Pratite nas

Pregled

Dr. Esther Gitman: Stepinac je predstavljao hrvatske vrijednosti i vrijednosti zapadne civilizacije

Objavljeno

na

Foto: Hina

Američka povjesničarka židovskoga podrijetla dr. Esther Gitman istaknula je u srijedu navečer predstavljajući u Zagrebu svoju knjigu “Alojzije Stepinac – Pillar of human rights”, da je zagrebački nadbiskup kardinal Alojzije Stepinac, predstavljao hrvatske vrijednosti i vrijednosti zapadne civilizacije.

Nova knjiga dr. Gitman o zagrebačkom nadbiskupu i kardinalu, “Alojzije Stepinac – Pillar of human rights” (“Alojzije Stepinac – Stup ljudskih prava”), su na engleskom jeziku zajednički objavili Kršćanska sadašnjost i Hrvatsko katoličko sveučilište iz Zagreba.

“Stepinac je predstavljao hrvatske vrijednosti i vrijednosti zapadne civilizacije svojom neprestanom obranom: slobode i vrijednosti pojedinca kao samostalne jedinke; slobode i poštivanja vjeroispovijedi; slobode i poštivanja privatnoga vlasništva kao temelja osobne slobode pojedinca i obitelji te slobode i poštivanja svakoga naroda na potpuni samostalni razvoj narodnog života”, naglasila je Gitman na predstavljanju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

U svako je doba i u svim okolnostima Stepinac bio ratnik protiv svih neprijatelja koji su prije Drugoga svjetskog rata, tijekom i nakon njega, opsjedali njega i njegov hrvatski narod, dodala je.

“Stepinac je svjedočio strahotama koje su se dogodile u Hrvatskoj tijekom Karađorđevićeva kraljevanja”, podsjetila je dr. Gitman, dodavši kako je bio svjedokom i strahotama nacističke Njemačke koja je okupirala zemlju te je uz suradnju Ante Pavelića zemlja postala neovisna o Srbiji, ali je stalno bila pod njemačkim tutorstvom.

Naglasila je kako je Stepinac rano shvatio da nacistička Njemačka ima kontrolu nad Pavelićem te podsjetila da je zagrebački nadbiskup vođama režima u NDH izrazio svoju zabrinutost zbog nehumane politike protiv Židova i drugih.

Istaknula je kako je gubitak ljudskih života tijekom rata bio mnogima u Hrvatskoj uznemirujući i moralno odvratan, pa su Hrvati svojoj novoj vlasti počeli pisati peticije, objašnjavajući da su progonjeni Židovi – dobri, pošteni i radini ljudi te ih je pogrešno progoniti.

Podsjetila je kako je u Hrvatskom državnom arhivu otkrila 420 peticija u korist Židova, koje su potpisale tisuće ljudi. Te peticije pokazuju da su zabrinuti hrvatski građani od svoje vlasti očekivali odgovor, dodala je.

“Stepinac je osuđivao nacizam, fašizam, komunizam i nečovještvo ustaša”, rekla je, naglasivši da se tijekom rata pridržavao jedine maksime – stvarno postoji samo jedna rasa, a to je Božja rasa.

Skidanjem oznake tajnosti s obavještajnih podataka SAD-a mnoga su jednostrana gledanja zamijenjena nijansiranim inačicama Stepinčeve uloge u Drugom svjetskom ratu, naglasila je dr. Gitman.

I njezino istraživanje, dodala je, pokazuje da je Stepinac snažno osuđivao kršenje ljudskih prava.

Dr. Gitman: Nadbiskup Stepinac spasio svoju Crkvu, svoj narod i mnoge od nas

Podsjetila je kako je Vatikan nekoliko puta nadbiskupu Alojziju Stepincu ponudio da odabere drukčiji tip života, no, dodala je, njegova savjest i snažno uvjerenje u neotuđiva prava svake osobe da živi život koji mu je dao Stvoritelj, motivirali su ga da ostane u Zagrebu i skrbi se za tisuće žrtava koje su potpuno ovisile o njemu.

Među tim žrtvama, istaknula je, bilo je primjerice i 58 starijih Židova, siročadi, tisuću Židova u mješovitim brakovima itd.

Uz pomoć vatikanskoga ministra vanjskih poslova Maglionea spriječio je pokušaj talijanskih vlasti da iz svoje talijanske u njemačku okupacijsku zonu vrate izbjegle Židove. Tako je preživjelo približno pet tisuća Židova, rekla je povjesničarka dr. Gitman.

Svojim istraživanjem, naglasila je, želim osporiti raširenu percepciju nekih povjesničara, među njima i dvojice Izraelaca te srbijanskoga režima, da je sve hrvatsko stanovništvo tada i sada krivo za zločine.

Upitala se – bi li i sama imala hrabrosti koju je pokazala njezina majka, ostavivši za sobom dom i obitelj te pobjegla samo da ju spasi.

“Bih li ja imala hrabrosti nadbiskupa Stepinca i tisuća spasilaca da izložim opasnosti svoj život i život svoje obitelji”, rekla je dr. Gitman, dodavši kako nema odgovora na ova pitanja, ali i da zna da su njihovi životi i njihova djela promijenili stvari te da trebaju biti vodilja nama i budućim naraštajima.

“Neka nadbiskup Stepinac bude proglašen sveti, što on to već jest, jer je spasio svoju Crkvu, svoj narod i mnoge od nas”, poručila je američka povjesničarka dr. Esther Gitman.

Dva paketa dokumenata o djelovanju nadbiskupa Stepinca u Yad Vashemu

Po riječima publicistice Višnje Starešine, dr. Gitman je najdublje ušla u Stepinčeva pisma i propovijedi te iz njih izdvojila najljepše bisere.

Podsjetila je i na dva paketa dokumenata o djelovanju nadbiskupa Stepinca tijekom rata, koji se nalaze u Yad Vashemu te pozvala da se u hrvatske institucije i pojedinci uključe u prevođenje tih povijesnih izvora na engleski jezik.

Ocijenila je kako je cilj istraživanja Esther Gitman da zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac bude proglašen Pravednikom među narodima.

Urednik knjige povjesničar Marijo Kevo smatra kako je gospođa Gitman pravi primjer klasične povjesničarke, koja problematiku ne sagledava izvan konteksta događaja i vremena o kojima piše.

Svojim dugotrajnim radom mukotrpno je slagala kamenčiće istine od kojih je nastao ovaj mozaik uvezan u knjigu, rekao je.

Knjiga “Alojzije Stepinac – Pillar of Human Rights ” istražuje kako je mladi svećenik iz ruralne Hrvatske postao junak nacije, Katoličke crkve i mnogih drugih diljem svijeta. Kao starozavjetni prorok nadbiskup Stepinac ostao je nepokolebljivo vjeran svojoj Crkvi i prirodnim zakonima tako što je bio glas savjesti tijekom tri totalitarna režima.

Branio je učenje Crkve i na taj način pokazao kako produhovljeni čovjek usmjeren na univerzalne vrijednosti može pojmiti jedinstvo svijeta u njegovoj različitosti.

Esther Gitman rođena je 1939. godine u Sarajevu. Doktorirala je na City University of New York, a spoznaje svog istraživanja sažela je u knjizi “Kad hrabrost prevlada” (When Courage Prevailed) koju je objavila 2011. godine Kršćanska sadašnjost.

U akademskoj godini 2013./2014. bila je gostujuća profesorica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, a studentima držala kolegij o spašavanju Židova.

Foto: Hina

(Hina)

 

Predsjednica odlikovala povjesničarku Esther Gitman

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zoran Erceg na splitsku povorku homoseksualaca došao ‘provocirati’ u majici Crvene zvezde

Objavljeno

na

Objavio

Foto: dalmacijadanas.hr

Na devetoj splitskoj paradi homoseksualaca pojavio se i Zoran Erceg i to u majici Crvene zvezde, na čijoj je poleđini pisalo “Aleksandar Kralj”, inače je to vaterpolist koji je prije četiri mjeseca skočio sa splitske Rive u more bježeći od napadača.

Smatram da kao građanin Splita imam građansku dužnost da podržim ljude kojima su ugrožena ljudska prava jer i meni kao invalidu su ugrožena u nekom drugom dijelu moja ljudska prava. Svi ljudi koji budu čitali ovu izjavu su pripadnici neke manjine kojoj su ugrožena ljudska prava. Da li su to samohrane majke, djeca bez roditeljske skrbi… Svi mi pripadamo nekoj skupini kojoj su ugrožena ljudska prava. Ovo je majica momka koji je potjeran od splitskih huligana, od vaterpolista koji je bačen u more. Mi imamo problem sa sobom. Sutra će to biti građani Zagreba, pa Šibenika i to samo zato što ne navijaju za neki drugi klub”, rekao je Erceg, prenosi Dalmacija Danas.

Zoran Erceg kontroverzni je splitski snimatelj u zadnje vrijeme poznat po zabrani pristupa Tuđmanovom spomeniku nakon incidenta koji je izazvao na otkrivanju istoga.

Ranije je rekao NE prosvjedu u Savskoj 66 , nakon što je na Facebooku pokrenuo stranicu ‘DOSTA JE – Stop agresiji šatordžija iz Savske’, koja se internetskim žargonom može okarakterizirati kao ‘Hate group’ (stranice na kojima se okupljaju članovi s primarnom svrhom promicanja mržnje, neprijateljstva i zlobe protiv pripadnika druge rase, vjere, invalidnosti, seksualne orijentacije, ili nacionalnosti/nacionalnog podrijetla a koji se razlikuje od onog od članova organizacije).

Njegove fotografije snimanja Ratka Mladića i aktivnosti kninskog korpusa kružile su internetom.

Na fotografijama iz 1991. godine jasno se vidi kako je Herceg snimao dogovoreni pregovarački sastanak Mladića s jedne i hrvatskih snaga s druge strane predvođenih Nikolom Vukošićem, tadašnjim zapovjednikom hrvatskih redarstvenih snaga i Josipom Jurasom članom Kriznog stožera.

Hrvatske kamere pri tom su tajno najprije zabilježile dolazak Ratka Mladića u “kampanjoli” kao i snimatelja Zorana Ercega koji se s njim osobno dovezao te iz vozila izvukao kameru i snimao cijeli događaj.

“Kada sam došao u Knin, tražio sam dozvolu za snimanje aktivnosti kninskog korpusa i dobio je”, prepričao je Erceg na više portala te naglasio kako mu je pri tom Ratko Mladić kazao: “Je li ustašo, hoćeš li ići sa mnom da vidiš što ja radim s tvojima”, te dodao da u skradinskom zaleđu ima grupu ustaša koje su opkolili i da ide s njim vidjeti kako će ih srediti. Radilo se o Velikoj Glavi gdje su hrvatski branitelji u pokušaja neprijateljskoga proboja postavili uspješnu crtu obrane koja ih je od agresora dijelila jedva 70 metara i do Oluje je bila jedna od najtežih kota bojišnice u cjelokupnom Domovinskom ratu. U opisu te snimateljske epizode, Erceg danas tvrdi kako se dolaskom na položaj našao u neugodnoj situaciji s okupirane strane i da je “ispalo” da je Mladićev snimatelj.

Pritom evocira kako je tada napravio fatalnu pogrješku jer kasetu s materijalom nije predao nekome od kolega iz šibenskog ili splitskog dopisništva, te da mu je istu po povratku u Knin oduzeo Mladić s opaskom da se sutra vrati po nju nakon čega je iz Knina po njegovom daljnjem opisu istjeran hicima iz vatrenog oružja i da je živu glavu spasio bježeći u Renaultu 4, pod paljbom kojim je upravljao skoro u ležećem položaju.

Po povratku u Knin gdje je ostavio svoju Renault četvorku, Mladić mu je rekao da mu da kazetu da je pregleda te da se sutra vrati po nju.

“Rekao sam mu da je odmah pogleda, njegovi tjelohranitelji su mi stavili cijev uz glavu. Krenuo sam prema Splitu, kada su na mene otvorili paljbu. Vozio sam ležeći, virio sam da vidim kuda vozim”, prisjeća je. U Knin se drugog dana nije vratio.

Erceg je više puta naglasio da je prošao niz ratišta te istaknuo kako je dva puta ranjen u Hrvatskoj, a da mu je ranjavanje u Sarajevu bilo gotovo fatalno s posljedicom, jednom tvrdi 80 % a potom 50 % ustanovljenog invaliditeta. Po informacijama iz Registra branitelja Zoran Erceg rođen u Kninu 1959. u borbenom sektoru Ministarstva obrane proveo je 18 mjeseci (546 dana).

Aktivnosti u Dalmatinskoj akciji

Oštro je napao braniteljske udruge koje su se suprotstavile tome da se jedna ulica u Splitu nazove “Prvog partizanskog odreda”, a za rata je bio, nakon ranjavanja, dopredsjednik separatističke Dalmatinske akcije koju je Vrhovni sud 2000. godine oslobodio optužbi za teroristički čin – postavljanje eksploziva u vlastite prostorije u središtu Splita.

Uz njegovo ime veže se i humanitarna afera prema kojoj nije izvršio potpunu primopredaju sakupljenih donacija. Više možete pročitati ovdje.

Također, bile su razne kontroverzije vezane uz ranjavanje Ercega jer je često sniman sa štakama iako vrlo dobro hoda i bez njih, planinari po Mosoru i snima iz helikoptera u ekstremnim uvjetima.

Na stranicama Ercegove Fotoakademije moglo se vidjeti niz video zapisa u kojima je bez problema hodao bez štaka i pomagala.

Đuri Glogoškome predbacivao je zloporabu branitelja “Kada bih sebično vodio računa samo o svojim materijalnim interesima, ja bih sada bio sa Đurom i bio bih s drugim braniteljima u šatoru jer kad bi se oni izborili za ovo što žele, bilo bi mi u materijalnom smislu bolje. Moramo se izdignuti iznad vlastitih interesa i boriti se za ono što smo se borili u ratu, a to je demokratska, tolerantna, slobodna, ravnopravna Hrvatska u kojoj će se poštivati ustavno-pravni poredak, a ne da mi zbog naših interesa rušimo cijelu državu. Nismo se za to borili niti su zato poginuli naši prijatelji”, moralizirao je ranije Erceg.

“Glogoški je pojasnio kako nije u Savskoj 66 zbog materijalnih interesa. “Meni je osigurana egzistencija, hrvatska država mi je osigurala egzistenciju, osigurala mi je stambeno pitanje, ne tražim više ništa za sebe od ovoga što imam. Ovdje smo zbog ljudi, kao što je gospodin Erceg, koji imaju probleme s institucijama ove države. Žao mi je što gospodin Erceg nije prvo došao u šator da nas upozna koji su to njegovi problemi kao i tisuće onih drugih koji su nas upoznali sa svojim problemima”, odgovorio mu je Glogoški.

“Ako je za hrvatsku državu problem 460 i nešto ratnih invalida prve skupine, mi ćemo se odreći svojih prava”, rekao je Glogoški.

Ercega se nitko ne sjeća kao člana postrojbe

Na taj Ercegov nastup i moraliziranje Glogoškome reagirala je Udruga branitelja Dubrovnika.

Udruga branitelja Dubrovnika demantirala je navode Zorana Ercega da je bio pripadnik Odreda naoružanih brodova, “nitko ga se ne sjeća kao člana te postrojbe, nema ga u popisu branitelja grada, a optužuju ga i za otuđenje video zapisa obrane Dubrovnika”, reagirala je udruga priopćenjem koje potpisuje predsjednik Izvršnog odbora Udruge branitelja Dubrovnika profesor Marko Mujan:

“Potaknuta sinoćnjom emisijom na Al Jazeera televiziji, u kojoj su gostovali predsjednik Udruge stopostotnih ratnih vojnih invalida Đuro Glogoški i samo prozvani protu prosvjednik i branitelj Zoran Erceg, Udruga branitelja Dubrovnika odlučila je reagirati i pozvati institucije pravne države da istraže ratni put i okolnosti ranjavanja navodnog branitelja.

Naime, Udruga branitelja Dubrovnika, tragom izjave Zorana Ercega da je tijekom Domovinskog rata i obrane Dubrovnika bio pripadnik Odreda naoružanih brodova, stupila je u kontakt sa Joškom Koprivecom i Rudijem Butkovićem, pripadnicima navedene postrojbe.

Prema izjavi Rudija Butkovića, jednog od osnivača ONB-a, Zoran Erceg nikada nije bio pripadnik te časne i proslavljene postrojbe, ali je ostao upamćen kao navodni snimatelj, koji je u nedostatku vlastitih posudio video zapise pripadnika ONB-a koje nikada nije vratio.

Nakon više nego uspješnog djelovanja te održavanja Dubrovnika na životu, kao svojevrsna žila kucavica, a zbog prestanka opsade Dubrovnika, dana 31. prosinca 1992. godine Odred naoružanih brodova je raspušten.

Tijekom djelovanja ove postrojbe kroz nju je prošlo 118 pripadnika, a na odluci o raspuštanju su potpisi Rudija Butkovića, generala Nojka Marinovića i pokojnog pukovnika Aljoše Nikolića. Među tih 118 pripadnika nema imena Zorana Ercega, pa je očito, a i vrlo lako provjerljivo, da isti nikada nije bio pripadnik te postrojbe te da je svjesno lagao hrvatsku javnost.

U istoj emisiji Zoran Erceg je spominjao svoje ranjavanje no ni Joško Koprivec ni Rudi Butković nemaju nikakva saznanja o tom navodnom ranjavanju. Zbog svega navedenog pozivamo institucije pravne države da preispitaju ratni put navodnog branitelja Zorana Ercega, a sve zbog vjerojatnosti da je u navedenom dijelu taj ratni put moguće lažiran.

Zoran Erceg je javno, pred televizijskim kamerama, lagao hrvatskoj javnosti, pa postoji vjerojatnost da je uporište za svoje laži imao u možebitnoj lažiranoj dokumentaciji o pripadnosti različitim postrojbama.”, zaključuje se u priopćenju Udruge branitelja Dubrovnik.

(Dalmacija danas / narod.hr)

 

Mladen Pavković: Zoran Erceg nije ništa drugo nego srbijansko-četnički provokator

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

U Moskvi predstavljeno rusko izdanje knjige Zlatka Dalića ‘Rusija naših snova’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Rusko izdanje knjige Zlatka Dalića “Rusija naših snova“ predstavljeno je u petak u Moskvi, na dan kada je prije godinu dana počelo Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, na kojemu je hrvatska nogometna reprezentacija, predvođena izbornikom Dalićem, ostvarila povijesni uspjeh.

U povodu Dana državnosti Republike Hrvatske, a s ciljem pozicioniranja Hrvatske na gospodarskoj i turističkoj mapi svijeta, Podravka, kojoj je Dalić brend ambasador, u Moskvi je priredila prigodan program uz promociju, te u suradnji s Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji i Hrvatskom turističkom zajednicom, okupila brojne uzvanike, među kojima je bio i izbornik ruske reprezentacije Stanislav Čerčesov.

Zlatko Dalić je tom prigodom rekao kako mu je bio poseban osjećaj doći u Rusiju i osvježiti sjećanja na veličanstven uspjeh, a veseli ga što je njegova knjiga sada dostupna i na ruskom jeziku kao “zahvala ruskom narodu na gostoprimstvu i svim lijepim trenucima koje nikada nećemo zaboraviti.“

Predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar podsjetio je na više od 50 godina dugu vezu Podravke i Rusije. “Sve je započelo s Vegetom, a danas su na stolovima naših potrošača u Rusiji omiljeni i brojni drugi naši proizvodi”, napomenuo je.

Iz Podravke je priopćeno kako su na promociji bili i Mario Zorko, glavni urednik Sportskih novosti koje su objavile knjigu, bivši Vatreni Stipe Pletikosa i Ivica Olić koji su dio svoje karijere proveli u Rusiji, Tomislav Car, veleposlanik Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji Tomislav Car, a na svečanosti je nastupio Petar Grašo.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari