Pratite nas

Magazin

dr. Dragan Čović: Mnogo aktivnosti je usmjereno na to da Hrvati nestanu kao konstitutivni narod

Objavljeno

na

Gost ovotjednog izdanja političkog magazina Argumenti Naše TV, bio je hrvatski član Predsjedništva BiH, predsjednik HNS-a i HDZ BiH dr. Dragan Čović. Urednik i voditelj emisije Milan Šutalo u goste je također pozvao novinare i urednike vodećih hrvatskih medija u BiH; Zorana Krešića iz Večernjeg lista, Manuelu Bojo glavnu urednicu Radia Herceg Bosne i Juricu Gudelja, urednika portala Dnevnik.ba, koji su Čovića unakrsno propitivali o aktualnim političkim i drugim temama.

Cilj nekih je da Hrvati nestanu kao konstitutivni narod

Na pitanje zašto Hrvati na svake izbore u našoj zemlji izlaze strahujući od preglasavanja, Čović je odgovorio kako ima mnogo aktivnosti koje su usmjerene na to da Hrvati nestanu kao konstitutivni narod.

“Pogledajte malo retoriku svih političkih opcija koje izlaze sa stavovima da u Predsjedništvu trebamo imati odnose 2:1, odnosno da ove godine bošnjački narod treba izabrati dva svoja predstavnika kako bi mogao nesmetano odlučivati. Onda čujemo kako BiH treba isključivo biti građanska država te da treba eliminitati konstitutivnost. Sve te aktivnosti su usmjerene prema tome da hrvatski narod nestane kao konstitutivni. S druge strane, mi smo imali vrlo jasne prijedloge kroz koje smo mogli osigurati legitimno predstavljanje, a jedan od njih je i hrvatska izborna jedinica koja bi to osigurala. Ponudili smo desetak različitih varijacija i oko Doma naroda i oko Predsjedništva koji bi mogli osigurati izbor legitimnih predstavnika u vlasti. Očigledno je kako će se Izborni zakon morati izmijeniti čim završimo ove izbore jer je to prvi zadatak koji će Europska unija staviti pred nas”, poručio je hrvatski član bh. Predsjedništva i predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović.

Novinar Večernjeg lista BiH Zoran Krešić, postavio je pitanje o Zakonu o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije koji je posljednjih mjeseci podizao dosta prašine na političkoj sceni. Na pitanje je li istina da je dio Međunarodne zajednice bio uključen u cijeli proces, Čović je odgovorio kako je razgovarao s mnogim dužnosnicima Međunarodne zajednice koji su poručili da ne podržavaju taj Zakon.

Što mi je rekao Wigemarku?

“Posebni prestavnik Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark mi je rekao kako apsolutno to ne podržava, odnosno da to nije rješenje, put niti način na koji bi se Izborni zakon trebao izmijeniti. A i Ustavni sud BiH je dao vrlo jasan naputak kako to moramo odraditi, a to je da se izmjene i dopune Izbornog zakona mogu raditi isključivo na razini države. Ali s druge strane, neki predstavnici Međunarodne zajednice su iz sjene podržavali Zakon o izbornim jedinicama i broja mandata Parlamenta Federacije, jer u suprotnom ta ideja ne bi došla kao jednoglasni stav svih bošnjačkih stranaka”, istaknuo je Čović.

U hrvatskoj javnosti se već mjesecima razgovora hoće li se nakon ovih izbora ponovno dogoditi neki projekt “platforme”, upravo zato što nije došlo do izmjena Izbornog zakona. Čović tvrdi kako je jasno da kod nekih bošnjačkih stranaka postoji jasna strategija da se nešto takvo i dogodi.

Ako ne osiguramo negitimne predstavnike imat ćemo ustavnu krizu

“Ako nakon ovih izbora ne osiguramo da imamo legitimne predstavnike, imat ćemo Ustavnu krizu. Nadam se da do toga neće doći, a meni je najvažnija stvar da pošaljemo jasnu poruku bošnjačkom narodu, ili kako često kažem našoj bošnjačkoj braći, da zajedno moramo riješiti mnoge odnose i probleme u BiH. Važno je i vratiti povjerenje koje je nažalost izgubljeno, kako bi se izbjegle krize koje smo imali kroz “platforme” ili “alijanse”. Na nama je da štitimo interese BiH kao naše domovine, ali i jednako tako i hrvatskog naroda kao jednakopravnog i konstitutivnog”, poručio je Čović.

Na pitanje može li se na našim prostorima ponoviti situacija koju smo imali devedesetih godina, hrvatski član bh. Predsjedništva je uvjeren kako do toga ne može doći unatoč ratnoj retorici mnogih političara u našoj zemlji.

“Hrvatski narod je dao ogromnu žrtvu da bi danas imali Bosnu i Hercegovinu kao cjelinu, da bi ostali kao narod na ovim prostorima. Naravno da ne razmišljamo na način da ćemo za nekoliko godina našoj djeci ponovno dati užase rata. Razlog zbog kojeg se bavim politikom je da naša mladost ima svoju budućnost u BiH. Mnogi su željeli potaknuti najmalobrojniji narod na odlazak, a djelomično su i uspjeli. Međutim, ono što nisu računali je da će predstavnici druga dva naroda odlaziti još i više”, tvrdi Čović.

Zadovoljan urađenim

Glavni urednik portala Dnenvik.ba Jurica Gudelj pitao je kako su radili hrvatski kadrovi na svim razinama vlasti u proteklom mandatu te koliko su zapravo sami Hrvati odgovorni zbog situacije u kojoj se nalaze.

“Rad svakog pojedinca u politici se treba analizirati. A gledano u cjelini ja mislim da možemo biti zadovoljni što smo uradili u protekle četiri godine, uvažavajući ozračje u kojem smo radili. Ako vi u federalnoj Vladi imate šest ruku od njih 17, jasno je koliko je teško nešto dogovarati. Kada uzmete neke naše ministre u različitim resorima, naravno da su mogli bolje raditi svoj posao, prvenstveno su mogli biti malo više eksponirani prema javnosti da bi predočili to što su radili. Mislim da je tu ključni problem, ljudi rade ali je pitanje koliko komuniciraju s javnošću, odnosno koliko se to vidi u javnosti”, ističe Čović.

Kako do hrvatskog rtv servisa?

Problem s kojim se Hrvati suočavaju već gotovo tri desetljeća je nepostojanje javnog RTV servisa na hrvatskom jeziku.

“Kada vi dođete u Zastupnički dom ima onih koji kažu Hrvati nikad neće dobiti svoj kanal. Pa ako prijedlog nekako i prođe Zastupnički, u Domu naroda se povuče pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa zato što bi Hrvati htjeli kanal na svom jeziku. Međutim, sada mogu garantirati da ćemo kroz tri-četiri mjeseca imati potpun pravni okvir u kojem Parlament neće morati donositi odluku. Da imamo nešto što je potpuno javnog karaktera, što se može razviti s jednom zdravom infrastrukturom i ono što uvjetno možemo nazvati javni kanal na hrvatskom jeziku u BiH. Na tome intenzivno radimo i značajan dio posla smo već formalno-pravno završili. Neke zasad ostane malo tajnovitosti jer bojim se kako se bošnjačka politika neće promijeniti kada je u pitanju tranformacija postojećeg javnog RTV sustava pa onda moramo naći neku zamjensku mogućnost”, poručio je hrvatski član bh. Predsjedništva i predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH.

Što s Aluminijem?

Kada je riječ o mostarskom Aluminiju koji se nalazi u velikim problemima zbog nagomilanih dugovanja, Čović ističe kako upravljačka struktura mora odgovorati za rad kompanije.

“Naš strateški interes je Aluminij zato što na toj sirovini možemo napraviti jednu moćnu industriju koja će biti i ekološki i tržišno prihvatljiva. Dug Aluminija je ogroman i morat ćemo vrlo brzo sjesti sa svima onima koji danas predstavljaju vlasničku strukturu kompanije da bismo našli strategiju kako osigurati budućnost Aluminija. To se može i ja sam uvjeren da ćemo to očuvati kao jednu stratešku granu. Moji razgovori s određenim tvrtkama iz okruženja zajedno s menadžmentom Alumija, upućuju na to da se mogu naći rješenja koja će biti prihvatljiva”, zaključio je Čović.

U iduće tri emisije Argumenti će ugostiti sva tri člana Predsjedništva BiH kako bi odgovarali na pitanja novinara o tome što su učinili i kako su vodili zemlju u proteklom četverogodišnjem mandatu. Tako je u izdanje političkog magazina Argumenti 18. rujna pozvan bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, a poziv za gostovanje u Argumentima 25. ovog mjeseca upućen je srpskom članu državnog vrha BiH Mladenu Ivaniću./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

‘Vukovarski prosvjed je pobuna protiv Andreja Plenkovića’

Objavljeno

na

Objavio

Marko Ljubić i Marko Jurič razotkrivaju skrivene političke igre i podvale hrvatske stvarnosti:

Što to znači kada gradonačelnik Vukovara poziva ulicu i branitelje kako bi izvršio pritisak na državnu vlast?

♦ Koji je razlog da se ubojice i zločinci slobodno šeću Vukovarom dok hrvatsko pravosuđe marljivo sudi u odsutnosti onima koji mu nisu dostupni?

♦ Može li Vukovarski prosvjed imati značaj i težinu Sanaderove ‘Splitske rive’ 2002. godine.

♦ Sprovodi li hrvatsko pravosuđe agendu relativiziranja, amnestije i rehabilitacije propalih jugoslavenskih ideja?

♦ Zašto su Hercegovci stigmatizirani i ismijavani od dijela domaće javnosti i medija?

♦ Kako se fabricira sukob sjevera i juga, Zagreba i Splita, Dinama i Hajduka?

♦ Je li ministrica obrazovanja Blaženka Divjak krivotvorila vladine odluke o ukidanju nekih agencija?

♦ Zašto ministrica Divjak želi ukinuti neke agencije?

Odgovore na ova pitanja poslušajte u PODCASTU VELEBIT u kojem novinari Marko Ljubić i Marko Jurič razotkrivaju skrivene političke igre i podvale hrvatske stvarnosti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Zoran Galić – ‘Nevladine organizacije poprilično upravljaju ovim migrantskim krizama’

Objavljeno

na

Objavio

Situacija s migrantima u BiH je katastrofalna, smatra ravnatelj Granične policije BiH Zoran Galić.

Po pitanju stranaca ne postupa policija, već Služba za poslove sa strancima rješava njihov status. Kada je riječ o migrantima, zbog usklađivanja zakona s EU kada stranac dođe i potraži međunarodno-pravnu zaštitu ti ga moraš primiti i predati Službi dok ljudi iz BiH ili Hrvatske ako prođu granicu bez dokumenata dobivaju kazne i izgon iz države, pojasnio je Galić, gostujući u emisiji “Dobar, loš, zao” Naše tv. “Trebalo bi se u jednom dijelu sukobiti i s Europom da smanjimo i skratimo proceduru postupka sa strancima”, kaže.

Upitan tko nam sve ulazi u državu Galić ocjenjuje stanje katastrofalnim jer 99 posto njih nema nikakve dokumente. Služba se često služi neprovjerenim osobnim tvrdnjama onih koji dolaze, ali pojavio se i problem biznisa krijumčara ljudi koji iskorištavaju nesreće tih ljudi.

“U početku su i naši ljudi migrante prihvaćali objeručke kao na primjeru Unsko-sanske županije, gdje su ih smještali u islamske centre, ali brzo su tražili pomoć organa jer je to ipak različita kultura i počeli su praviti probleme. Najteže je u takvim situacijama našim lokalnim vlastima/policajcima”, prenosi iskustva Galić koji je još prije 3 godine tražio kvalitetan plan, ali nije imao razumijevanja s nekih političkih adresa.

“U svemu ovome ima nelogičnosti. Čini mi se da i neke nevladine organizacije također poprilično upravljaju ovim migrantskim krizama i dobivaju novce, a BiH nije dobila ni marku.”

Ostale zanimljive detalje poput toga zbog čega se natjecao u mma borbama sa 140kg, koliko policajaca imamo na 80-ak graničnih prijelaza te kakav je nacionalni ključ, zašto su neki policajci tražili da nose dugu kosu, o ministru Mektiću itd., pogledajte u video prilogu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari