Connect with us

Intervju

Dr. Dragan Čović: Želimo otvoriti vrata za naš kandidacijski status, tražimo kompromisna rješenja u BiH…

Objavljeno

on

Međunarodna znanstveno-stručna konferencija “Transformacijski potencijal euroatlantskih procesa u Bosni i Hercegovini” održava se u organizaciji Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH, Sveučilišta u Mostaru i Rektorskog zbora Republike Hrvatske. U uvodnome dijelu skupa obratio se i predsjednik HNS-a BiH i dopredsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović. U intervjuu za Večernji list BiH govorio je detaljnije o tome:

Nikada konferencija nije bila s toliko eminentnih stručnjaka, ali svejedno, zbog mjera u Neumu će biti mali broj ljudi. Hoće li polučiti rezultat?

– Drago mi je da naša četvrta stručno-znanstvena konferencija s međunarodnim sudjelovanjem može napraviti iskorak u posve drukčijim okolnostima kao što je ova – “Transformacijski potencijal euroatlantskih procesa u BiH”. Organizira se u pandemijskim uvjetima, što s jedne strane donosi ograničenje, a s druge strane prednost. To je prednost jer smo dobili prigodu ugostiti veliki broj uglednika izvan BiH koji će izravnim uključenjima ili snimljenim porukama vrlo jasno progovoriti što je naš transformacijski potencijal kada su u pitanju EU i NATO te što nas čeka u tome smislu.

Kakve se poruke, zaključci očekuju nakon konferencije?

– Čini mi se da ćemo kroz tri panela u jednodnevnoj konferenciji uputiti snažne poruke koje nam mogu pomoći da, dok paralelno radimo na ispunjavanju 14 uvjeta k EU, sve to raspravimo na znanstveno-stručnoj razini. Ne i na političkoj. Stoga mi je drago da su organizatori ove konferencije naše Sveučilište, Rektorski zbor iz RH, kao i Hrvatska akademija za znanost i umjetnost, a znam da će biti nazočni rektori većine javnih sveučilišta iz BiH, što daje posebnu dimenziju ovome skupu. Važno je reći da ćemo imati predstavnike iz drugih dvaju naroda, ali i predstavnike međunarodnih institucija. Na kraju očekujem da će zaključci konferencije dati odgovor što trebamo učiniti kako bismo 25-godišnji put usmjerili prema Bruxellesu.

A što, po vašem mišljenju, treba raditi na tome putu? Slične poruke su slane i prijašnjih godina kada je skup imao izraženiji politički potencijal?

– Te su konferencije bile nešto drukčije organizirane. Imali smo pozivna sudjelovanja kroz različite znanstvene i stručne radove koji su objavljivani u zbornicima. Ovoga puta skup će dobiti drukčiju dimenziju i moja je ambicija da bude potpora procesima koje imamo u BiH. Mi nastojimo politički stabilizirati odnose u BiH, što je preduvjet svega. To sada ide teško, a otežava i COVID. Uz to, želimo otvoriti vrata za kandidacijski status u EU u ovoj neizbornoj, 2021. godini. Ohrabruju nas istupi povjerenika (Olivera) Varhelyija, a da bismo ostvarili taj cilj, moramo ispuniti tri vrlo važne stvari. Ja sam uvjeren da u nekoliko serija razgovora možemo usuglasiti ta pitanja. A to su Zakon o sukobu interesa, Zakon o javnim nabavama te reforma pravosuđa. Nije to samo Zakon o VSTV-u, nego čitav paket koji se odnosi na pravnu državu. Sve ove zakone stavit ćemo u proceduru i treba tražiti kompromisna rješenja. Nakon svega toga ostaje nam ključni uvjet, a to je Izborni zakon. Taj je uvjet postavljen i kroz 14 točaka Europske komisije.

Ostanimo još malo na Neumu. Očekuje se i obraćanje hrvatskoga premijera Plenkovića, nakon čega se već tradicionalno može očekivati ocjena da se radi o miješanju u unutarnja pitanja BiH?!

– Na konferenciji će se uključiti premijer RH, gospodin Plenković, ali i ministar vanjskih poslova Grlić Radman. S premijerom Plenkovićem i ministrom Grlićem Radmanom dogovorio sam da zbog ograničenja fizički bude nazočan samo ministar. Gospodin Plenković uključit će se videovezom s jasnim naznakama o čemu je on razgovarao posljednjih sedam dana iz europske administracije o temi BiH. Sve o čemu mi razgovaramo dotaknuto je u razgovoru sa sugovornicima u kontekstu očekivanja što BiH treba učiniti kako bi stekla taj kandidacijski status. Iskreno očekujem da ćemo dobiti snažno ohrabrenje na europskome putu i našem unutarnjem političkom stabiliziranju u BiH kroz osiguranje jednakopravnosti i legitimnog političkog predstavljanja konstitutivnih naroda. U trećem panelu najizravnije će sudjelovati ministar Gordan Grlić Radman.

U kojem smjeru idu izmjene Izbornog zakona? Tko će tu popustiti?

– Nama treba Izborni zakon koji će zajamčiti, kada je u pitanju hrvatska strana, legitiman izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH te legitiman izbor 17 hrvatskih izaslanika u Klubu Hrvata u Domu naroda. To isto se odnosi i na Bošnjake te Srbe. Naravno da postoji još puno detalja oko izmjena Izbornog zakona za koje smo mi rekli da smo do kraja otvoreni kako bi se unaprijedio proces izbora, bilo da se radi o zloporabama demokratskoga procesa ili zbog Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) kakvo imamo. Čut će se ovih dana od predstavnika međunarodnih administracija da oni podupiru to Povjerenstvo kao legitimno tijelo. No ja sam svima, bez iznimke, rekao kako je SIP kao institucija prevažan, ali da ljudi koji sjede tamo ne ispunjavaju ni minimum uvjeta.

Prije svega, neovisnosti i nepristranosti. Istupi posljednjih nekoliko dana o tome kako se treba izmijeniti Izborni zakon oko različitih presuda Suda u Strasbourgu, ili pak presuda Ustavnoga suda BiH, dovoljno govore koliko je politički instrumentalizirana ta institucija. Iskreno, nemamo povjerenje u tu instituciju i zatražili smo da podnese ostavku.

Očigledno ste aludirali na Suada Arnautovića…

– Bez ikakve sumnje.

On je rekao da vaši prijedlozi vode reinkarnaciji Herceg Bosne i pripajanju Hrvatskoj. SIP bi morao biti institucija sastavljena od nepristranih i neovisnih profesionalaca, no ovdje vidimo da u njoj sjede politički povjerenici koji nakon iznošenja stajališta ipak ne snose nikakve posljedice?

– Suad Arnautović nama je, u biti, napravio jednu veliku uslugu jer mi više ne moramo objašnjavati tko doista sjedi tamo i koliko je ta institucija ispolitizirana. A to najbolje potvrđuje kako smo bili u pravu da je izbor SIP-a bio nezakonit i pogrešan. Sada se bira jedan još jedan Hrvat. Postoji cijela procedura kroz Povjerenstvo, Zastupnički dom… No posljednji put, kada je biran dio članova, te su procedure preskočene. Brutalnom izmanipuliranom većinom u Parlamentu dobili smo sastav takav kakav jest. Gospodin Arnautović pomogao nam je sve to posvijestiti, uključujući i to kako druga strana vidi pitanje trećeg entiteta, federalizma… Po mom mišljenju, nakon ovoga istupa imamo razlog više tražiti da se ovo tijelo raspusti ili pak pojedince udalji. Očito je da se SIP pretvorio u instrument jedne politike, pa čak i pojedinca.

Što u vašem priopćenju o detaljima pregovora o izmjenama Izbornog zakona znače “minimalne korekcije Ustava”?

To je na tragu razmišljanja jednoga dijela međunarodnih dužnosnika koji vjeruju kako je nemoguće realizirati izmjene Izbornog zakona na tragu presuda Suda u Strasbourgu i Ustavnoga suda bez izmjena Ustava BiH. Upravo je to temelj sporazuma iz Mostara o izmjenama Izbornog zakona koji smo potpisali prošle godine. Iskreno sumnjam kako će biti moguće izmijeniti čak i zarez Ustava BiH jer za to nam treba dvotrećinska većina. No pri tome smo ostali posve otvoreni do kraja za izmjene Ustava kada se postigne dogovor oko načina biranja članova Predsjedništva BiH i Doma naroda. Ne može se unaprijed mijenjati Ustav bez dogovorenoga rješenja o izmjenama Izbornog zakona. Uvjeren sam da se igra jednoga dijela pregovarača upravo svodi na to da se počne pričati o ustavu pa, kada se utvrdi da se ne može primijeniti, da se miniraju izmjene Izbornog zakona.

Što vi predlažete?

– Pa mi predlažemo da idemo izmijeniti Izborni zakon jer se, u biti, to od nas traži. Ja sam uvjeren kako se taj zakon može izmijeniti bez ustavnih reformi. No, da ne bismo ostali zatvoreni i za drukčija rješenja, jasno smo rekli kako smo spremni i za izmjenu cijeloga Ustava. Ali za to, nažalost, nemamo ruku. Po nama, ne može biti uvjet izmjena Ustava kako bi se prilagodilo Izborni zakon. To smo sa svima jasno iskomunicirali. Kada je u pitanju SDA, do kraja travnja morat ćemo se dogovoriti ili pak ne dogovoriti. Mi smo ponudili jedno rješenje i čekamo odgovor SDA oko Doma naroda i Predsjedništva. Očekujem kako će SDA tražiti preinaku uloge Doma naroda kako bi se zadiralo u ustavna rješenja te ovlasti ovoga Doma, kao i svojevrsnom balansiranju rješenja u RS-u s Vijećem naroda, što nema veze jedno s drugim. U svibnju ili lipnju o tim ćemo rješenjima razgovarati sa svim parlamentarnim strankama.

Ima li napretka sa SDA u tim rješenjima?

– Katkada se čini kako to ide prilično dobro, a onda dobijete izjavu u javnosti koja odudara od kontinuiteta razgovora. Rijetki su oni koji vjeruju u uspjeh naših razgovora. No ja ću, kao i do sada, ostati vjeran tradiciji i reći kako ćemo mi do kraja lipnja imati izmjene Izbornog zakona kako bi se ispunile presude kojima bi se osigurala legitimnost predstavljanja te uklonila diskriminacija kandidiranja i biranja manjina.

Nedavno sam razgovarao s predsjednikom Kluba Hrvata u Vijeću naroda RS-a Ivom Mijićem koji je izrazio čuđenje zbog zahtjeva za slabljenjem uloge Doma naroda, umjesto da jača poziciju Vijeća naroda u RS-u, čime se dodatno urušava pozicija Bošnjaka u RS-u koji tamo, kao ni Hrvati, kako je rekao, “ne predstavljaju ništa”.

– Ovisi zbog čega je gospodin Mijić rekao da ga to čudi, ali s ove strane to ima logike. Jednako kako srpski narod odlučuje u potpunosti i kroz Vijeće naroda RS-a tako bošnjačka politika želi po istome modelu potpuno upravljati u Federaciji BiH. Naš stav s druge strane jest da se nikada ne može promijeniti nacionalni predznak u Ustavu BiH, jednako tako i rješenja koja iz toga proizlaze. Jedino što se može sada dogoditi jest da umjesto navođenja “Hrvat, Bošnjak, Srbin”, budući da se radi o lošim i nespretnim prijevodima, u prijevodu stoji “hrvatski član Predsjedništva”. To je nama prihvatljivo jer se ovdje radi o predstavniku naroda.

Upravo je to zatražio gospodin Izetbegović, traži izvornik i prijevod daytonskog Ustava. Mogu li se dobiti?

– Najprije, to nigdje ne može dobiti niti ima institucije koja to može izdati. Morate imati na umu da postoji više različitih prijevoda koji su u uporabi. Imali ste u javnosti da netko kaže kako je osigurao original. Za mene je original samo jedan, a prijevod je prijevod, koji sebi dopušta slobodu u prevođenju. To su te nijanse. Mi smo ostali otvoreni, moram i to reći, za puno radikalnije izmjene Ustava, ali to onda uključuje i druga pitanja.

Kakav ste konkretno prijedlog uputili SDA za izmjene Izbornog zakona?

– Mi smo uputili prijedlog s dvjema izbornim jedinicama u FBiH pri izboru članova Predsjedništva. Nama uopće ne smeta i drukčije urediti ova pitanja. Posve drukčije rješenje moglo bi biti ako ćemo imati tri federalne jedinice u BiH od kojih će jedna biti dominantno hrvatska, kao što je druga srpska ili bošnjačka, onda se mogu tražiti i drukčija rješenja. Ali u startu je jasno da ne vidim kako ćemo o tome imati suglasje u Parlamentu.

Primjetna je snažnija aktivnost međunarodnih dužnosnika angažiranih u BiH oko donošenja izmjena Izbornog zakona. Kakvom je vi doživljavate?

– Ja sam na tome stalno inzistirao, zbog čega posebno zahvaljujem gospodinu Nelsonu i gospodinu Sattleru da uopće dođemo do sporazuma u Mostaru. Taj je sporazum polučio rezultat s izborima u Mostaru. No tada smo potpisali dva sporazuma, a međunarodni diplomati, i to ne samo predstavnici EU-a, SAD-a nego i veleposlanica OESS-a, OHR-a i Ujedinjenog Kraljevstva, bili su njegovi jamci.

Jasno smo tada rekli kako od njih očekujemo da budu potpora provedbi obaju sporazuma. Već od prosinca prošle godine stavili smo do znanja da SDA nastoji izbjeći provedbu drugog sporazuma, čime bi se doveli u pitanje i drugi sporazumi. Gospoda Sattler i Nelson nakon toga su s nama u dva mjeseca imala najmanje deset razgovora. Jasno je kako se domaći političari moraju dogovarati, ali bez tog ohrabrenja teško da bi se napravili ovi iskoraci. Mostar smo uspjeli apsolvirati jer smo imali jasan rok i potporu. Zbog toga sam optimist. I sada imamo rokove. Koliko ćemo uspjeti daleko dogurati, ovisi i o drugim akterima. U svibnju i lipnju uključit će se i druge stranke te zainteresirane strane.

Jača i pritisak te nervoza bošnjačke internetske gerile, raznih NVO-a, plaćenika i lobista, kako se ne bi dogodile izmjene Izbornog zakona. Što vam to govori?

– Shvatili su zapravo ono što govorim posljednjih godinu dana – da je došlo vrijeme za izmjene Izbornog zakona te da međunarodne institucije to žele riješiti kako BiH ne bi zaostajala i stalno bila u problemima. Zbog toga su se propeli, kako mi govorimo, na zadnje noge, odnosno koriste sve svoje potencijale koje su godinama plaćali, lobističke i utjecaje koje su nekada imali, kako bi promijenili tijek ovoga procesa. U tome kontekstu bio je i istup gospodina Arnautovića, koji je to objavio kao naručen tekst za potrebe jedne strane. Posljednjih dana imate i razne “eksperte” koji se javljaju s analizama. Dovoljno je pročitati samo njihove prve i zaključne riječi u tim tekstovima da shvatite tko je to naručio i tko ih plaća.

Ima li ta priča sada utjecaja iako je zasnovana na bajkama o Hrvatima kao ruskoj agenturi, Hrvatima protivnicima EU-a i NATO-a…?!

– Naravno da nema utjecaja. Možda je imala prije 10 ili 15 godina. Netko tko ništa ne zna o ovome prostoru može eventualno na takvo što naići kroz medije…

Da vas praktično onda pitam, jeste li vi za Rusiju ili NATO i EU?

– O tome procesu govorim i živim ga posljednjih 25 godina. Naša politika je vrlo praktično pokazala da je naš jedini put euroatlantski, jer taj put jedino ima logiku. Ako ništa drugo, s obzirom na to da je Hrvatska članica EU-a i NATO-a, a ja sam Hrvat, i kao dio toga korpusa posve je logično da zagovaram te integracije. A to onda uključuje i svaku drugu logiku jer je to put stabilnosti i napretka, pravne države. Stavljati mene u bilo koji drugi okvir bespredmetno je. Objede i spinovi koji se koriste nastoje me diskreditirati.

Ili da se morate pravdati?!

– Pa zato se uopće ne pravdam i ne komentiram takve navode. Upravo stoga jer svu energiju ulažem u to da imamo izmjene Izbornog zakona u lipnju.

Što je s kandidacijskim statusom, kada se očekuje?

– Uvjet za to je Izborni zakon i ja ću dati sve od sebe da ga ove godine dobijemo. Na svakom našem sastanku s predstavnicima EU-a, a osobito s gospodinom Varhelyjem, to se ističe: “Završite obveze, izmijenite Izborni zakon i dobit ćete kandidacijski status”. Ne dogodi li se to, imat ćemo još nekoliko godina zaostajanja. Mi smo isti uvjet imali i 2018. godine. Nismo uspjeli i nismo dobili kandidacijski status.

Bojite li se izbora 2022. godine?

– Ne. Zašto bih se bojao?

A ako se ne izmijeni Izborni zakon?

– Ne bih želio uopće nagađati što bi se moglo dogoditi već u ovoj godini ako se ne izmijeni, a ne krajem iduće godine.

Ima li odgovornosti kod HDZ-ovih dužnosnika što BiH nema cjepiva?

– Ne mislim da ima. U cijelome intervjuu govorimo kako smo presložena država i društvo. S našim sam dužnosnicima i sinoć (nap. a. utorak) imao videokonferenciju kako bih se informirao jer se želi nametnuti tema kako bi se priča usmjerila u posve krivome smjeru. Bit toga je ne da se riješi problem s nabavom cjepiva nego da se pronađe krivca kako bi se zamaglila bit.

U razgovor su bili uključeni dr. Pehar, dr. Mandić, ministri Gudeljević, Bevanda… Bit je da to treba odobriti federalna Vlada i da se ispoštuju sve zakonske obveze. Za mene je najvažnije da se cjepivo nabavi što prije kako bismo prestali zaostajati za susjedima i EU-om, Hrvatskom primjerice, gdje je procijepljenost posve mala.

Ali je proces započeo i manja je psihoza?!

– Da. Upravo nam to treba. Nama treba u sljedećih 15-ak dana ozbiljna količina cjepiva kako bismo cijepili liječnike i sve koji su ugroženi. Ponavljam, nema uopće razloga za ovakvo stanje optuživati Hrvate ili bilo koga od Hrvata. Ne možemo se nikako naviknuti na to, ali morat će netko detaljno pročitati svih 14 uvjeta za kandidacijski status. A tamo jasno stoji koordinacijski mehanizam, koji se nastoji zanemariti. Postoje jasne ustavne nadležnosti i treba ih se držati. Zna se na kojoj je razini zdravstvo. Na razini države nema nijednog resornog ministarstva, osim civilnih poslova, koje ima jedan segment koji se time bavi.

Ali bi li bilo sretnije da BiH ima barem agenciju za zdravstvo na državnoj razini?

– Naravno da bi bilo sretnije, ali smo presloženo organizirani te kada tome dodate politički motivirane procese, onda dobijemo potpunu blokadu svega.

I mi smo doživjeli tu blokadu, na žalost svih nas. Nadam se da ćemo zbog zajedničkog interesa naći rješenja za cjepiva. No istodobno moramo biti svjesni da ih traži cijeli svijet i da postoji jako puno mešetarenja. Primjerice, Hrvatska je ugovorila tri milijuna doza cjepiva, a dobila je tek 2 ili 3 posto.

Hoćete se vi cijepiti?

– Naravno. Kada dođem na red ili pak ako bude trebalo da marketinški budem prvi. Ako se budem sam pitao, čekat ću red. Meni je 65 godina i ulazim u neku strukturu ljudi koji su u drugom, trećem redu za cijepljenje.

Stanje se pogoršava. Brojni nagađaju o lockdownu. Hoćemo li ga imati i bismo li ga mogli izdržati?

– Postoje različiti pristupi oko toga i najvažnije je biti realan. Moja obitelj i ja bili smo pozitivni u srpnju prošle godine. Prošli smo to u razmjerno ranoj fazi.

Osobno mislim kako mi više nikada nećemo uvesti klasični lockdown jer imamo zemlje koje su to sve uvele i na kraju nisu ništa uspjele napraviti. Očito se radi o složenijem problemu. Sve te mjere treba prepustiti našim stručnjacima koji mnogo bolje znaju što je pandemija. Ne smijemo zatvoriti životne tokove jer smo zbog pandemije napravili golemu štetu gospodarstvu s obzirom na to da nas nema tko sanirati kao u drugim, većim sustavima. No moramo pokazati malo više odgovornosti. Posebno se to odnosi na naše mlade.

Ako je propisano da se ne može okupljati više od 20 ljudi, a okuplja se njih 1000, onda imamo ozbiljan problem. S druge strane, trenutačno u Sveučilišnoj klinočkoj bolnici Mostar imate njihove roditelje, rođake, bake, djedove kojima treba kisik i koji se doslovno bore za život.

(vecernji.ba)

Podijeli članak s prijateljima

Što vi mislite o ovoj temi?

Advertisement

Komentari