Pratite nas

Gospodarstvo

Doživite Martinje u Osječko-baranjskoj županiji

Objavljeno

na

Ilustracija

Legenda kaže kako je Martin, zbog kojeg se iz godine u godinu 11.studenog obilježava i slavi Martinje ili blagdan svetoga Martina, oduvijek bio osjetljiv na ljudsku patnju. Kao mladić, hladne je zimske večeri susreo promrzlog prosjaka zamotanog u poderane krpe koji je od Martina tražio milostinju; kako nije imao novca pri sebi, prepolovio je svoj plašt i dao ga siromahu da ne umre od hladnoće. Osim siromaha, Sveti Martin zaštitnik je vinara, vinogradara, vojnika, putnika te mnogih mjesta u Europi i Hrvatskoj.

U spomen na Svetog Martina, danas se, diljem Osječko-baranjske županije na dan sv. Martina njeguje tradicionalni običaj pretakanja mošta u mlado vino. Ima li, stoga, nešto ljepše od “krštenja vina” u rumenu pastelnu jesen kada se u mjestima u kojim je sveti Martin zaštitnik priređuju tradicionalne zabave koje ugriju srca brojnim mještanima, domaćim i stranim turistima?! Odličan je to pečat za polagani završetak ove vinogradarske godine koja je vinogradarima donijela još jednu u nizu iznimnih berbi.

S ponosom možemo govoriti o tome da vinari s područja Osječko – baranjske županije nastavljaju sa strategijom rasta i razvoja. Kako bi najbolje ostalo „kod kuće“, većinu vina prodaju na domaćem tržištu, ali u isto vrijeme otvaraju i nova inozemna tržišta jer njihove brojne osvojene nagrade i priznanja na međunarodnim ocjenjivanjima vina potvrđuju velike potencijale naših vina, a samim time i Slavonije, Baranje i Srijema.

Odvojite trenutak svog vremena i doživite Martinje u našoj Osječko-baranjskoj županiji. Proživite manifestaciju dobre kapljice, ali i izvrsne gastronomije koja će se održati 10. i 11. studenog 2018. godine. Prošetajte slavonskim, baranjskim i srijemskim vinogradima. Nazočite obredu krštenja mošta. Poslušajte zvuk slavonske tamburice. Degustirajte najbolja domaća mlada vina i kušajte bogatu gastronomsku ponudu. Ne dopustite da Sveti Martin koji je rođen oko 316. godine u Panoniji, a čije je ime nastalo kao umanjenica od imena Mars koji je bio rimski Boga rata ode u zaborav.

Gostoljubivost, srdačnost i smirenost naših ljudi dočekat će vas s entuzijazmom, razumijevanjem i predanošću jer smatramo da je unikatno vrijeme najviše što nekome možemo ponuditi, a upravo je ono iznimno važan temelj stvaranja veze između domaćina i turista koji teži razglednici na srcu po kojoj će ispisati osobne osvrte s našeg kraja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Gospodarstvo

HNB lani s gubitkom od 468 milijuna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska narodna banka (HNB) prošlu je godinu završila s gubitkom od 468,37 milijuna kuna, što je znatno manje nego u 2017. kada je iznosio 2,55 milijardi kuna, pokazuje godišnje izvješće središnje banke.

Godišnje izvješće pokazuje i da je gubitak, koji je najvećim dijelom rezultat tečajnih razlika, pokriven iz opće pričuve.

Po podacima iz izvješća, ukupne međunarodne pričuve HNB-a na kraju 2018. iznosile su 17,44 milijardi eura, što je za 1,7 milijardi ili 11 posto više u odnosu na kraj 2017.

Neto međunarodne pričuve, u koje nisu uključena sredstva Ministarstva financija, Europske komisije, SDR-i kod MMF-a kao ni ulaganja u repo poslove, porasle su za 2,08 milijardi eura ili 15,2 posto, na 15,82 milijarde eura.

Rast međunarodnih pričuva u 2018. ostvaren je na osnovi otkupa deviza od banaka, ostvarene zarade od upravljanja pričuvama te pozitivnih međuvalutnih promjena zbog jačanja tečaja američkog dolara prema euru, koje je dovelo do rasta vrijednosti dolarskog dijela pričuva iskazanog u eurima.

U izvješću se, između ostaloga, ističe da je HNB deviznim transakcijama u 2018. neto otkupio rekordnih 1,84 milijarde eura, čime je kreirano 13,6 milijardi kuna likvidnosti u financijskom sustavu.

Valutna struktura međunarodnih pričuva u 2018. blago se promijenila u korist eura. Tako je udio eura u pričuvama krajem 2018. iznosio 85,1 posto, dok je na kraju 2017. bio 83,2 posto. U istom razdoblju udio američkog dolara u međunarodnim pričuvama, koji je na kraju 2017. iznosio 14,5 posto, smanjio se na 12,7 posto. Udio SDR-a također se blago smanjio, i to s 2,3 na 2,1 posto međunarodnih pričuva.

U skladu s opisanom valutnom strukturom i činjenicom da međunarodne pričuve čine gotovo cjelokupnu imovinu HNB-a, dok je najveći dio obveza nominiran u kunama, HNB je, kao i velik broj središnjih banaka drugih zemalja, znatno izložen valutnom riziku, a tečajne razlike izravno utječu na konačni rezultat izvještaja o dobiti, napominje se u izvješću.

U 2018. američki dolar ojačao je u odnosu na euro, a time i u odnosu na kunu, pa je to dovelo do povećanja kunskog iskaza međunarodnih pričuva i pozitivnih nerealiziranih tečajnih razlika. konstatira se. Međutim, istodobno je bilo zabilježeno i jačanje kune prema euru, pa su na osnovi toga za eurski dio pričuva obračunate nerealizirane negativne tečajne razlike.

A kako su one premašile pozitivne tečajne razlike od jačanja američkog dolara, ukupne nerealizirane tečajne razlike naposljetku su bile negative i iznosile su 592 milijuna kuna, što je odredilo i rezultat izvještaja o dobiti HNB-a, koji je u 2018. bio u minusu za 468 milijuna kuna.

Taj iznos pokriven je iz općih pričuva HNB-a, koje su 31. prosinca 2017. iznosile 11,3 milijardi kuna, a većinom su formirane od pozitivnih tečajnih razlika u prethodnim godinama te među ostalim služe upravo kao zaštitni sloj za pokrivanje valutnog rizika i očuvanje temeljnoga kapitala HNB-a, kaže se još u izvješću.

Registrirano ukupno 499 komada krivotvorenih novčanica

U iscrpnom izvješću HNB-a, na više od 200 stranica, navodi se i da je tijekom 2018. u Hrvatskoj bilo registrirano ukupno 499 komada krivotvorenih novčanica kuna u ukupnoj vrijednosti od 150.920 kuna, od čega su 71,9 posto bile krivotvorine loše kvalitete izrade.

U usporedbi s 2017. broj registriranih krivotvorina kuna povećan je za 97,2 posto.

Uzevši u obzir da je tijekom 2018. izvan trezora HNB-a i gotovinskih centara bilo prosječno 244.833.167 komada novčanica, na milijun komada novčanica kuna u optjecaju registrirane su dvije krivotvorene novčanice, dok je u 2017. godini u optjecaju registrirana 1,1 krivotvorena novčanica, ističe se u izvješću.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Od smanjenja stope PDV-a polovicu su zadržali trgovci

Objavljeno

na

Objavio

Dok većina ekonomista smatra kako snižavanje stope PDV-a nije dobra odluka jer proračun mnogo gubi, a građani malo dobivaju, ministar financija ustrajava na spuštanju opće stope od iduće godine sa 25 na 24 posto, kako stoji u zakonu, a otvorena je opcija da se u četvrtom krugu porezne reforme snižena stopa proširi na nove prehrambene proizvode, piše u utorak Jutarnji list.

Koliko su posljednje porezne izmjene doista utjecale na potrošačke cijene, pokušali su odgovoriti analitičari HNB-a, rezultati pokazuju da je prijenos za većinu proizvoda “bio znatan, ali nepotpun” i iznosio je oko 50 posto, donosi dnevnik.

U siječnju ove godine snižen je PDV na određene prehrambene proizvode i dječje pelene s 25 na 13 posto te na lijekove koji se mogu kupiti bez recepta sa 25 na 5 posto.

Kad bi prijenos bio potpun, pad cijena prehrambenih proizvoda obuhvaćenih ovom zakonskom izmjenom iznosio bi 9,6 posto, a cijene lijekova bile bi niže za 16 posto.

Rezultati analize HNB-a za razdoblje od prosinca do veljače pokazuju da se učinak smanjenja PDV-a na cijene znatno razlikovao po analiziranim proizvodima i kategorijama: medijan ocijenjenog učinka na cijene iz skupine meso iznosi -6,3 posto, na voće -6 posto, na povrće -6,2 posto, na ribu -2,7 posto, na jaja -12,1 posto, na pelene -5,3 posto te na lijekove koji se mogu kupiti bez recepta -14,5 posto.

Doprinos učinka smanjenja PDV-a, objašnjavaju analitičari HNB-a, izračunali su tako što su razliku između ostvarene i prognozirane promjene indeksa cijena pojedine skupine proizvoda pomnožili s ocijenjenim udjelom proizvoda koji podliježu nižoj stopi PDV-a.

Da se smanjenje poreza ne prelijeva u potpunosti na cijene, upućuje domaće iskustvo, kao i iskustva drugih zemalja. Očekivano, manji je u slučaju smanjenja poreza negoli povećanja. Više je razloga koji objašnjavaju to djelomično prelijevanje poreznih izmjena na potrošačke cijene.

Među ostalim, navodi HNB, intenzitet prijenosa smanjenja PDV-a na cijene ovisi o stupnju konkurencije na pojedinom tržištu. Naime, pojedini trgovci smanjit će cijene samo djelomično, kako bi povećali profit, u slučaju kada ocijene da to neće utjecati na gubitak njihova tržišnog udjela, donosi Jutarnji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari