Pratite nas

Razgovor

Dr. Ivo Lučić: Referendum u Republici Srpskoj indikator je neriješenih odnosa

Objavljeno

na

“Treće mjesto uzeo je general Glasnović. Čovjek koji je proveo rat u BiH, čovjek koji ima veliki ugled među ljudima i konačno, glasači su time pokazali zahtjev za malo odlučnijom politikom.

Ljudi traže odlučniju politiku i odlučniju akciju”, naglasio je dr. Ivo Lučić s Hrvatskog instituta za povijest gostujući krajem tjedna u HRT-ovoj emisiji Pogled preko granice o Hrvatima u BiH.

Radi li se o najavi nekih novih procesa ili ustupanju jedne političke garniture drugoj, s obzirom na rezultat glasovanja birača iz XI. izborne jedinice, dr. Lučić kaže da ne misli da se radi o najavi nekakvih ozbiljnijih promjena niti se radi o nekakvim promjenama garnitura.

“HDZ je u skladu s tradicijom osvojio ipak dva mjesta, nije uzeo sva tri.

Nije uzeo iz jednostavnog razloga, dijelom zbog nezainteresiranosti same stranke, ali i birača za sve ovo što se događa sad u Hrvatskoj. Također i zbog samog sustava glasovanja.

Treće mjesto uzeo je general Glasnović. Čovjek koji je proveo rat u BiH, čovjek koji ima veliki ugled među ljudima i konačno, glasači su time pokazali zahtjev za malo odlučnijom politikom. Politikom koju na neki način general Glasnović predstavlja.

Ljudima je dosta fraza i priča o tome kako će se hrvatska vlast i vlast u BiH boriti za ravnopravnost sva tri naroda. To ne znači ništa. Ljudi traže odlučniju politiku i odlučniju akciju”, ističe dr. Lučić.

Vezano uz neka razmišljanja političara u Hrvatskoj koji smatraju da na parlamentarnim izborima trebaju glasovati isključivo birači, hrvatski državljani, koji plaćaju u Hrvatskoj i porez, te što misli o tome ima li u Hrvatskoj uopće suglasja kako zaštititi nacionalna prava Hrvata u BiH, dr. Lučić podsjeća na Ustav Republike Hrvatske.

“Prije svega Hrvatska je po Ustavu nacionalna država hrvatskog naroda.

To nije neka nedefinirana društvenopolitička zajednica poreznih obveznika ili nositelja OIB-a. Nisu se ni u prošlom ratu sukobili porezni obveznici različitih kategorija, nego je to bila jedna potpuno druga borba za demokraciju, borba za hrvatsku državu.

Oni koji žele tako nešto, zapravo oni bi htjeli dekroatizirati ili dehrvatizirati Hrvatsku, isprazniti ju od njezinog sadržaja i pretvoriti ju u nešto bezlično. Takva nastojanja postoje, ali ona nemaju nikakvih šansi za uspjeh”, upozorava.

“Što se tiče odnosa u BiH, potpuno je jasno da je BiH podijeljena država, da je to nestabilno društvo, da su pred njom brojni izazovi i da tu treba imati vrlo jasnu i puno odlučniju politiku”, ocjenjuje.

Komentirajući zeleno svjetlo koje je BiH dobila iz Bruxellesa i predstojeće lokalne izbore, dr. Lučić kaže da ti procesi ne donose značajne promjene.

“Što se tiče tog zelenog svjetla iz Bruxellesa i uopće ulaska BiH u EU, to je jedna od boljih stvari koja se događa, međutim tu vlada isto jedna iluzija kako će ulaskom BiH u EU biti riješeni svi njezini problemi i sva ova pitanja, što je apsolutno besmisleno na taj način razmišljati. Vidimo kako je u Hrvatskoj. Mi smo članica EU i također je dio naših ljudi mislio time će se sve riješiti. Zapravo se ništa bitno nije riješilo. Svi oni naši problemi su ostali.
S tim da se sada uspoređujemo s onima koji su zapravo puno bolji od nas pa su oni još vidljiviji. Jednako je i s BiH. Svi neriješeni problemi, nacionalni odnosi, gospodarstvo, sve ono što su u BiH ozbiljni društveni i državni problemi, oni će biti isto to i kasnije.
BiH čeka još dug put u njezinom ulasku u EU, morat će ispuniti čitav niz kriterija. Hrvatska bi svakako trebala voditi računa o pravima Hrvata u BiH, o ustavnoj poziciji Hrvata u BiH i to bi svakako morao biti jedan od uvjeta ulaska BiH u EU. Potpuno je iluzorno očekivati da će se to riješiti samo od sebe. Imamo primjere Baska, Katalonije, Škotske, Iraca, i mnoge druge primjere koji pokazuju i da nacionalno pitanje, a za gospodarsko znamo da se neće riješiti time što smo članica EU. Pogotovo EU koja je u ozbiljnoj krizi danas i koja nije ono što je bila prije pet ili deset godina, kada smo mi pripremali i očekivali ulazak u EU”, ukazuje.

“Što se tiče lokalnih izbora to je stvar koja neće ništa bitno promijeniti o čemu govorimo. Ono na što se može eventualno upozoriti to su pokušaji zlouporabe lokalnih izbora. Borbe za teritorij, vidimo da se u nekim općinama prijavljuju fiktivni birači, glasači iz nekih drugih gradova, strateški se raspoređuju u neke rubne općine, ne bi li se tu osvojila nekakva većina i ne bi li se ovladalo tim prostorom na neki način.

Tu imamo specifičan primjer Srebrenice koja ima tragičnu povijest, znamo što se tamo događalo, ali i Stoca i nekih drugih mjesta. Tu također vidimo da je BiH u jednom stanju nezavršenog rata. Kada uzmemo još u obzir izjave koje smo čuli ovih dana od nekih političara koje su vrlo opasne i vrlo problematične, diskutabilne, onda vidimo koliko je potrebna ozbiljnija intervencija i RH i EU i onih koji imaju interesa da se u BiH očuva mir i da ona bude stabilna država”, smatra hrvatski povjesničar.

O cilju referenduma u Republici Srpskoj koji se danas održava dr. Lučić kaže da se taj referendum pokušava predstaviti kao referendum za odcjepljenje, međutim cilj je nešto drugo.

“Taj referendum jedan je od indikatora neriješenih nacionalnih odnosa, nacionalnih sukobljavanja, zapravo potrošenosti Daytonskog sporazuma onakav kakav je on bio, njegovog nasilnog mijenjanja kroz odluke Ustavnih sudova i na druge načine odlukama visokih predstavnika. On je jednostavno indikator neriješenih odnosa.

Njemu treba pristupiti svakako ozbiljno. Međutim, koliko ja vidim, to nije referendum za odcjepljenje kako se on pokušava predstaviti, što i sami srpski političari kažu, nego je to referendum kojim oni pokušavaju zaštititi ono što su dobili u ratu, što su dobili Daytonskim sporazumom, s čime mi nismo zadovoljni. Kao što nismo uopće zadovoljni položajem u BiH, ali treba pregovarati, treba tražiti rješenja, treba naći model, način, kako BiH može biti samoodrživa i kako Hrvati u BiH mogu biti doista ravnopravni. To ne smije biti fraza, nego na tome treba jako raditi“, zaključuje dr. Ivo Lučić.

facebook komentari

Razgovor

Vlaho Orepić: Most je pretvoren u bunker s vrlo malim prozorčićem i još manjim vratima

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je bivši ministar unutarnjih poslova i saborski zastupnik Vlaho Orepić napustio Klub zastupnika Mosta ne prestaju nagađanja o tome što ga je nagnalo na taj potez i kani li u utrku za Pantovčak.

Orepić smatra da je u obrazloženju odluke o istupanju iz Kluba Mosta nastojao biti potpuno jasan i korektan.

“Razumijem pohvalne komentare, ali i one koji me optužuju. Upravo jedni i drugi ukazuju na potencijal ideje Mosta koja je nepresušna. No, po mom dubokom uvjerenju, u ovom trenutku realizacija te uistinu nepresušne ideje je ugrožena. Most je pretvoren u bunker s vrlo malim prozorčićem i još manjim vratima. Ja u tom bunkeru ne mogu i ne želim biti, niti su mi ljudi za to dali povjerenje. Istupio sam iz tog ozračja naglašene političke introvertiranosti, stalnog konfliktnog odnosa sa svima i bespotrebnog desničarenja. To je jednostavno izvan okvira ideje Mosta koja upravo isključuje zatvorenost i ideološku naklonost, a s tim, između ostalog, i desničarenje. Eto zato sam protestno istupio iz Kluba zastupnika MOST-a”, otkrio je Orepić u razgovoru za Jutarnji list.

Između ostalog, kazao je i da je još ljetos u dva navrata osobno Petrova upoznao sa svim onim što je prepoznao i na što mu je ukazana pažnja na terenu: “Potpuno korektno smo razgovarali i o načinu i prostoru mog političkog angažmana, a koji nema nikakve veze s očito popularnom predsjedničkom kandidaturom tj. očitom neistinom. U zadnja dva mjeseca intenzivno sam komunicirao i s tijelima stranke. Nije urodilo plodom i tu smo gdje jesmo”.

Odbacio je nagađanja da je izjava Nikole Grmoje od koje se ogradio bila prijelomni trenutak za njegov odlazak, istaknuvši da je njegov istup “samo kulminacija dugotrajnog nastojanja da se djelovanje Mosta uskladi s idejom Mosta koja nas je i okupila”. Orepić se nada i da će Most, kako je rekao, “imati dovoljno snage da se odupre mentorskoj politici koja je po njemu najveći problem hrvatskog društva”.

“Moje daljnje, kao i dosadašnje političko djelovanje bit će usmjereno borbi protiv te mentorske politike u kojoj je bitno biti dobar s političkom uspravnicom koja vas predlaže, a ne nužno s narodom koji vas bira. Upravo tu politiku karakterizira klijentelizam, korupcija, nepotizam i ostale pošasti našega društva.

Upravo ta mentorska politika je u temelju ovog, do sada nikad većeg, sraza politike i struke. Zato sam i istupio jer ideju Mosta želim oživjeti konkretnim političkim ciljevima koji će biti prihvatljivi i bitni društvu u cjelini. Koji će biti razlog za okupljanje stručnih i samoostvarenih ljudi koji su objektivno sposobni, a ne nužno politički podobni”, kazao je Orepić.

“Nastojat ću politiku kao sredstvo vratiti narodu i izvesti je iz mentorskih i lokalnih okvira. Trebamo osvijestiti potrebu za promjenom izbornog zakona u korist povećanja demokratičnosti i odgovornosti izbornog postupka. Odmah trebamo zaustaviti i postepeno smanjivati potrošnju države kao što trebamo odlučno ući u reformu javne uprave.

Trebamo doslovno uništiti ovu kulturu nerada i relativizma koja je preplavila naš životni prostor. Treba se motivirati i isplatiti rad što sad nije slučaj”, pobrojao je i poručio da ostaje neovisni zastupnik te se zahvalio na ponudi Davoru Bernardiću, koji ga je pozvao da se pridruži SDP-u, ali i ostalima, koji su mu se, kaže, obratili.

“Nastojat ću politiku kao sredstvo vratiti narodu i izvesti je iz mentorskih i lokalnih okvira. Trebamo osvijestiti potrebu za promjenom izbornog zakona u korist povećanja demokratičnosti i odgovornosti izbornog postupka. Odmah trebamo zaustaviti i postepeno smanjivati potrošnju države kao što trebamo odlučno ući u reformu javne uprave.

Trebamo doslovno uništiti ovu kulturu nerada i relativizma koja je preplavila naš životni prostor. Treba se motivirati i isplatiti rad što sad nije slučaj”, pobrojao je i poručio da ostaje neovisni zastupnik te se zahvalio na ponudi Davoru Bernardiću, koji ga je pozvao da se pridruži SDP-u, ali i ostalima, koji su mu se, kaže, obratili.

“Veliku sklonost imam prema neovisnoj političkoj sceni koja je najviše od svih pokazala zainteresiranost za stvarne životne probleme”, kazao je Orepić te s obzirom na neka recentna medijska magađanja da će u suradnju s Ivicom Relkovićem kazao: “Relkovića nisam ni vidio, ni čuo otkako je izašao iz Vlade u kojoj je bio savjetnik”.

No, nije Orepić jedini koji je otišao ili odmaknuo od Mosta. Raspada li se Most? Pitanje je to na koje Orepić, između ostalog, odgovara: “Korektno je reći kako je osjetan broj članova izašao iz Mosta i isto tako osjetan broj simpatizera se udaljio od politike, ali ne od ideje Mosta kao što je slučaj i sa mnom. Ne resetira li se Most na polazne postavke, kako to simbolično volim reći i što bih volio da se dogodi, a ipak opstane na političkoj sceni, to više neće biti Most, a kao takav ni meni prihvatljiv politički ambijent”.

Nemam ambiciju biti predsjednik države, opetovao je u razgovoru za Jutarnji list: “Gospodin Grmoja je već jasno i korektno rekao da o tome ništa ne zna, a on je politički tajnik. Vjerojatno bi on znao da je to istina. Nezgodno mi je više o tome govoriti jer izgleda da se pravdam, što nemam namjeru.

No, ipak vas molim da još jednom pitate i Grmoju, ali i Petrova, govorim li istinu, pa da zaključimo tu temu. Pokušaj s tezom o prevelikoj ambiciji je neodrživ i rekao bih smiješan u trenutku kada, radi dosljednosti, napuštam stabilnu političku poziciju i izlažem se potpunoj političkoj neizvjesnosti i to vjerujem za dobrobit i tih koji te teze plasiraju”.

Vlaho Orepić: Resetiranje MOST-a na polazne postavke je nužnost

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Jandroković: Predsjednica je vrlo jasno objasnila zašto ne misli oduzimati odličja Praljku i ja se s tim slažem

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Sabora Goran Jandroković izjavio je kako se slaže s predsjedničinom odlukom da pokojnom generalu Praljku ne oduzme odličja.

“Zakon je tu jasan, Predsjednica tumači zakon u skladu s onim kako bi ga i trebala tumačiti, to je njena autonomna odluka. Predsjednica je vrlo jasno objasnila koji su razlozi zašto ne misli oduzimati odličja i ja se s tim razlozima slažem”, rekao je Jadnroković, prenosi Dnevnik.hr.

Na pitanje zašto nije bio na komemoraciji u Lisinskom koju je organizirao Hrvatski generalski zbor prošlog tjedna, Jandroković se ponovno složio s Kolidnom Grabar Kitarović.

“Zato što, ponovno ću citirati Predsjednicu, politika se vodi razumom, a ne samo emocijama”, rekao je.

Predsjednik Sabora smatra da hrvatska Vlada ne treba rekonstrukciju, te da nema najslabiju kariku, a zadovoljan je i suradnjom HDZ-a s HNS-om.

“Gospodarski rezultati su vrlo dobri. Imamo rast BDP-a od preko tri posto. Najmanji deficit unazad 20-ak godina. Smanjuje se javni dug, vanjski dug, najbolja turistička sezona. Svaki puta kada se glasuje, imamo 78 ruku. Raspravljamo o svim važnim temama, dolazimo do rješenje dogovorom. Radi se vrlo kvalitetno, međusobno se uvažavamo. Toleriramo i razlike koje između nas postoje. Vrlo smo oprezni i razumijemo jedni druge. Ne bi koalicija funkcionirala ovako kvalitetno da to ne činimo.”, objasnio je svoja stajališta.

Što se tiče povratka Ivana Vrdoljaka, Jandroković smatra kako on može samo dodatno popraviti kvalitet odnosa između dvaju stranaka i suradnju.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari