Pratite nas

Gospodarstvo

Doznake naše dijaspore veće su od stranih ulaganja

Objavljeno

na

Investicijska klima u Hrvatskoj se popravlja, ali svi ostali rastu brže od nas te postaju poželjniji i konkurentniji investitorima te mi moramo rasti i reformirati se puno brže, rečeno je na panelu “Kako do novih investicija” koji se održao u Zagrebu u sklopu konferencije “InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije” u organizaciji Poslovnog dnevnika, Večernjeg lista i 24 sata.

Jako Andabak, član Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca i predsjednik Nadzornog odbora Sunce koncerna smatra da se neke stvari po pitanju investicija mijenjaju na gore, a neke na bolje.

No, ono što je konstantna je nefunkcionalna birokracija i zemljišno-pravni odnosi. Kao pozitivnije je istaknuo jeftiniji kapital, a kao novonastali problem nedostatak radne snage.

Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija smatra da je država precentralizirana i moramo poraditi na decentralizaciji. Ali isto tako je nužna i stalna komunikacija centralne države i lokalne samouprave kako bi zakonska regulativa odgovarala potrebama na terenu. “Građevinske dozvole se izdaju brzo, u roku 8 dana ako je sva dokumentacija u redu.

No, mnoge jadranske županije su opterećene s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, legalizacijom i sličnim stvarima koje otežavaju provođenje brzog upravnog postupka, a koji je pak propisan od države”, kaže Pauk.

Mladen Fogec, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatsku upozorava da se jako sporo reformiramo.

“Mi smo već davno institucionalno izašli iz socijalizma u tržišnu ekonomiju, no socijalizam ni nakon 30 godina nije izašao iz naših glava.

To da je i danas u fokusu našeg gospodarstva i politike problem propale brodogradnje, a ne ono što će biti za 5 ili 10 godina dovoljno govori gdje smo. A po pitanju investicijske klime, o njoj dovoljno govori činjenica da su doznake naše dijaspore veće od stranih ulaganja. Radi se o iznosu o dvije milijarde eura doznaka godišnje, a investicije ne prelaze 1,7 milijardi”, kaže Fogec.

Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke ističe da je Hrvatska napredovala i da i oni to vide kroz suradnju s našim klijentima, a koji su uglavnom male i srednje tvrtke. Problem je što Hrvatska raste, ali presporo.

Drugi rastu bolje i brže. Siguran sam da bi na investicijskim listama Hrvatska mogla, uz prave mjere, već za godinu ili dvije rasti za 15-20 mjesta na tim listama”, kaže čelnik Erstea. Kao jednu od takvih mjera ističe da bi svakog investitora u Hrvatskoj trebalo tretirati kao strateškog.

(Poslovni dnevnik)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Kinezi dali najnižu ponudu za prugu vrijednu kao Pelješki most

Objavljeno

na

Objavio

Za radove na dionici željezničke pruge Križevci-Koprivnica-državna granica pristiglo je deset ponuda koje se kreću od 2,41 milijarde kuna do 3,05 milijardi kuna bez PDV-a, izvijestili su iz HŽ Infrastrukture.

Riječ je o strateškom projektu od javnog značaja za Republiku Hrvatsku i do sada najvećem infrastrukturnom željezničkom projektu u novijoj povijesti Republike Hrvatske koji sufinancira Europska unija, procijenjene vrijednosti investicije od 297 milijuna eura, ističe se u priopćenju.

Ponude su pristigle u sklopu otvorenog postupka javne nabave za izvođenje radova na projektu ”Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Križevci Koprivnica državna granica”, ukupne duljine 42,6 kilometara.

Radovi obuhvaćaju rekonstrukciju postojećeg i izgradnju drugog kolosijeka. Planira se dogradnja drugoga kolosijeka i rekonstrukcija postojećeg, što će omogućiti brzinu vožnje vlakova od 160 kilometara na sat.

Pristigle ponude bit će evaluirane u zakonski određenom vremenskom razdoblju, a nakon odabira ekonomski najpovoljnije slijedi potpisivanje ugovora s izvođačem radova.

Od deset ponuda koje su otvorene danas, najniža je ona zajednice ponuditelja Sinohydro Corporation; Sinohydro engineering bureau 4 co. i to u iznosu od 2,41 milijarde kuna (bez PDV-a).

Slijede Cengiz Insaat Sanayi ve Ticaret čija ponuda iznosi 2,42 milijarde kuna (bez PDV-a), zatim zajednica ponuditelja DIV Grupe; Integral Inženjering Laktaši; TSS Grage s ponudom od 2,53 milijarde kuna (bez PDV-a) te zajednica ponuditelja China Tiesiju Civil Engineering Group; China Railway Electrification Engineering Group Co s ponudom od  2,83 milijarde kuna (bez PDV-a).

Ponuda zajednice ponuditeljaYapi Merkezi Insaat; Kolektor Koling iznosi 2,87 milijardi kuna (bez PDV-a), zajednice ponuditelja Rizzani de Eccher; SŽ-Železniško gradbeno podjetje Ljubljana 2,88 milijardi kuna (bez PDV-a), ponuda tvrtke Avax 2,89 milijardi kuna (bez PDV-a), ponuda zajednice ponuditelja Strabag (Podružnica Zagreb Strabag d.d.); Strabag d.o.o.; Strabag Rail; OOO RŽD International 2,98 milijardi kuna (bez PDV-a) te ponuda zajednica ponuditelja Comsa S.A.; GCF Generale Construzioni Ferroviarie S.P.A. 3,03 milijarde kuna (bez PDV-a). Najviša je ponuda od 3,05 milijardi kuna (bez PDV-a) koju su dali S.A. de Obras y Servicios, COPASA.

Provedbom projekta, kako se navodi, povećat će se kapacitet pruga, podići brzina prometovanja modernom dvokolosiječnom prugom te podići razina sigurnosti na koridoru na što značajan utjecaj ima i provedba projekta ”Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge Dugo Selo Križevci” vrijedna 196,9 milijuna eura, koja je trenutno u fazi izvođenja radova, te provedba projekta ”Rekonstrukcija i izgradnja drugog kolosijeka na dionici Hrvatski Leskovac Karlovac” procijenjene vrijednosti radova 315 milijuna eura, a za koji će javna nabava za izvođenje radova biti raspisana krajem ove godine.

Riječ je o projektima koji se nalaze na hrvatskom dijelu Mediteranskog koridora koji se proteže od državne granice s Mađarskom preko Zagreba pa sve do Rijeke, a njihovom realizacijom u konačnici će se stvoriti i uvjeti za dodatno povećanje tereta u riječkoj luci i podizanje njezine konkurentnosti, ističu iz HŽ Infrastrukture.

Podsjećaju i da je izrada projektne dokumentacije za radove na dionici dionici KriževciKoprivnicadržavna granica sufinancirana također iz europskih sredstava, u okviru programa IPA-e, odnosno Operativnog programa Promet.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Usvojena strategija kontrole komaraca do 2024. godine

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska Županijska skupština u četvrtak je prihvatila Strateške smjernice kontrole komaraca do 2024. godine, čiji su glavni ciljevi stvaranje integriranog sustava za cjelogodišnju borbu protiv komaraca te uključivanje u sustav što većeg broja jedinica lokalne samouprave.

Župan Ivan Anušić ocijenio se kako se u borbi protiv komaraca do sada često improviziralo, pri čemu pojedine općine i gradovi “po tome pitanju rade slabo ili ne rade ništa”. Ako iduća godina bude iznimno povoljna za razvoj komaraca poput ove, upozorio je, problem će se ponovno pojaviti.

Izvijestio je kako je financijska potpora od pet milijuna kuna, koju je županija zbog izvanredne situacije s komarcima zatražila od Vlade, potrošena za avio-tretiranje 40 tisuća hektara najugroženijih područja, po preporukama Zavoda za javno zdravstvo.

“Ako bude potrebno zatražit ćemo još, ali ne mogu prejudicirati hoćemo li ga dobiti ili nećemo, jer su se javile još neke županije poput Vukovarsko-srijemske i Međimurske. Možda se jave još neke i u jednom trenutku iz Vlade nam mogu poručiti da je bitka s komarcima obaveza općina i gradova, a ne ministarstava”, istaknuo je Anušić.

Stoga ističe kako strateške smjernice, koje definiraju mjere cjelogodišnje borbe protiv komaraca, nakon Županijske skupštine trebaju usvojiti sva općinska i gradska vijeća te ih početi primjenjivati, jer je borba protiv komaraca “u njihovoj ovlasti i njihova zakonska obaveza”.

“Sinergijskim djelovanjem ostvarit ćemo puno kvalitetnije rezultate u borbi protiv komaraca od dosadašnjih. Ovu strategiju moraju provoditi svi gradonačelnici i načelnici i to se prvenstveno odnosi na larvicidno tretiranje i preventivne akcije, koje se provode prije sezone komaraca”, poručio je župan Anušić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari