnatelj Carine Mladen Barišić istražiteljima Uskoka je otkrio da je prema Sanaderovu zahtjevu, Ježić isplatio oko 100 tisuća dolara i 540 tisuća kuna dečku Sanaderove starije kćeri Petre, tijekom deset mjeseci stručnog glumačkog usavršavanja u New Yorku.
Onda je Ježić skužio ‘da je vrag odnio šalu’, pa se iz optuženika pretvorio u svjedoka optužbe protiv Sanadera. Otkrio je kako je mađarski Mol preko njega isplatio Sanaderu mito u iznosu od pet milijuna eura. Sudac je zatražio da se taj novac vrati Hrvatskoj, što je on obećao. U međuvremenu su propali i Dioki i Dina. Radnici su mjesecima na ulicama tražili svoje zaostale plaće. Novi list je prodan jednom istarskom poduzetniku, koji je za tu namjenu dobio kredit od Zagrebačke banke.
U traženju novih vlasnika Ježićevih tvrtki jako se angažirao Slavko Linić. Jedna turska tvrtka je bila ušla u Dioki, ali je na kraju pokupila Vladinih 5 milijuna eura i otišla. Linić je najavio da će tražiti povrat tih novaca sudskim putem. Situacija još nije riješena. Nije završen ni sudski postupak Ježiću.

Dinamarin dobila posao prijevoza nafte, evo Ježića opet u energetici
Kako tada, tako evidentno i danas, Linić pokušava spasiti što se spasiti da, pa je tako na mala vrata, kako piše Večernji, Dinamarin, tvrtka u vlasništvu posrnulog riječkog tajkuna Roberta Ježića, pobjednik 40-ak milijuna kuna vrijednog natječaja za posao dužobalnog prijevoza nafte za potrebe hrvatske nacionalne naftne kompanije Ine. Tako će na barem još godinu dana – koliko je trajanje ugovora – biti nastavljena posredna Ježićeva suradnja s mađarskim MOL-om koji operativno upravlja Inom, a protiv čijeg je čelnika Zsolta Hernádija nedavno u Hrvatskoj podnesena antikorupcijska optužnica u slučaju u kojem je krunski dokaz upravo Ježićevo svjedočenje.
Na to je oštro reagirao i sam Hernádi rekavši da Ježić laže, pa je tako bjelodano da Ježić nije poželjan u MOL-u kao poslovni partner, no pošto je Dinamarin na javnom natječaju ponudio najnižu cijenu i konkurentne uvjete, prihvaćanje bilo koje druge ponude teško bi se moglo prikazati kao legitimna poslovno opravdana odluka. Ježićevoj tvrtki olakotna okolnost je i da je Ina ovog puta odlučila sklopiti ugovor na razdoblje od jedne godine s opcijom produljenja na još jednu. Kod brodara su to relativno kratki ugovori čija je kratkoročnost vjerojatno smanjila broj zainteresiranih brodara za posao, no na natječaj se ipak javilo 18 tvrtki iz Hrvatske i inozemstva.
Ipak, najjeftinija ponuda, za 20 posto niža, stigla je iz Dinamarina. Kako piše Večernji, razloga za zadovoljstvo uz Inu, vjerojatno ima i Ježić, kojem je Dinamarin – barem koliko je poznato – posljednji biznis koji ima u Hrvatskoj. U posao morskog prijevoza nafte Ježić je ušao 2009. godine. Tvrtku je osnovao neposredno prije natječaja i, iako još nije imao ni brodove ni mornare, dobio je 250 milijuna kuna vrijedan ugovor koji je godinama prije držala tvrtka Jadranski pomorski servisi riječkog poduzetnika Ante Marasa. Mediji su tada objavili da je Ježić novac za kupnju brodova kod međunarodnih financijskih institucija prikupljao pozivajući se na ugovor s Inom prije nego što su rezultati natječaja uopće bili poznati.
Maras, inače s Ježićem povezan preko zajedničkog prijatelja Slavka Linića, bunio se tvrdeći da je njegova tvrtka jedina zadovoljavala uvjete natječaja i kako je posao političkim vezama dodijeljen Ježiću. I u kuloarima se spekuliralo da je svojim utjecajem Ježiću posao osigurao tadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader, a posao prijevoza Inine nafte poslije će se često koristiti kao argument za dokazivanje njihova bliskog odnosa, ključnog pak za dokazivanje veze između Sanadera i pet milijuna eura koje je tvrtka povezana s MOL-om isplatila na račun Ježićeva švicarskog poduzeća.
Razloga za zadovoljstvo vjerojatno ima i Ježić, kojem je Dinamarin – barem koliko je poznato – posljednji biznis koji ima u Hrvatskoj. U posao morskog prijevoza nafte Ježić je ušao 2009. godine. Tvrtku je osnovao neposredno prije natječaja i, iako još nije imao ni brodove ni mornare, dobio je 250 milijuna kuna vrijedan ugovor koji je godinama prije držala tvrtka Jadranski pomorski servisi riječkog poduzetnika Ante Marasa. Mediji su tada objavili da je Ježić novac za kupnju brodova kod međunarodnih financijskih institucija prikupljao pozivajući se na ugovor s Inom prije nego što su rezultati natječaja uopće bili poznati.
Maras, inače s Ježićem povezan preko zajedničkog prijatelja Slavka Linića, bunio se tvrdeći da je njegova tvrtka jedina zadovoljavala uvjete natječaja i kako je posao političkim vezama dodijeljen Ježiću. I u kuloarima se spekuliralo da je svojim utjecajem Ježiću posao osigurao tadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader, a posao prijevoza Inine nafte poslije će se često koristiti kao argument za dokazivanje njihova bliskog odnosa, ključnog pak za dokazivanje veze između Sanadera i pet milijuna eura koje je tvrtka povezana s MOL-om isplatila na račun Ježićeva švicarskog poduzeća.

Puno sumornija realnost, nego prije
Pet milijuna eura Ježić bi, po presudi zagrebačkog Županijskog suda, trebao vratiti u hrvatski proračun. Pošto rok za to istječe u trenutku donošenja pravomoćne presude, a to bi trebalo biti vrlo skoro, angažman u Ini poslužit će mu kao dobar demanti nagađanja kako je Ježić bankrotirao i da ne može prikupiti novac koji mora vratiti državi.
U Ježićevoj biografiji može se naći zaista svega, no jedno je sigurno, a to je da su zlatni dani ‘posrnulog riječkog tajkuna’, kako ga se zna nazvati, lagano prošli, pa se danas spašava što se spasiti da. Nagađa se da Ježić pokušava prodati svoje nekretnine čije su cijene pale, kao i općenito cijene nekretnina u Hrvatskoj, te i ptice na grani znaju da sada nije idealno vrijeme za prodavanje nekretnina.
Unatoč bliskosti s bivšim hrvatskim premijerima, vezama sa čelnim ljudima iz HDZ-a i SDP-a, te iako je pristao biti svjedokom protiv Sanadera, Ježiću ipak još uvijek prijeti zatvorska kazna u sudskim procesima koji se protiv njega vode.

Autor Lucija Brailo

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović zalaže se za veću uključenost države u rješavanje gorućih problema

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je, rezimirajući u petak u Koprivnici ovotjedni posjet Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, pozdravila inicijativu pet župana središnje i sjeverozapadne Hrvatske da zajedničkim projektima bolje iskoriste europske fondove, a kao najveći problem i ovom je prilikom istaknula odljev stanovništva, založivši se za veću uključenost države u rješavanje gorućih problema.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i župani Damir Bajs i Darko Koren održali su u Koprivnici zajedničku konferenciju za novinare.

Župan Bjelovarsko-bilogorski Damir Bajs izrazio je zadovoljstvo što je predsjednica gospodarstvenicima dviju županija omogućila predstavljanje svojih potencijala šefovima diplomatskih misija i međunarodnih organizacija akreditiranih u Republici Hrvatskoj.

Župan Koprivničko-križevački Darko Koren je, napomenuvši kako je svjestan ovlasti kojima predsjednica raspolaže, rekao da ne sumnja da će ona dati značajan doprinos uklanjanju svih problema koji tiše stanovnike dviju županija i šire.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je i ovom priliko negativne demografske trendove istaknula kao pitanje svih pitanja.

“Nažalost, obje županije bilježe odljev stanovništva. Ovdje moram pohvaliti gradove i općine koji rade sve što mogu kako bi se promijenilo to dramatično demografsko stanje. Međutim država mora sustavnije i odlučnije pristupiti ovome problemu. Zatvaranje pošta i raznih institucija u manjim sredinama rezultira odlaskom ljudi, a pritom se ostvaruju minimalne uštede,” rekla je.

Istaknula je kako je nužna cjelovita reforma školstva koja će zadržati mlade ljude u Hrvatskoj tako što će se nakon kvalitetnog školovanja lakše zapošljavati.

Založila se za cestovno i željezničko povezivanje manjih gradova i općina, a u tom kontekstu je pružila potporu nastavku gradnje brzih cesta do Bjelovara i Koprivnice, te modernizaciju pruge Zagreb – Koprivnica – Mađarska granica i izgradnju pruge koja će spajati Bjelovar sa Zagrebom s glavnom raskrsnicom u Svetom Ivanu Žabnom.

Podržala je inicijativu pet župana središnje i sjeverozapadne Hrvatske koja je temeljena na uzoru Projekt Slavnija, da bi se bolje iskoristili europski fondovi.

“Novi indeks razvijenosti omogućit će nekim gradovima i općinama lakše povlačenje sredstava Europske unije. Međutim, od ključne je važnosti i horizontalna suradnja u provedbi zajedničkih projekata,” rekla je predsjednica republike i poručila da će i dalje pomagati gospodarstvu da nalazi nova tržišta izvan državnih granica.

“U poticanju gospodarskih aktivnosti navodim primjer Bjelovara, koji će od iduće godine biti tax free, Grad koji će se odreći komunalnih i drugih naknada u korist poduzetnika,” kazala je Grabar-Kitarović.

Zauzela se za daljnja istraživanja i iskorištavanja geotermalnih izvora koji pokazuju potencijal gospodarske iskoristivosti u obje županije.

“Ovdašnji poduzetnici i obrtnici susreću se s prevelikom birokracijom, slabom suradnjom s državnim institucijama, a kao negativnost isticali su prevelika porezna opterećenja,” rekla je predsjednica te dodala da i prevelik broj inspekcija, koje počesto djeluju represivno umjesto korektivno, ne idu u prilog razvoju gospodarstva.

Grabar-Kitarović: Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebao bi uvesti red, a zamke su u iznimkama

Govoreći o poljoprivredi istaknula je nisku otkupnu cijenu mlijeka te je rekla da bi Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi trebao uvesti reda na tržište.

“Međutim u njemu postoje instituti iznimaka koje bi mogle postati pravilo. Primjerice mogle bi se koristiti u vidu primjene dampinških cijena prilikom uvoza jeftinih proizvoda koji su pred istekom roka valjanosti. To ne odgovara nama potrošačima koji na taj način, umjesto kvalitetnih i zdravih domaćih proizvoda, dobivamo proizvode sumnjive kvalitete,” napomenula je Grabar-Kitarović.

Predsjednica podupire razvoj drvne industrije. “Hrvatsko drvo treba ići u hrvatski proizvod. Dakle trebamo se više usredotočiti na izvoz drvnog proizvoda, a ne drvne građe,” rekla je Grabar-Kitarović.

Nakon obraćanja novinarima, predsjednica se uputila na sastanak gospodarstvenika dviju županija s diplomatskim zborom akreditiranim u Hrvatskoj. Na njemu su prezentirane izvozne mogućnosti poslovnih subjekata s ciljem pronalaženja novih tržišta.

To je posljednji formalni sastanak u sklopu njezina ovotjednog boravka u Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Kardinal Puljić: Crkva ispunjava svoje financijske obveze

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić ustvrdio je u petak kao nema ničega spornog u odluci kojom se dio crkvene imovine u Dubrovniku predaje hrvatskoj vladi kao udio za vraćanje duga po kreditnim obvezama ocijenivši pri tom kako su drukčije tvrdnje dio već viđene”negativne kampanje” protiv Crkve.

Komentirajući novinarima u Sarajevu otvoreno pismo što ga je hrvatski Centar za mirovne studije (CMS) uputio vladi zbog odluke o preuzimanju dijela duga Vrhbosanske nadbiskupije prema Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) kardinal Puljić je kazao kako u tome ne vidi nikakav problem jer Crkva vraća svoje dugove.

“Ne radi se ni o kakvom oprostu (duga) nego jednostavno o davanju naše imovine pod taj dug koji imamo, a sve ostalo – to je kampanja iz Hrvatske koja inače prema nama često puta negativno pristupa bez da cjelovitu istinu sazna”, kazao je kratko kardinal Puljić.

CMS u otvorenom pismu kritizira odluku hrvatske vlade o preuzimanju duga Vrhbosanske nadbiskupije prema HBOR-u uz tvrdnju kako je ionako riječ o kreditu kojega takva banka nije smjela odobriti.

Za kredit koji je bez kamata nešto veći od tri milijuna eura Vrhbosanska je nadbiskupija kao zalog dala nekretnine u Dubrovniku a u CMS-u tvrde kako su iste nekretnine dva puta založene odnosno kako je na isti način podignut još jedan kredit od 4,5 milijuna eura što smatraju krjanje problematičnim.

Prodajom nekretnina u Dubrovniku dug Vrhbosanske nadbiskupije HBOR-u bi trebao biti smanjen za oko milijun eura.

Iz CMS-a su od vlade i uprave HBOR-a zatražili pojašnjenje zbog čega je ta banka uopće dala kredit pravnoj osobi koja nije registrirana u Hrvatskoj ali i kako je moguće da zalog za vraćanje duga bude nekretnina koja je do 2007. godine bila vlasništvo Hrvatske a potom je prepisana Vrhbosanskoj nadbiskupiji te zašto HBOR tu nekretninu nije ovršio kada Vrhbosanska nadbiskupija više nije bila u stanju vraćati kredit.

Kardinal Puljić: Jednima se u Haagu sudi što su dijelili BiH, a drugi su nagrađeni jer su je podjelili

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari