Pratite nas

Gospodarstvo

Doživite Martinje u Osječko-baranjskoj županiji

Objavljeno

na

Ilustracija

Legenda kaže kako je Martin, zbog kojeg se iz godine u godinu 11.studenog obilježava i slavi Martinje ili blagdan svetoga Martina, oduvijek bio osjetljiv na ljudsku patnju. Kao mladić, hladne je zimske večeri susreo promrzlog prosjaka zamotanog u poderane krpe koji je od Martina tražio milostinju; kako nije imao novca pri sebi, prepolovio je svoj plašt i dao ga siromahu da ne umre od hladnoće. Osim siromaha, Sveti Martin zaštitnik je vinara, vinogradara, vojnika, putnika te mnogih mjesta u Europi i Hrvatskoj.

U spomen na Svetog Martina, danas se, diljem Osječko-baranjske županije na dan sv. Martina njeguje tradicionalni običaj pretakanja mošta u mlado vino. Ima li, stoga, nešto ljepše od “krštenja vina” u rumenu pastelnu jesen kada se u mjestima u kojim je sveti Martin zaštitnik priređuju tradicionalne zabave koje ugriju srca brojnim mještanima, domaćim i stranim turistima?! Odličan je to pečat za polagani završetak ove vinogradarske godine koja je vinogradarima donijela još jednu u nizu iznimnih berbi.

S ponosom možemo govoriti o tome da vinari s područja Osječko – baranjske županije nastavljaju sa strategijom rasta i razvoja. Kako bi najbolje ostalo „kod kuće“, većinu vina prodaju na domaćem tržištu, ali u isto vrijeme otvaraju i nova inozemna tržišta jer njihove brojne osvojene nagrade i priznanja na međunarodnim ocjenjivanjima vina potvrđuju velike potencijale naših vina, a samim time i Slavonije, Baranje i Srijema.

Odvojite trenutak svog vremena i doživite Martinje u našoj Osječko-baranjskoj županiji. Proživite manifestaciju dobre kapljice, ali i izvrsne gastronomije koja će se održati 10. i 11. studenog 2018. godine. Prošetajte slavonskim, baranjskim i srijemskim vinogradima. Nazočite obredu krštenja mošta. Poslušajte zvuk slavonske tamburice. Degustirajte najbolja domaća mlada vina i kušajte bogatu gastronomsku ponudu. Ne dopustite da Sveti Martin koji je rođen oko 316. godine u Panoniji, a čije je ime nastalo kao umanjenica od imena Mars koji je bio rimski Boga rata ode u zaborav.

Gostoljubivost, srdačnost i smirenost naših ljudi dočekat će vas s entuzijazmom, razumijevanjem i predanošću jer smatramo da je unikatno vrijeme najviše što nekome možemo ponuditi, a upravo je ono iznimno važan temelj stvaranja veze između domaćina i turista koji teži razglednici na srcu po kojoj će ispisati osobne osvrte s našeg kraja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Vlada braniteljima, građanima i tvrtkama otpisuje 700 milijuna kuna kredita

Objavljeno

na

Objavio

Vlada je na ovotjednoj sjednici donijela odluku o otpisu potraživanja po kreditima odobrenima po Kreditnom programu zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske i kreditima odobrenima od strane bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje, temeljem koje će se ukupno otpisati 700 milijuna kuna.

Od toga se na Kreditni program zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske odnosi 32 milijuna kuna, a na bivši Fond za razvoj i zapošljavanje 670 milijuna kuna.

Povjerenstvo

U obrazloženju odluke se navodi kako je Vlada još 18. svibnja 1996. donijela Program zapošljavanja razvojačenih pripadnika Hrvatske vojske, po kojem je ukupno odobreno 3655 kredita (poljoprivrednicima 1791 kredit, za osnivanje obrta 1820 kredita, te poslodavcima za zapošljavanje 44 kredita) u ukupnom iznosu od 319,591.741 kunu. Temeljem donesenih odluka, od ukupno odobrenih 3655 kredita, a po zahtjevu korisnika kredita i pozitivnog mišljenja stručnog povjerenstva osnovanog pri Ministarstvu hrvatskih branitelja, dosad je bilo otpisano 1829 kredita u iznosu od 208,156.047 kuna.

Novom odlukom se otpisalo 285 kredita u iznosu od 32,139.659 kuna, a od toga je razlog za 30 otpisanih kredita smrt nositelja kredita, za 30 je maligna i teška kronična bolest, a za 82 je težak socijalni položaj korisnika kredita.

Kada je riječ o kreditnom programu Fonda za razvoj i zapošljavanje, u Vladi podsjećaju da je Fond za razvoj i zapošljavanje osnovan Zakonom o Fondu za razvoj i zapošljavanje koji se primjenjivao od 1. siječnja 2002. do 9. studenoga 2010. Njegove poslove je tada preuzelo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, a 2012. poslove nadzora i naplate odobrenih kredita preuzelo je Ministarstvo financija. Tako je Ministarstvo financija preuzelo nadzor i naplatu za 208 kreditnih partija, odnosno 192 korisnika kredita, te je na dan 31. prosinca 2012. stanje navedenih kredita evidentirano u Glavnoj knjizi državnog proračuna u iznosu 1.622,410.528 kuna, od čega je ukupna glavnica iznosila 1.364,029.788 kuna (dospjela glavnica iznosila je 684,968.540 kuna, nedospjela glavnica 679,061.248 kuna), dok su ukupne kamate iznosile 258,380.739 kuna. Kao dio ukupnih mjera pomoći gospodarstvu, Vlada je 2013. donijela Uredbu o kriterijima za otpise i odgodu temeljem kojih je predvidjela davanje bespovratnih potpora u vidu otpisa u visini od 30 posto do 70 posto iznosa odobrenog i iskorištenog kredita, a na osnovi koje nisu svi podnijeli zahtjev za otpisom kredita. Iduće godine Vlada donosi uredbu kojom pooštrava kriterija za otpis i odgodu. I sada dolazimo do prilično nadrealne situacije, vezanu za dio od 670 milijuna otpisanih kredita iz ovog Fonda.

Pravne zapreke

Naime, korisnici kredita Fonda se počinju pozivati na svoja stečena prava temeljem spomenute Uredbe iz 2013., te pokreću sudske postupke. Državno odvjetništvo je tim povodom dalo mišljenje u kojem ne nalazi pravne zapreke za sporazumno rješavanje sporova, te navodi da bi se ne postupanjem i ne donošenjem odgovarajućeg akta temeljem spomenute Uredbe državni proračun izložio dodatnim troškovima i eventualnim novim zahtjevima za odštete. Zbog toga je Vlada sada donijela odluku o otpisu ukupno oko 670 milijuna kuna za korisnike kredita tog Fonda, a nemalim dijelom se taj otpis odnosi na one korisnike kredita koji su tužili državu zato što im nije otpisala dio kredita. Eto, i to smo doživjeli.

Porezni obveznici će oprostiti i otpisati dio kredita korisnicima kredita zato što su korisnici kredita tužili državu zato što im nije pravovremeno otpisala dugove.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rimac predstavio novi Greyp

Objavljeno

na

Objavio

Nova linija brdskih bicikala Greyp Bikes predstavljena je sinoć u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu.

Od četvrtka u 21 sat kada je bilo službeno predstavljanje, počela je i prodaja preko webshopa. U cijeli projekt potrošeno je oko 6 milijuna eura, a cijena bicikla kreće se od 6.500 do 7.500 eura.

Tri godine nakon predstavljanja posljednjeg električnog bicikla i gotovo šest godina nakon prvog modela kojim su oduševili svijet, Mate Rimac i ekipa iz Greyp Bikesa predstavili s novi Greyp G6 u prostorijama Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu.

G6 razvijen je oko pogona, na njemu je hrpa senzora te je stalno povezan s internetom. Na jedinstven su način tako spojili biciklističke i digitalne komponente, razvili mobilnu aplikaciju te na taj način stvaraju, kako kažu, potpuno novo korisničko iskustvo. Težit će manje od 25 kilograma, a postizat će veću brzinu.

Razvoj nove linije električnih bicikala započeo je idejom da se ne kreira jedan u nizu električnih bicikala, već da se iskoriste nevjerojatne mogućnosti elektrifikacije, povezivosti, ‘gamificationa’ te uz dodatak iznimne kreativnosti stvori jedinstveni proizvod.

– Trebalo je 4 godine intenzivnog istraživanja, razvoja i testiranja kako bismo razvili proizvod koji predstavljamo javnosti. Odlike sustava i same tehnološke platforme, važnije su od samog proizvoda. Za razliku od tradicionalnih biciklističkih kompanija, umjesto opremanja bicikla električnim pogonom, mi smo bicikl razvili oko pogona, senzorike i stalnog pristupa internetu. Vjerujem da smo na jedinstven način spojili biciklističke i digitalne komponente, integrirali senzoriku i kamere, umrežili bicikle, razvili mobilnu aplikaciju i na taj način stvorili potpuno novo iskustvo vožnje bicikla. U ovaj projekt smo uložili četiri godine razvoja i vjerujemo da je ovo prekretnica za našu firmu, a ako možemo zanemariti skromnost na trenutak, prekretnica za biciklističku industriju – izjavio je Mate Rimac.

Jedna od glavnih odlika novog bicikla uloga je pametnog telefona koji postaje glavno korisničko sučelje. G6 na temelju informacija dobivenih iz niza ugrađenih senzora direktno sudjeluje u donošenju odluka koje utječu na ponašanje bicikla, a time i samu vožnju, a u nekim slučajevima i sam može donijeti odluku. Primjerice, na temelju broja otkucaja srca vozača; G6 sam prilagođava nivo asistencije motora, a G-senzor detektira opasne situacije i započinje proceduru slanja poziva u pomoć.

Tako će npr. taj uređaj pratiti otkucaje vašeg srca te ukoliko su niži od zadanog, bicikl će sam povećati napor. Ukoliko su otkucaji srca viši od očekivanog, bicikl će smanjiti napor pedaliranja.

Niz podataka koji se prate i bilježe, poput prikaza utrošene energije vozača, ali isto tako i one električne, pružat će uvid u stanje bicikla i u navike korisnika, a sve s ciljem unaprjeđenja korisničkog iskustva i još boljeg doživljaja. G6 je, za razliku od svog prethodnika, pedelec model što znači da vozač pri pedaliranju ima asistenciju električnog motora, ali čim prestane pedalirati i asistencija motora prestaje.

Povezivost omogućava slanje naredbi biciklu ili pak dohvaćanje snimaka s integriranih kamera na biciklu, čak i kad bicikl i korisnik nisu na istoj lokaciji. Kamere s funkcijom neprekidnog snimanja bilježe svaku situaciju, a video snimke i fotografije moguće je podijeliti u realnom vremenu na društvenim mrežama.

– Sve je zapravo počelo prije 4 ili 5 godina kad smo se nas par prijatelja vozili i krenuli smo pedalirati s punim baterijama. Kad bi stali odmoriti, među sobom smo se stalno propitivali koliko ti imaš baterije? Ustvari to nam je pokazalo tko je manje, a tko više pedalirao. Imali smo šalu da tko je najmanje pedalirao, tj. tko ima najmanje baterije taj mora platiti pivu. Zato sam pomislio da mora postojati neki bolji način za provjeriti to nego da se stalno ispitujemo koliko imamo baterije. I eto, od te ideje i natjecanja s prijateljima došlo je do ovakvog proizvoda – rekao  je Rimac za 24 sata.hr

Najveća brzina koju Greyp G6 može postići je 45 kilometara na sat.

– Svaki Greyp G6 imat će ugrađenu eSIM karticu te time i besplatni, neograničeni internet sve do 2022. godine – objasnio je Rimac.

Od četvrtka u 21 sat kada je bilo službeno predstavljanje, počela je i prodaja preko webshopa. U cijeli projekt potrošeno je oko 6 milijuna eura, a cijena bicikla kreće se od 6.500 do 7.500 eura. Rimac kaže kako se za izvoz najviše fokusiraju na njemačko govorno područje, dakle na Austriju, Švicarsku i Njemačku.

Foto: Rimac 

 

Rimac: Ili ćemo postati veliki ili propasti

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari