Pratite nas

Magazin

dr. Dragan Čović: Mnogo aktivnosti je usmjereno na to da Hrvati nestanu kao konstitutivni narod

Objavljeno

na

Gost ovotjednog izdanja političkog magazina Argumenti Naše TV, bio je hrvatski član Predsjedništva BiH, predsjednik HNS-a i HDZ BiH dr. Dragan Čović. Urednik i voditelj emisije Milan Šutalo u goste je također pozvao novinare i urednike vodećih hrvatskih medija u BiH; Zorana Krešića iz Večernjeg lista, Manuelu Bojo glavnu urednicu Radia Herceg Bosne i Juricu Gudelja, urednika portala Dnevnik.ba, koji su Čovića unakrsno propitivali o aktualnim političkim i drugim temama.

Cilj nekih je da Hrvati nestanu kao konstitutivni narod

Na pitanje zašto Hrvati na svake izbore u našoj zemlji izlaze strahujući od preglasavanja, Čović je odgovorio kako ima mnogo aktivnosti koje su usmjerene na to da Hrvati nestanu kao konstitutivni narod.

“Pogledajte malo retoriku svih političkih opcija koje izlaze sa stavovima da u Predsjedništvu trebamo imati odnose 2:1, odnosno da ove godine bošnjački narod treba izabrati dva svoja predstavnika kako bi mogao nesmetano odlučivati. Onda čujemo kako BiH treba isključivo biti građanska država te da treba eliminitati konstitutivnost. Sve te aktivnosti su usmjerene prema tome da hrvatski narod nestane kao konstitutivni. S druge strane, mi smo imali vrlo jasne prijedloge kroz koje smo mogli osigurati legitimno predstavljanje, a jedan od njih je i hrvatska izborna jedinica koja bi to osigurala. Ponudili smo desetak različitih varijacija i oko Doma naroda i oko Predsjedništva koji bi mogli osigurati izbor legitimnih predstavnika u vlasti. Očigledno je kako će se Izborni zakon morati izmijeniti čim završimo ove izbore jer je to prvi zadatak koji će Europska unija staviti pred nas”, poručio je hrvatski član bh. Predsjedništva i predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović.

Novinar Večernjeg lista BiH Zoran Krešić, postavio je pitanje o Zakonu o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta Federacije koji je posljednjih mjeseci podizao dosta prašine na političkoj sceni. Na pitanje je li istina da je dio Međunarodne zajednice bio uključen u cijeli proces, Čović je odgovorio kako je razgovarao s mnogim dužnosnicima Međunarodne zajednice koji su poručili da ne podržavaju taj Zakon.

Što mi je rekao Wigemarku?

“Posebni prestavnik Europske unije u BiH Lars-Gunnar Wigemark mi je rekao kako apsolutno to ne podržava, odnosno da to nije rješenje, put niti način na koji bi se Izborni zakon trebao izmijeniti. A i Ustavni sud BiH je dao vrlo jasan naputak kako to moramo odraditi, a to je da se izmjene i dopune Izbornog zakona mogu raditi isključivo na razini države. Ali s druge strane, neki predstavnici Međunarodne zajednice su iz sjene podržavali Zakon o izbornim jedinicama i broja mandata Parlamenta Federacije, jer u suprotnom ta ideja ne bi došla kao jednoglasni stav svih bošnjačkih stranaka”, istaknuo je Čović.

U hrvatskoj javnosti se već mjesecima razgovora hoće li se nakon ovih izbora ponovno dogoditi neki projekt “platforme”, upravo zato što nije došlo do izmjena Izbornog zakona. Čović tvrdi kako je jasno da kod nekih bošnjačkih stranaka postoji jasna strategija da se nešto takvo i dogodi.

Ako ne osiguramo negitimne predstavnike imat ćemo ustavnu krizu

“Ako nakon ovih izbora ne osiguramo da imamo legitimne predstavnike, imat ćemo Ustavnu krizu. Nadam se da do toga neće doći, a meni je najvažnija stvar da pošaljemo jasnu poruku bošnjačkom narodu, ili kako često kažem našoj bošnjačkoj braći, da zajedno moramo riješiti mnoge odnose i probleme u BiH. Važno je i vratiti povjerenje koje je nažalost izgubljeno, kako bi se izbjegle krize koje smo imali kroz “platforme” ili “alijanse”. Na nama je da štitimo interese BiH kao naše domovine, ali i jednako tako i hrvatskog naroda kao jednakopravnog i konstitutivnog”, poručio je Čović.

Na pitanje može li se na našim prostorima ponoviti situacija koju smo imali devedesetih godina, hrvatski član bh. Predsjedništva je uvjeren kako do toga ne može doći unatoč ratnoj retorici mnogih političara u našoj zemlji.

“Hrvatski narod je dao ogromnu žrtvu da bi danas imali Bosnu i Hercegovinu kao cjelinu, da bi ostali kao narod na ovim prostorima. Naravno da ne razmišljamo na način da ćemo za nekoliko godina našoj djeci ponovno dati užase rata. Razlog zbog kojeg se bavim politikom je da naša mladost ima svoju budućnost u BiH. Mnogi su željeli potaknuti najmalobrojniji narod na odlazak, a djelomično su i uspjeli. Međutim, ono što nisu računali je da će predstavnici druga dva naroda odlaziti još i više”, tvrdi Čović.

Zadovoljan urađenim

Glavni urednik portala Dnenvik.ba Jurica Gudelj pitao je kako su radili hrvatski kadrovi na svim razinama vlasti u proteklom mandatu te koliko su zapravo sami Hrvati odgovorni zbog situacije u kojoj se nalaze.

“Rad svakog pojedinca u politici se treba analizirati. A gledano u cjelini ja mislim da možemo biti zadovoljni što smo uradili u protekle četiri godine, uvažavajući ozračje u kojem smo radili. Ako vi u federalnoj Vladi imate šest ruku od njih 17, jasno je koliko je teško nešto dogovarati. Kada uzmete neke naše ministre u različitim resorima, naravno da su mogli bolje raditi svoj posao, prvenstveno su mogli biti malo više eksponirani prema javnosti da bi predočili to što su radili. Mislim da je tu ključni problem, ljudi rade ali je pitanje koliko komuniciraju s javnošću, odnosno koliko se to vidi u javnosti”, ističe Čović.

Kako do hrvatskog rtv servisa?

Problem s kojim se Hrvati suočavaju već gotovo tri desetljeća je nepostojanje javnog RTV servisa na hrvatskom jeziku.

“Kada vi dođete u Zastupnički dom ima onih koji kažu Hrvati nikad neće dobiti svoj kanal. Pa ako prijedlog nekako i prođe Zastupnički, u Domu naroda se povuče pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa zato što bi Hrvati htjeli kanal na svom jeziku. Međutim, sada mogu garantirati da ćemo kroz tri-četiri mjeseca imati potpun pravni okvir u kojem Parlament neće morati donositi odluku. Da imamo nešto što je potpuno javnog karaktera, što se može razviti s jednom zdravom infrastrukturom i ono što uvjetno možemo nazvati javni kanal na hrvatskom jeziku u BiH. Na tome intenzivno radimo i značajan dio posla smo već formalno-pravno završili. Neke zasad ostane malo tajnovitosti jer bojim se kako se bošnjačka politika neće promijeniti kada je u pitanju tranformacija postojećeg javnog RTV sustava pa onda moramo naći neku zamjensku mogućnost”, poručio je hrvatski član bh. Predsjedništva i predsjednik HNS-a i HDZ-a BiH.

Što s Aluminijem?

Kada je riječ o mostarskom Aluminiju koji se nalazi u velikim problemima zbog nagomilanih dugovanja, Čović ističe kako upravljačka struktura mora odgovorati za rad kompanije.

“Naš strateški interes je Aluminij zato što na toj sirovini možemo napraviti jednu moćnu industriju koja će biti i ekološki i tržišno prihvatljiva. Dug Aluminija je ogroman i morat ćemo vrlo brzo sjesti sa svima onima koji danas predstavljaju vlasničku strukturu kompanije da bismo našli strategiju kako osigurati budućnost Aluminija. To se može i ja sam uvjeren da ćemo to očuvati kao jednu stratešku granu. Moji razgovori s određenim tvrtkama iz okruženja zajedno s menadžmentom Alumija, upućuju na to da se mogu naći rješenja koja će biti prihvatljiva”, zaključio je Čović.

U iduće tri emisije Argumenti će ugostiti sva tri člana Predsjedništva BiH kako bi odgovarali na pitanja novinara o tome što su učinili i kako su vodili zemlju u proteklom četverogodišnjem mandatu. Tako je u izdanje političkog magazina Argumenti 18. rujna pozvan bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, a poziv za gostovanje u Argumentima 25. ovog mjeseca upućen je srpskom članu državnog vrha BiH Mladenu Ivaniću./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Ima li Hrvatska jasnu migrantsku politiku?

Objavljeno

na

Objavio

Novi, pojačani pritisak na hrvatske granice pojačao je ponovo raspravu u društvu o tome na koji način bi se ta zemlja trebala odnositi prema migrantima – treba li još čvršće zatvoriti granice (ujedno i vanjske granice EU), ili je ovo “prilika” da prihvatom migranata ublaži problem koji je nastao iseljavanjem i nedostatkom radne snage?

Kako se Hrvatska svojom migrantskom politikom pozicionira u EU, te ima li Hrvatska uopće politiku prema prihvatu izbjeglica, s obzirom na trenutnu raspravu i neslaganja političkih i društvenih aktera oko te teme, govorili su gosti emisije „Kontrasti“ viša stručna suradnica Instituta za razvoj i međunarodne odnose Senada Šelo Šabić i politolog i prevoditelj prof. dr. Tomislav Sunić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Kuljiš: Todorić je propao kao drug Tito, previše se zadužio

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić stigao je u Remetinec. Koliko će trajati sudski proces? Je li bijeg u London bio taktički uzmak radi pripreme obrane? Tko je kriv za slom najveće kompanije jugoistočne Europe? Gosti Otvorenog bili su Ivan Turudić – predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, Veljko Miljević – odvjetnik, Ivan Hrstić – novinar Večernjeg lista i N1, Denis Kuljiš – novinar.

Turudić je rekao da nije nužno da Ivica Todorić bude sutra ispitan. “Okrivljenik mora biti ispitan do završetka istrage, a tužiteljstvo će samo odrediti taj datum. On se može obratiti sudcu istrage koji će požuriti njegovo ispitivanje da bude i ranije.”

Turudić: Većina svjedoka ili svi su već ispitani

Zadnjih godina hrvatsko pravosuđe suočava se sa mega procesima koji traju 5 – 10 godina. Turudić je rekao da suđenje koje traje 10 godina ozbiljno dovodi u pitanje pravičnost suđenja. “Nije dobro da bilo koje suđenje traje 10 godina i vjerojatno bi palo na testu pravičnosti. U ovom slučaju, moramo uvjetno govoriti, pitanje je hoće li suđenja biti, hoće li DORH podići optužnicu, hoće li ta optužnica biti potvrđena…, tek je zadnja varijanta da dođe do suđenja. Predmet je velik, zahvaćeno je 15 okrivljenika, spis ima nekoliko tisuća stranica. Takvo suđenje ne može kratko trajati”, istaknuo je, te dodao da treba donijeti potpuno novi Zakon o kaznenom postupku.

Na pitanje je li Todorić bijegom u London sebi oduzeo mogućnost obrane sa slobode, Turudić je rekao da je vrlo osjetljivo pravno pitanje je li to bio bijeg ili nije. “Još uvijek nemamo prijedlog za određivanje istražnog zatvora radi opasnosti od bijega, imamo samo rješenje o istražnom zatvoru radi opasnosti od utjecaja na svjedoke. Većina svjedoka ili svi su već ispitani. Sad, opet je to opcija državnog odvjetništva hoće li ono staviti novi prijedlog za određivanje istražnog zatvora po novoj osnovi, ali pričekajmo par dana pa ćemo znati i još pričekajmo još par dana pa ćemo znati kakva će biti sudska odluka.”

Miljević: Todorić nije imao ograničenje kretanja

Odvjetnik Miljević rekao je da “bijeg postoji onda ako ste obavezni obitavati u određenom prostru pa taj prostor napustite. U momentu kad je Todorić napustio Republiku Hrvatsku tada nije postajalo nikakvo ograničenje njegovog kretanje. I za mene tu bijega nema.”

Kuljiš: Todorić je bio paralelna država

Novinar Kuljiš rekao je da ljudi misle da se Todoriću sudi za privatizaciju, te istaknuo da se njemu sudi za disponiranje novcem iz svojih poduzeća kao da su njegova privatna. “Država ga može gonit za nezakonito postupanje u svojim firmama, vađenje novaca, prebacivanje na privatne račune…, a što se tiče vođenja firme i stečaja, tu ga mogu tužiti oni koji su oštećeni.”

“Todorić je bio paralelna država. Njegova funkcija je bila da radi ono što država sama ne može”, istaknuo je Kuljiš.

Hrstić je rekao da se cjelokupna taktika svodila na to da se brani sa slobode ili da pokuša ostati u Velikoj Britaniji i iskoristi zaštitu britanskog pravosuđa. “To nije bio bijeg de facto, izmaknuo se od izravnog dohvata hrvatskog pravosuđa. A pitanje je tko mu je to omogućio.”

Istaknuo je i da ga čudi da Todorićevi odvjetnici nisu bolje iskoristili činjenicu da su ministar unutarnjih poslova i ministar pravosuđa najavili uhićenje najmoćnijeg čovjeka u državi. “Činjenica je da je zbog Todorića pala vladajuća koalicija i to je trebao biti veći ulog na ročištu u Londonu.”

Miljević je kazao da postoje 2-3 najznačajnije multilateralne konvencije koje spriječavaju kriminalitet. “Jedna od njih je  multilateralna konvencija o spriječavanju transnacionalnog organiziranog kriminaliteta. Ima i onih koji se tiču suzbijanja opasnijih oblika kriminaliteta. Sve su te multilateralne konvencije strukturirane na način da u njima stoji da se neće dozvoliti izručenje. Bitna odredba u tome je da bez obzira radi li se o organiziranom kriminalitetu, korupciji – stoji da neće biti izručenja ako je to politički progon. Naravno da će svaki odvjetnik, u cilju spriječavanja izručenja isticati da postoje elementi političkog progona. Međutim, ja ne znam što je sve istaknuto u Londonu, jer nisam bio u sudnici. Samo znam da je sutkinja 20. travnja to odbila i rekla da to nisu argumenti koji ukazuju na politički progon”, kazao je.

Kuljiš: Todorić je propao kao drug Tito, previše se zadužio. Kao Fikret Abdić

Kuljiš pak smatra da su ključne teme – tko je bio Todorić, što je napravio, kako je nastao, kako je propao i što je potom bilo s kompanijom. Na pitanje urednika i voditelja Mislava Togonala – kako je propao Todorić, Kuljiš je kazao: “Kao drug Tito, previše se zadužio. To je bilo kao Fikret Abdić. Todorić je imao dva krimena. Prvi je bio što je izvlačio novce iz kompanije kao da je njegova, a drugi je taj što je živio kao kralj”.

Hrstić je istaknuo da prema njegovom mišljenju niti nije bitno kako je Todorić propao. “Bitno je jesu li ga rušili”.  Kuljiš tvrdi da je Todorićev razvoj bio potpuno u neskladu s mogućnostima tržišta. “Sve je to bila jedna megalomanija gdje se na kraju razjapila jedna ogromna kreditna rupa od ne znam koliko milijardi kuna ili eura. Pritom je živio kralj i za to mu je trebao novac kompanije. Ljudi su to gledali i svima je to bilo duboko odvratno”, istaknuo je.

Togonal je podsjetio na privatizaciju PIK-ova te je Kuljiš kazao da je “Todorić napravio čudo – PIK Vrbovec, Belje, istarske vinarije, sirane. Jedino što to sve nije bilo ekonomično”. “Drugo bi bilo da je on vlasnik, a Upravni odbor vodi tvrtku. Tada bi sve bilo legalno. Onda propadnete i nikome ništa. Ne idete u zatvor zato što je tvrtka propala jer je krivo investirala, jer se preinvestirala itd”. Potom je usporedio Agrokor i brodogradnju. “To su dvije jednake tragedije u smislu potrošnje tuđih novaca. Od brodogradnje neće ostati ništa, ni kamen na kamenu. A ovdje će ostati sve, tvornice, dućanski lanci, ljudi će se namiriti kroz 5-10 godina. Doduše, imat će štetu, ali oni su se svi digli kroz taj lanac. Najgori kapitalizam je bolji od najboljeg socijalizma. U najboljem socijalizmu svi ostanu bez gaća, a u najgorem kapitalizmu nešto se napravi”, dodaje Kuljiš.

Hrstić: Osim komercijalnih, ima i geopolitičkih i geostrateških interesa

Hrstić kaže da u Todorićevom slučaju tvrtke nisu propale, “osim onih manjih njegovih usputnih projekata koji nikada nisu niti trebali krenuti. Propao je on. On je preuzeo PIK-ove jer su mu gurali da uzme. On je to uzeo više da pokaže svoju moć. Prihvatio je to i dodatno se zadužio da bi te PIK-ove postavio na visoku razinu koju oni u tom trenutku uopće nisu zasluživali. To je novac koji on u tom trenutku nije imao. Tvrtke će preživjeti, ali tko će s njima upravljati. To nije pitanje jednostavno. Tko je sve u to uključen? To nisu samo komercijalni interesi već i geopolitički i geostrateški interesi”. Potvrdio je da se radi o ruskom utjecaju.
Kuljiš se uključio i dodao da “se Ruse ozbiljno ‘nasadilo’ Konzumom. Dvije ruske banke koje su dale kredite ustvari je Kremlj zadužio da prave novac, a ne da preuzimaju firme. Po mom mišljenju neće oni dugo ostati u tome”.

Turudić – moralna ucjena

Odgovarajući na pitanje – kako to da ženama koje pored tržnice prodaju neke sitnice da bi preživjele dolazi policija te im stižu prekršajne prijave dok istodobno postoje megaprocesi s milijardama kuna, Turudić je kazao da se u ovome pitanju radi o moralnoj ucjeni. “Trebao bih reći da mi je žao žene što prodaje švercanu robu. Naravno da mi je žao.  Ali jedno ne isključuje drugo, postoje blaga kaznena djela, prekršaji i kapitalna kaznena djela. Uređena država mora se brinuti da spriječi i jedno i drugo”, kazao je Turudić.

Na pitanje koliko stoji Cherie Blair da se pojavi kao Todorićeva odvjetnica, Miljević je potvrdio Togonalovu tvrdnju “da bi se moglo raditi oko 5-6 tisuća funti – za proučavanje i pojavljivanje na sudu nakojn proučavanja za koje je potrebno specijalističko znanje”. (HRT)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari