Pratite nas

Magazin

dr. Dragan Čović: Mnogo aktivnosti je usmjereno na to da Hrvati nestanu kao konstitutivni narod

Objavljeno

na

Gost ovotjednog izdanja političkog magazina Argumenti Naše TV, bio je hrvatski član Predsjedništva BiH, predsjednik HNS-a i HDZ BiH dr. Dragan Čović. Urednik i voditelj emisije Milan Šutalo u goste je također pozvao novinare i urednike vodećih hrvatskih medija u BiH; Zorana Krešića iz Večernjeg lista, Manuelu Bojo glavnu urednicu Radia Herceg Bosne i Juricu Gudelja, urednika portala Dnevnik.ba, koji su Čovića unakrsno propitivali o aktualnim političkim i drugim temama.

Cilj nekih je da Hrvati nestanu kao konstitutivni narod

Na pitanje zašto Hrvati na svake izbore u našoj zemlji izlaze strahujući od preglasavanja, Čović je odgovorio kako ima mnogo aktivnosti koje su usmjerene na to da Hrvati nestanu kao konstitutivni narod.

“Pogledajte malo retoriku svih političkih opcija koje izlaze sa stavovima da u Predsjedništvu trebamo imati odnose 2:1, odnosno da ove godine bošnjački narod treba izabrati dva svoja predstavnika kako bi mogao nesmetano odlučivati. Onda čujemo kako BiH treba isključivo biti građanska država te da treba eliminitati konstitutivnost. Sve te aktivnosti su usmjerene prema tome da hrvatski narod nestane kao konstitutivni. S druge strane, mi smo imali vrlo jasne prijedloge kroz koje smo mogli osigurati legitimno predstavljanje, a jedan od njih je i hrvatska izborna jedinica koja bi to osigurala. Ponudili smo desetak različitih varijacija i oko Doma naroda i oko Predsjedništva koji bi mogli osigurati izbor legitimnih predstavnika u vlasti. Očigledno je kako će se Izborni zakon morati izmijeniti čim završimo ove izbore jer je to prvi zadatak koji će Europska unija staviti pred nas”, poručio je hrvatski član bh. Predsjedništva i predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović.

Novinar Večernjeg lista BiH Zoran Krešić, postavio je pitanje o Zakonu o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije koji je posljednjih mjeseci podizao dosta prašine na političkoj sceni. Na pitanje je li istina da je dio Međunarodne zajednice bio uključen u cijeli proces, Čović je odgovorio kako je razgovarao s mnogim dužnosnicima Međunarodne zajednice koji su poručili da ne podržavaju taj Zakon.

Što mi je rekao Wigemarku?

“Posebni prestavnik Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark mi je rekao kako apsolutno to ne podržava, odnosno da to nije rješenje, put niti način na koji bi se Izborni zakon trebao izmijeniti. A i Ustavni sud BiH je dao vrlo jasan naputak kako to moramo odraditi, a to je da se izmjene i dopune Izbornog zakona mogu raditi isključivo na razini države. Ali s druge strane, neki predstavnici Međunarodne zajednice su iz sjene podržavali Zakon o izbornim jedinicama i broja mandata Parlamenta Federacije, jer u suprotnom ta ideja ne bi došla kao jednoglasni stav svih bošnjačkih stranaka”, istaknuo je Čović.

U hrvatskoj javnosti se već mjesecima razgovora hoće li se nakon ovih izbora ponovno dogoditi neki projekt “platforme”, upravo zato što nije došlo do izmjena Izbornog zakona. Čović tvrdi kako je jasno da kod nekih bošnjačkih stranaka postoji jasna strategija da se nešto takvo i dogodi.

Ako ne osiguramo negitimne predstavnike imat ćemo ustavnu krizu

“Ako nakon ovih izbora ne osiguramo da imamo legitimne predstavnike, imat ćemo Ustavnu krizu. Nadam se da do toga neće doći, a meni je najvažnija stvar da pošaljemo jasnu poruku bošnjačkom narodu, ili kako često kažem našoj bošnjačkoj braći, da zajedno moramo riješiti mnoge odnose i probleme u BiH. Važno je i vratiti povjerenje koje je nažalost izgubljeno, kako bi se izbjegle krize koje smo imali kroz “platforme” ili “alijanse”. Na nama je da štitimo interese BiH kao naše domovine, ali i jednako tako i hrvatskog naroda kao jednakopravnog i konstitutivnog”, poručio je Čović.

Na pitanje može li se na našim prostorima ponoviti situacija koju smo imali devedesetih godina, hrvatski član bh. Predsjedništva je uvjeren kako do toga ne može doći unatoč ratnoj retorici mnogih političara u našoj zemlji.

“Hrvatski narod je dao ogromnu žrtvu da bi danas imali Bosnu i Hercegovinu kao cjelinu, da bi ostali kao narod na ovim prostorima. Naravno da ne razmišljamo na način da ćemo za nekoliko godina našoj djeci ponovno dati užase rata. Razlog zbog kojeg se bavim politikom je da naša mladost ima svoju budućnost u BiH. Mnogi su željeli potaknuti najmalobrojniji narod na odlazak, a djelomično su i uspjeli. Međutim, ono što nisu računali je da će predstavnici druga dva naroda odlaziti još i više”, tvrdi Čović.

Zadovoljan urađenim

Glavni urednik portala Dnenvik.ba Jurica Gudelj pitao je kako su radili hrvatski kadrovi na svim razinama vlasti u proteklom mandatu te koliko su zapravo sami Hrvati odgovorni zbog situacije u kojoj se nalaze.

“Rad svakog pojedinca u politici se treba analizirati. A gledano u cjelini ja mislim da možemo biti zadovoljni što smo uradili u protekle četiri godine, uvažavajući ozračje u kojem smo radili. Ako vi u federalnoj Vladi imate šest ruku od njih 17, jasno je koliko je teško nešto dogovarati. Kada uzmete neke naše ministre u različitim resorima, naravno da su mogli bolje raditi svoj posao, prvenstveno su mogli biti malo više eksponirani prema javnosti da bi predočili to što su radili. Mislim da je tu ključni problem, ljudi rade ali je pitanje koliko komuniciraju s javnošću, odnosno koliko se to vidi u javnosti”, ističe Čović.

Kako do hrvatskog rtv servisa?

Problem s kojim se Hrvati suočavaju već gotovo tri desetljeća je nepostojanje javnog RTV servisa na hrvatskom jeziku.

“Kada vi dođete u Zastupnički dom ima onih koji kažu Hrvati nikad neće dobiti svoj kanal. Pa ako prijedlog nekako i prođe Zastupnički, u Domu naroda se povuče pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa zato što bi Hrvati htjeli kanal na svom jeziku. Međutim, sada mogu garantirati da ćemo kroz tri-četiri mjeseca imati potpun pravni okvir u kojem Parlament neće morati donositi odluku. Da imamo nešto što je potpuno javnog karaktera, što se može razviti s jednom zdravom infrastrukturom i ono što uvjetno možemo nazvati javni kanal na hrvatskom jeziku u BiH. Na tome intenzivno radimo i značajan dio posla smo već formalno-pravno završili. Neke zasad ostane malo tajnovitosti jer bojim se kako se bošnjačka politika neće promijeniti kada je u pitanju tranformacija postojećeg javnog RTV sustava pa onda moramo naći neku zamjensku mogućnost”, poručio je hrvatski član bh. Predsjedništva i predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH.

Što s Aluminijem?

Kada je riječ o mostarskom Aluminiju koji se nalazi u velikim problemima zbog nagomilanih dugovanja, Čović ističe kako upravljačka struktura mora odgovorati za rad kompanije.

“Naš strateški interes je Aluminij zato što na toj sirovini možemo napraviti jednu moćnu industriju koja će biti i ekološki i tržišno prihvatljiva. Dug Aluminija je ogroman i morat ćemo vrlo brzo sjesti sa svima onima koji danas predstavljaju vlasničku strukturu kompanije da bismo našli strategiju kako osigurati budućnost Aluminija. To se može i ja sam uvjeren da ćemo to očuvati kao jednu stratešku granu. Moji razgovori s određenim tvrtkama iz okruženja zajedno s menadžmentom Alumija, upućuju na to da se mogu naći rješenja koja će biti prihvatljiva”, zaključio je Čović.

U iduće tri emisije Argumenti će ugostiti sva tri člana Predsjedništva BiH kako bi odgovarali na pitanja novinara o tome što su učinili i kako su vodili zemlju u proteklom četverogodišnjem mandatu. Tako je u izdanje političkog magazina Argumenti 18. rujna pozvan bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, a poziv za gostovanje u Argumentima 25. ovog mjeseca upućen je srpskom članu državnog vrha BiH Mladenu Ivaniću./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Oduvijek smo znali raditi i Bogu se moliti

Objavljeno

na

Objavio

REPORTAŽA: Turić – općina Pelagićevo

Hrvati su u općini Pelagićevo vlasnici 80 % zemljišta (većim dijelom u selima: Tramošnica,Turić, Blaževac, Ledenice, Orlović Polje, itd…). Prije rata ovo je područje bilo najrazvijeniji dio bivše države, a danas je zbog raseljavanja i ratnih uništavanja postalo najsiromašnije. No, ovdašnji Hrvati se ne predaju. Republika Hrvatska, baš kao što je pomagala i tijekom prognanstva pomaže ovim ljudima i danas. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske vodi računa o projektima, koji dolaze iz BiH, ali prvenstveno radi na prepoznavanju potreba naših ljudi u ovoj administrativnoj cjelini. Nedavno je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH gospodin Zvonko Milas u radni posjet primio načelnika i zamjenika općine Pelagićevo Simu Stakića i Nikolu Bošnjaka. Očekuju se bolja vremena.

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Svake se godine za 20. srpnja brojni Posavljaci okupljaju u malom Turiću. Tamo se, naime, toga dana slavi spomendan nebeskog zaštitnika “patrona” ove župe, Svetog Ilije Proroka. I ove godine, uz župnika vlč. Iliju Matanovića okupili su se brojni župljani i gosti iz susjednih župa predvođeni svojim duhovnim pastirima. Iz godine u godinu, kako vidimo, sve ih je više. Dolaze kući na odmor.

– Mogli bismo reći da je dobro da je zaštitnik naše župe u ljetno vrijeme kad ljudi imaju “urlaube”, pa dolaze svojim kućama i nama, svojim majkama i očevima, koji želimo ovdje umrijeti, kaže 75- godišnja Mara Lamešić. Također dodaje, kako ih je iz godine u godinu, ipak sve manje.

Proslava svetog Ilije, “gromovnika” kako ga ovdje u Posavini zovu, samo je mali uvod u središnje slavlje ovdašnjih Hrvata-katolika. Naime, 2. kolovoza u obližnjoj Tramošnici će biti proslavljen Blagdan Gospe od Anđela. Najradosnije će tada biti časne sestre koje u Tramošnici imaju svoj samostan. Turić i Tramošnica su samo dva od osam sela općine Pelagićevo, političke administrativne cjeline koja je nastala nakon Daytonskog mirovnog sporazuma. Prema Popisu stanovništva iz 1991. godine u sadašnjoj općini Pelagićevo živjelo je 6.224 ili 42,13% stanovnika, a prema riječima načelnika općine Pelagićeva Sime Stakića, ova je općina vodeća po povratku u RS. Hrvati su većinom bili izgnani iz svojih kuća , pa su većinom Hrvati i povratnici. Šest velikih sela bila su gotovo u potpunosti uništena a stanovnici raseljeni. U Turiću je 1991. godine živjelo 1.610 stanovnika, od čega 1.473 ili 91,49%. Danas se polako vraćaju u svoj zavičaj. Obnavljaju kuće, vraćaju život u normalu.

Republika Hrvatska, baš kao što je pomagala i tijekom prognanstva pomaže ovim ljudima i danas. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske vodi računa o projektima, koji dolaze iz BiH, ali prvenstveno radi na prepoznavanju potreba naših ljudi u ovoj administrativnoj cjelini. Nedavno je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH gospodin Zvonko Milas u radni posjet primio načelnika i zamjenika općine Pelagićevo Simu Stakića i Nikolu Bošnjaka. Izaslanstvo općine upoznalo je državnog tajnika o poteškoćama, potencijalima i izazovima. Predstavnici općine Pelagićevo su posebno govorili o poduzetnicima-povratnicima, koji na svojoj djedovini ostvaruju uvjete za život kako sebi i svojim obiteljima tako i drugim sumještanima, čime stvaraju konkretnije “temelje” za veći i konkretniji povratak. Državni tajnik je izrazio zadovoljstvo i pohvalio ulaganja u gospodarstvo i infrastrukturu i naglasio kako takvi i drugi sadržaji čine život privlačnijim na ovom području:

– Stvaranje takvih preduvjeta te otvaranje radnih mjesta ključ je održivog ostanka i opstanka ne samo Hrvata već i drugih mještana općine Pelagićevo, ovom je prigodom naglasio Milas. Podsjetimo da je ovaj sastanak bio i svojevrsna prigoda da se razmijene i razmišljanja o mogućnostima i suradnji u drugim projektima, pa i onima koji bi se mogli realizirati projektima prekogranične suradnje a u okviru EU fondova.

– Gledamo mi televiziju i slušamo vijesti. Znamo da su naši načelnici bili u Zagrebu u Vladi, gdje ih je primio onaj dragi čovjek. Znamo mi da će on uputiti naše da saznaju gdje i kako mogu pomoći našim selima, a mi… Mi smo uvijek znali raditi i Bogu se moliti. To ti je tako, kaže naša sugovornica Mara.

Hrvati su u općini Pelagićevo vlasnici 80 % zemljišta (većim dijelom u selima: Tramošnica,Turić, Blaževac, Ledenice, Orlović Polje, itd…). Prije rata ovo je područje bilo najrazvijeniji dio bivše države, a danas je zbog raseljavanja i ratnih uništavanja postalo najsiromašnije. No, ovdašnji Hrvati se ne predaju. Ovdje egzistiraju tri katoličke crkve i djeluje jedini hrvatski nogometni klub na prostoru RS: NK Tramošnica, a vrlo je zanimljiva veza s ovdašnjom dijasporom, koja je posebno jaka u Švicarskoj, gdje djeluje zavičajni klub “Tramošnica” a često se održavaju i zavičajne manifestacije. U ovom kraju ponikli su i vrlo cijenjeni katolički teolozi profesor emeritus Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu mons. dr. sc. Mato Zovikić te profesor Franjevačke bogoslovije u Sarajevu prof. dr. sc. Fra Nikola Bošnjak. U vjerskim krugovima često se spominje i ime fra Lovre Milanovića i njegove žrtve u vremenima koja su bosanske Hrvate-katolike vječno označile kao narod patnje, ali i narod suživota i dijaloga.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Ko to more platit…

Objavljeno

na

Objavio

Što preko medija, što preko društvenih mreža, Hrvati su sasuli paljbu po cijenama na Jadranu smatrajući ih glavnim uzrokom navodno slabe turističke sezone.

Domagoj Pintarić, hrvatski stand up komičar, ovoga puta nije niti pokušao biti duhovit, već je temeljito raščlanio kako smo se kao narod malo precijenili uzdizanjem naše obale. Ona jest lijepa, ali…

“Ko to more platit…

Godinama gledam kako hranimo vlastitu iluziju o tome da imamo nešto neprocjenjivo, nešto što nitko drugi nema, nešto što je toliko posebno da jednostavno ne postoji prava cijena za to. Nije da nemamo ništa, ali čak ni na Jadranskom moru nismo sami, a što se otoka u Mediteranu tiče Grčka ih ima više. No, iz nekog razloga uvjerili smo se da se ni španjolske osunčane pješčane plaže ne mogu mjeriti s našim plažama punima oštrog kamenja, ni turski all inclusive hoteli s bazenčinama ne mogu se mjeriti s našom apartmanskom ponudom, a Italija, Grčka i Francuska zemlje su bez povijesti, spomenika i bilo kakvih zanimljivosti. Mi s druge strane imamo sve! Pa zato i računamo više od svih njih! Jer ko to more platit?!?

Kad bi netko samo zinuo i rekao da pola litre vode od 30 kuna nije normalna cijena iznapadali bi ga da ne razumije kako funkcionira turizam, da je to za prosječnog Šveđanina malo, da su turisti sretni s takvim cijenama, da mi ne želimo masovni turizam nego turizam za goste kojima nije puno platiti 5 eura pola litre vode. Uz sve to pravi domoljubi ne dovode u pitanje najvažniju granu koja hrani većinu proračuna pa zato ne kritiziramo naše sugrađane koji naplaćuju 40 kuna za prolaz do plaže ili 150 eura apartman bez posluge, čišćenja, parkinga ili hrane.

“Nemojte onda dolaziti tu, odite u Grčku ili Tursku!” – bahato su nam s podsmijehom odvraćali na svaku kritiku naši iznajmljivači i ugostitelji uvjereni da će koka nesti zlatna jaja svaki srpanj i kolovoz te da će na račun ta dva mjeseca živjeti do kraja svojih života. Uvjereni da se jedna budala rađa svake minute računali su na milijune stranih turista svake godine.

Neprestanim ponavljanjem mantre da “ko to more platit” valjda su stvarno počeli vjerovati u to da njihovih 6 nazidanih katova apartmanskih grdosija nabijenih jedna do druge nemaju cijene pa su odjednom dnevni najmovi najnormalnije skočili iznad sto eura po danu. Porcije srdelica došle su do 120 kuna, pizze do 90, a sladoledi se plaćaju zlatom u težini kuglice. Tko nema svoj smještaj ili nekog poznatog mjesečnu plaću ostavit će za tjedan dana smještaj u apartmanu bez klime, parkinga, sa starim namještajem i “kuhinjom” koja se sastoji od prastare slavine i jednog električnog ringa.

Ni turisti više nisu naivni

No, ni strani turisti nisu više naivni pa da “prirodne ljepote” plaćaju tri puta skuplje nego što iste ili ljepše ljepote koštaju u Italiji, Španjolskoj, Grčkoj, Turskoj ili bilo gdje drugdje. Kući se vraćaju s ubodima ježeva, porezani na kamenje i s krugom ovčjeg sira u kojem je glinena pločica jer su ga kupili uz cestu. Svaka čast na areni, orguljama, zidinama i palači, ali ne kupujem te nekretnine pa ne znam što točno plaćam 150 eura dnevno.

Već je prošle godine sezona “bila slabija”, ali krivi su redom vrijeme, migranti, kriza, rat u Zimbabveu, Trump, političke prilike, loše oglašavanje, položaj zvijezda i mjesečeve mjene. Ove godine sezona je podbacila. Sad se počinje razmišljati o tome nisu li možda uzroci nerealne cijene, neškolovani kadar unajmljen da odbrusi svakom turistu jer ga ometa na poslu i da donose pića i jela nakon 3 sata jer “imaju puno posla pa ne stignu”. No, i dalje ne možemo prihvatiti da je jedini uzrok pohlepa. Obična ljudska pohlepa.

Sad se pitaju tko je odgovoran?!

Podivljali su svi redom, ne samo iznajmljivači, ulaz u Plitvice – 250 kuna po osobi, plitvički hamburger tj. dvije šnite kruha s malom pljeskavicom – 30 kuna, počinju se naplaćivati plaže, parking je 80 kuna na sat, prijevoz brodicama po otocima košta kao cijelo krstarenje, sat jet skija neprocjenjivo, a ležaljke 40 eura na dan. U isto vrijeme prosječna hrvatska dnevnica iznosi nešto više od 20 eura. To bi reklo da prosječni hrvatski radnik treba raditi tjedan dana da unajmi jedan dan apartmana ili dva sata parkinga. A tjedan dana treba raditi da si priušti večeru u nekom prosječnom restoranu.

Sad kad su stranci preusmjerili svoj interes na Grčku, Španjolsku i Tursku, e, sad se priča o tome tko je odgovoran. Ni ne sumnjam da će tražiti državu da im sanira štete nastale manjkom turista. Iako ih pola ne prijavljuje goste, ne plaćaju porez i imaju ilegalne građevine te neregistrirane automobile.

Pohlepa…Prokleta pohlepa

Veliki domoljubi se ljute kad se o tome priča, ali u Turskoj se za novac koji ovdje nije dovoljan za tjedan dana dobije dva tjedna all inclusive ponude. Pa zašto bismo “našim” neljubaznim domaćinima davali bogatstvo za njihove apartmane kad puno kvalitetniju, bogatiju, zanimljiviju i bolju ponudu možemo dobiti na par sati leta dalje?!

A da ni ne spominjemo manjak bilo kakvih sadržaja u našoj pondui jer zašto bi naši domaćini “bacali novac” na sadržaje i zabavu kad turisti baš hoće samo ležati na kamenju i pržiti se na suncu cijele dane?!?

To je pohlepa. Prokleta pohlepa. Odjednom im nije bilo dosta što su cijelu godinu živjeli na račun dva mjeseca, sad bi uz lagodan život htjeli svake godine novi auto, stan u Zagrebu i šest katova novih apartmana.

Ne ide to tako, društvo! Pohlepa vas izluđuje, nekontrolirana pohlepa u kojoj ništa dobroga nema. Niti je ikada bilo. Ne čini vas sretnim niti ovo što sad imate i uvijek ćete pokušati izmusti još. Propadate, a s vama propada i taj naš čuveni turizam jer to zbilja više nitko ne more platit.”

Domagoj Pintarić/FB./SV.Dnevno.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari