Pratite nas

BiH

Dosta je bošnjačkih laži i obmana kojima se pokušavaju zamijeniti uloge zločinaca i žrtve u Bugojnu

Objavljeno

na

Na nedavne izjave Šefika Džaferovića, člana Predsjedništva BiH o ratnim događajima u Bugojnu, reagirala je Koordinacij udruga HVO-a proizašlih iz Domovinskog rata.

„Skoro svaki posjet Bugojnu, bošnjački dužnosnici koriste kako bi širenjem laži pokušali prikriti istinu o ratnim događanjima u ovom gradu, jednom od simbola stradanja Hrvata u BiH.

Upravo to je učinio i jedan od bošnjačkih članova Predsjedništva BiH Šefik Džaferović prilikom nedavnog boravka u ovom gradu kada je bez trunke srama i zadrške, pokazao ne samo otvorenu mržnju prema hrvatskom narodu već i bolesnu potrebu narugati se žrtvama ovog naroda, i to u Bugojnu kojeg je tzv. ABiH u proteklom ratu etnički očistila od Hrvata!“, stoji u reagiranju u kojemu se dalje navodi:

„Gospodine Džaferoviću, niste kompetentni govoriti o ratu u Bugojnu, iznoseći jednu stranu priče, i to onu iskrivljenu i lažnu!

Mi iz Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO HB Bugojno znamo kao što to vrlo dobro znaju i Bošnjaci Bugojna, da je HVO prvi stao u obranu ovog grada i zaustavio ulazak vojske Republike Srpske. Dok postrojbe tzv. Armije BiH nisu ni postojale, HVO je kao jedina vojna sila na području Bugojna branio i obranio i bošnjački i hrvatski narod.

Tada su bošnjački dužnosnici bili na nas ponosni, pisali su nam i pjesme. Našu naivnost, nako što smo vjerovali bošnjačkom narodu, hranili vas, naoružavali, smjestili obitelji Bošnjaka u Hrvatskoj i dali vam već uspostavljene crte obrane prema srpskom agresoru, skupo smo platili.

U nemogućnosti napredovanja na bojišnici prema vojski Republike Srpske, odlučili ste ratovati protiv dojučerašnjih saveznika, hrvatskog naroda i postrojbi HVO-a koje su prije toga oslobodile Zijamet, spriječile pad Prusca i pad Bugojna.

Vaše optužbe da smo planirali i napali tzv. ABiH i počinili zločin u Vrbanji, nemaju nikakvog uporišta jer da smo planirali napasti tzv. Armiju BiH onda bismo to učili 1992. godine kada smo s lakoćom pod nadzor HVO-a mogli staviti cijelo Bugojno, a ne 1993. kada je tzv. Armija BiH s pet brigada krenula s planom progona Hrvata i etničkog čišćenja Bugojna.

Bošnjački političari i Udruge cijelo ovo vrijeme obmanjuju javnost tvrdnjama da je u Vrbanji ubijeno 45 civila. Radi istine, molimo Vas da konačno kažete da se preko 3O navodnih civila iz Vrbanje vode kao poginuli pripadnici tzv. Armije BiH.

Umjesto laži koje širite, objasnite svome narodu zašto nema optužnice protiv Hrvata i HVO, jer su optužbe bile utemeljene na iskazima lažnih svjedoka. Vrbanja je bila vojno uporište tzv. ABiH i u njoj ste bez ikakvog razloga ubili dva pripadnika HVO te tako započeli rat u Bugojnu.

HVO je uzvratio na način da je zauzeo Vrbanju i tjekom te akcije poginuo je nažalost i jedan broj civila. Pričom o ubijenih 45 civila pokušavate prekriti i opravdati zločine koje je u Bugojnu počinila tzv. Armija, a kojima se i Vi gospodine Džaferoviću ponosite. Radi istine nabrojat ćemo vam neke od njih:

• Ubili ste 68 hrvatskih civila, dvojici od njih ste odsjekli glave

• 16 civila ste spalili i još uvijek nema njihovih posmrtnih ostataka

• 19 bugojanskih logoraša ste odveli ste u nepoznato, iako je njih 11 registrirao Međunarodni crveni križ

• 10 logoraša ste likvidirali u logorima

• Otvorili ste na desetine logora u Bugojnu kroz koje je prošlo preko 2500 Hrvata. Samo kroz logor „Stadion“ prošlo je 550 Hrvata

• Devastirali ste sve crkve na području Bugojna, a crkvu u Drvetinama ste potpuno spalili kao i župni ured u Kandiji

• Sve spomenike u katoličkim grobljima ste porušili

• Preko 2500 objekata u vlasništvu Hrvata je opljačkano, uništeno ili spaljeno

• Vi ste jedina vojska koja je spalila školu ( školu u Kandiji ) u koju su išla i bošnjačka djeca

Jesu li ovo činjenice na koje ste Vi ponosni ?! Vjerojatno se ponosite Alijom Izetbegovićem koji je na Rostovu postrojavao muđahedine, na agresiju na Hrvate Bugojna koju je izvršila tzv. ABiH čijih je pet brigada napalo Bugojno, etnički ga čisteći od Hrvata.

Pokušaji da lažima zamijenite ulogu zločinca i žrtve postali su krajnje licemjerni te Vas molimo da prestanete jer istina je jedini način izgradnje mira i suživota svih naroda koji žive u Bugojnu pa tako i Hrvata čijim žrtvama se na ovaj način rugate“, priopćili su iz Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata HVO HB Bugojna.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Godišnjica raspuštanja: Kroz Manjaču je prošlo oko 5000 logoraša

Objavljeno

na

Objavio

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banja Luke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini organizirat danas obilježava 27. godišnjice raspuštanja koncentracijskog logora Manjača kod Banjaluke.

Koncentracijski logor Manjača formiran je na vojnom poligonu iznad Banjaluke 1991. godine u kojem su bili zatvoreni Hrvati s ratišta u Republici Hrvatskoj.

Nakon početka ratnih događanja i agresije na BiH, logor je osposobljen za zatvaranje logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz obližnjih općina Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora, Kotor-Varoši, Doboja, Mrkonjić-Grada, Šipova i Banje Luke.

Logoraši su u ovom logoru držani u krajnje nehumanim i životinjskim uvjetima, u štalama koje su prije toga korištene za smještaj životinja. Tučeni su i zlostavljani svakodnevno, davane su im količine vode i hrane jedva dostatne za opstanak, a tjerani su i na prisilan rad.

Više logoraša je u ovom logoru brutalno ubijeno, a na poligonu su pronađene i masovne grobnice gdje su tijela ubijenih skrivana od očiju javnosti, podsjećaju iz Saveza logoraša u BiH.

Kroz logor je prošlo oko 5.000 logoraša, civila Bošnjaka i Hrvata, a iako je 14. studenog 1992. godine puštena veća grupa starijih i maloljetnih logoraša, nedugo poslije logor Manjača je ponovo formiran i bio je u funkciji sve do 1996. godine.

Za ratne zločine, uključujući i one počinjene u logoru Manjača, pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu, Sudom BiH, Županijskim sudovima u Splitu i Zagrebu i Okružnim sudom u Banjaluci osuđeni su Milomir Stakić na 40 godina zatvora, Radoslav Brđanin na 30 godina, Nikola Kovačević na 12 godina, Mirko Graorac na 15 godina, Željko Bulatović na 11 godina, Siniša Teodorović na osam godina te Zoran Gajić i Dane Lukajić na po šest godina zatvora, prenosi BHRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

FBiH krši svoje zakone: Mora se obilježavati utemeljenje Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

U ponedjeljak se navršava 28 godina od utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne koje se dogodilo u Grudama istoga dana kada je pao Vukovar, što daje nedvojben odgovor o razlozima njezina utemeljenja, no zajedno s time krenut će nove prepirke i osporavanja, prije svega iz političkog Sarajeva koje će nastojati Herceg Bosnu ponovno poistovjetiti s ratnim zločinima i ocjenama kako se radilo o “takozvanoj tvorevini”.

Ove tvrdnje koje su u posljednje tri godine umjetno ušle u bošnjački politički i medijski narativ u pozadini imaju samo za cilj očuvanje dominacije i nastavak političkog nasilja nad malobrojnijim Hrvatima.

Odluke sudova

Činjenice, međutim, govore u prilog Herceg Bosni i njezinu postojanju i danas. Čak i unatoč tome što su je se na izvjestan način odrekli i hrvatski dužnosnici u BiH.

Činjenica je da su 1995. godine, kad je stupio na snagu Ustav Federacije, u dijelu Federacije BiH bili na snazi propisi Hrvatske Republike Herceg Bosne. Svi zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne koji nisu stavljeni izvan snage u trenutku stupanja na snagu zakona Federacije Bosne i Hercegovine i danas su na snazi i po njima moraju postupati kako tijela uprave tako i nadležni sud.

Upravo je to navedeno u odredbama Ustava FBiH, ali i u sporazumu o oživotvorenju Federacije BiH potpisanom kao dio Daytonskog mirovnog sporazuma. Tada je eksplicitno navedeno da se nastavlja pravni kontinuitet i imaju primijeniti svi zakoni koji su do tada doneseni.

No, očito tako ne smatraju i hrvatski političari u vlasti. Naime, Federacija Bosne i Hercegovine do današnjeg dana još uvijek nije donijela zakon o blagdanima i praznicima te je jasno da se, sukladno amandmanu VIII. Ustava Federacije BiH, na teritoriju Federacije gdje su vrijedili zakoni Hrvatske Republike Herceg Bosne ima primijeniti Zakon o blagdanima Hrvatske Republike Herceg Bosne.

Ustvari, to je danas zajednička pravna baština Federacije BiH. U Narodnom listu Hrvatske Republike Herceg Bosne od prosinca 1995. godine službeno je objavljen Zakon o blagdanima i neradnim danima u Hrvatskoj Republici Herceg Bosni, a donio ga je nakon glasovanja u Saboru HR HB 17. studenoga 1995. godine ukazom tadašnji predsjednik Predsjedničkog vijeća Hrvatske Republike Herceg Bosne Krešimir Zubak.

Prema tome zakonu, devet je neradnih dana Hrvatske Republike Herceg Bosne, a određeni su: Nova godina, Velika Gospa, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, Dan svehrvatske državnosti, Velika Gospa, Dan spomena na mrtve, Dan proglašenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne te božićni blagdani. Zakonom je bilo predviđeno i da pripadnici islamske vjeroispovijesti, pravoslavci i židovi imaju pravo izostati s posla dva dana za vjerske blagdane.

Primjenjuje se u ZHŽ-u

Ovaj zakon još je uvijek na snazi, a primjenjuje se na izvjestan način tek u Zapadnohercegovačkoj županiji u kojoj je Dan osnivanja Herceg Bosne neradni dan.

Pravnici s kojima smo razgovarali tvrde kako neobilježavanje Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne zapravo predstavlja kršenje Ustava Federacije BiH, a svi oni koji negiraju Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu, odnosno obilježavanje Dana HZ HB, zapravo krše ustavni poredak Federacije BiH i za to moraju biti sankcionirani zbog rušenja ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine, piše Zoran Krešić / Večernji list

 

Busovača – javna tribina ’18. studeni’: Organiziranje Hrvata kroz Herceg-Bosnu omogućilo je obranu i opstanak

 

 

 

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari