Pratite nas

Gospodarstvo

Doznake naše dijaspore veće su od stranih ulaganja

Objavljeno

na

Investicijska klima u Hrvatskoj se popravlja, ali svi ostali rastu brže od nas te postaju poželjniji i konkurentniji investitorima te mi moramo rasti i reformirati se puno brže, rečeno je na panelu “Kako do novih investicija” koji se održao u Zagrebu u sklopu konferencije “InvestCro – Je li Hrvatska spremna za nove investicije” u organizaciji Poslovnog dnevnika, Večernjeg lista i 24 sata.

Jako Andabak, član Izvršnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca i predsjednik Nadzornog odbora Sunce koncerna smatra da se neke stvari po pitanju investicija mijenjaju na gore, a neke na bolje.

No, ono što je konstantna je nefunkcionalna birokracija i zemljišno-pravni odnosi. Kao pozitivnije je istaknuo jeftiniji kapital, a kao novonastali problem nedostatak radne snage.

Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija smatra da je država precentralizirana i moramo poraditi na decentralizaciji. Ali isto tako je nužna i stalna komunikacija centralne države i lokalne samouprave kako bi zakonska regulativa odgovarala potrebama na terenu. “Građevinske dozvole se izdaju brzo, u roku 8 dana ako je sva dokumentacija u redu.

No, mnoge jadranske županije su opterećene s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima, legalizacijom i sličnim stvarima koje otežavaju provođenje brzog upravnog postupka, a koji je pak propisan od države”, kaže Pauk.

Mladen Fogec, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatsku upozorava da se jako sporo reformiramo.

“Mi smo već davno institucionalno izašli iz socijalizma u tržišnu ekonomiju, no socijalizam ni nakon 30 godina nije izašao iz naših glava.

To da je i danas u fokusu našeg gospodarstva i politike problem propale brodogradnje, a ne ono što će biti za 5 ili 10 godina dovoljno govori gdje smo. A po pitanju investicijske klime, o njoj dovoljno govori činjenica da su doznake naše dijaspore veće od stranih ulaganja. Radi se o iznosu o dvije milijarde eura doznaka godišnje, a investicije ne prelaze 1,7 milijardi”, kaže Fogec.

Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke ističe da je Hrvatska napredovala i da i oni to vide kroz suradnju s našim klijentima, a koji su uglavnom male i srednje tvrtke. Problem je što Hrvatska raste, ali presporo.

Drugi rastu bolje i brže. Siguran sam da bi na investicijskim listama Hrvatska mogla, uz prave mjere, već za godinu ili dvije rasti za 15-20 mjesta na tim listama”, kaže čelnik Erstea. Kao jednu od takvih mjera ističe da bi svakog investitora u Hrvatskoj trebalo tretirati kao strateškog.

(Poslovni dnevnik)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Ministar Marić: Ulazimo u turbulentna vremena

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) na 18. međunarodnoj u konferenciju o poticanju izvoza naglasak stavlja na utjecaj uvođenja eura na izvoz i izvoznike.

To je tema i glavnog panela konferencije na kojemu uz potpredsjednika Vlade i ministra financija Zdravka Marića, gostuju i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar, predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago, predsjednica uprave HBOR-a Tamara Perko i drugi.

– Što se tiče EU fondova imamo rast od 420 posto. HBOR je uvijek podržavao poduzetnike koji su se financirala iz EU fondova. Kada smo se odlučili još koncentriranije fokusirati na taj dio, imamo stvarno jako dobre rezultate, rekla je među ostalim o rezultatima HBOR-a Tamara Perko.

– Krediti za investicije imaju stopu od 1,3%. Smanjili smo kamatne stope, kamatna stopa iznosi 1,5% posto, a ako zaposlite nekoga mlađeg od 30 godina ona pada još za 0,2%. Što se tiče pripreme izvoza, smanjena je kamatna stopa s 3 na 1,75%, dodaje.

Ministar financija Zdravko Marić kaže pak da su izvoznici možda i najvažniji segment hrvatskog gospodarstva, piše HRT

– Sabor je jučer izglasao proračun i projekcije za 2021. i 2022. S proračunom nastavljamo s pozitivnim trendovima javnih financija. Imamo stabilnost javnih financija koje više nisu prepreke gospodarstvu i bilo kome tko želi u Hrvatskoj stvarati.

– Stabilnost javnih financija i uravnoteženost proračuna nije nešto što radimo zbog toga što to traže Bruxelles, Washington ili Frankfurt. Nama je to važno. Prijedlog proračuna za iduću godinu predviđa suficit od 0,2%. Meni su dvije stvari važne. To je smanjenje javnoga duga u BDP-u. Drugi element, što mene posebno raduje, a to je da rashodnu stranu proračuna odgovorno shvaćamo te da se ponašamo racionalno vezano uz novac poreznih obveznika. Na to sam posebno ponosan. Već četvrti godinu za redom imamo prihode iznad našeg plana, dodaje ministar financija. Projekcija za iduću godinu jest rast BDP-a od 2,5%.

Marić dodaje da se očekuje daljnji doprinos osobne i investicijske potrošnje.

– Koga god od financijskih stručnjaka pitate, ja sam siguran da nitko neće zanemariti investicijsku komponentu kao jednu od najvažnijih. Također, tu je izvoz roba i usluga. Ulazimo u turbulentna vremena na globalnom okviru. Najveće gospodarske velesile imaju nesuglasice, a vidimo i što se događa na području EU-a. Naš izvoz ipak i dalje doprinosi našem gospodarstvu.

Ministar financija kaže i da ima zabrinjavajućih stvari.

– Naša struktura gospodarstva otkriva i dalje poprilično visoku uvoznu ovisnost, a to je sada i vidljivije nego prije. Tijekom recesije nismo se toliko na to obazirali, ali sada kada je period uzlaznog ciklusa, posebno treba voditi brigu o tom elementu. Kako to smanjiti? Jedini način je da jačamo domaću komponentu, proizvodnu, poglavito onu s prizvukom izvozne orjentiranosti. Bez stvaranja novih vrijednosti teško da možemo očekivati značajnije iskorake, dodaje Zdravko Marić.

 

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Službeno počela gradnja pristupne ceste za Pelješki most

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je početkom listopada potpisan ugovor o izgradnji pristupnih cesta, zajednica ponuditelja koju čine Strabag AG i Strabag d.o.o. jučer je uvedena u posao na izgradnji pristupne ceste za Pelješki most na dionici Duboka – Sparagovići/Zaradeže.

Primopredajom tehničke dokumentacije, dostavom imenovanja i otvaranjem građevinskog dnevnika službeno je započela izgradnja ove dionice duge 12,04 kilometara, ističu u Hrvatskim cestama.

Zajednica ponuditelja Strabag AG i Strabag d.o.o. će navedeni posao izgradnje pristupa do postojeće cestovne mreže sa strane kopna i sa Pelješke strane izvršiti za 478.3 milijuna kuna (bez PDV-a), s rokom dovršetka od 33 mjeseca. Izgradnja ove dionice vrlo je zahtjevna jer uključuje izgradnju dva tunela, dva mosta i vijadukta te ostalih popratnih komponenti.

Očekuje se da će drugi izvođač, grčki Avax S.A., koji će graditi stonsku obilaznicu, poddionice Sparagovići – Prapratno i Prapratno – Doli, ukupne duljine 18 km i ugovorene vrijednosti posla 511.5 milijuna kuna (bez PDV-a), biti uveden u posao krajem studenog ili početkom prosinca, a rok za dovršetak te dionice bit će 28 mjeseci, prenosi Slobodna Dalmacija

Iz Hrvatsskih cesta podsjećaju kako je trenutno na gradilištu Pelješkog mosta u tijeku gradnja prvih stupova. Na morskom stupnom mjestu 8 (S8) potpuno je gotova naglavnica pilota i krenuli su armirački radovi. Nakon toga slijede betonski radovi pa se već priprema i oplata za gradnju stupa. Izrada naglavnica pilota u tijeku je na stupnim mjestima 5, 6, 7 i 9.

Na kopnenoj strani S2 je u poodmakloj fazi gradnje, a na pelješkoj strani na S13 rade se temelji. Stupna mjesta S6, 7, 8 i 9 imaju najveće naglavnice, a u svaku od njih ide 3200 kubnih metara betona te 1200 tona armature. Te naglavnice imaju dimenzije rukometnog igrališta, 29 puta 25 metara, a debljina im je pet metara. S8 bi prvi trebao biti gotov, i to do kraja godine, a isto ovisi i o vremenskim uvjetima.

Materijal i pogoni su već spremni za početak proizvodnje. Očekuje se da bi potkraj siječnja ili početkom veljače 2020. godine prvi elementi mogli stići na gradilište. Oko 400 segmenata čelične rasponske konstrukcije dovozit će se brodovima iz Kine, neki dijelovi bit će dugi šest, a neki 12 metara, ovisno je li raspon na stupu sa zategom ili bez njega. Na gradilištu je u ovom trenutku 410 kineskih i 60 hrvatskih radnika te 21 plovilo. Dinamika radova u skladu je sa planom.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari