Pratite nas

Gospodarstvo

dr Janjiček: HSP-ov prijedlog ponuđen dužnicima

Objavljeno

na

Krediti odobreni u švicarskim Francima podigli su puno „bure“ u hrvatskoj javnosti. Najpogođeniji su bili sami dužnici, jer su došli do trenutka kada je svaka daljnja isplata kredita postala ne mogućna za njih. Uplela se i sama hrvatska vlada, koja je obznanila „zamrzavanje“ tečaja Franka za kredite odobrene temeljem valutne klauzule prema Franku.

Kako sam već ranije pisano o tome, zamrzavanje tečaja Franka u trajanju od 12 mjeseci je doista samo privremeno riješenje, jer nakon 12 mjeseci donosi pred dužnike i državu problem isplate tečajnih razlika! Naime, tko bi te tečajne razlike isplatio, bakrotirani dužnici ili bankrotirana država! Doista niti jedan od ova dva sudionika nisu u stanju, niti će biti u stanju isplatiti iznose tečajnih razlika bilo kada.

Prijedlog HSP i mene osobno kao HSP-ova stručnjaka, bio je izračun kredita u Eurima. Udruga „Franak“ tražila je dokinuće valutne kaluzule, ali jednostavno dokinuće valutne klauzule nije mogućno, jer SLUŽBENO valutna klauzula prema Franku je PROTUZAKONITA! Ta kaluzula doista nije službena valutna kluzula u Hrvatskoj! S druge strane, višestrukim padom tečaja EURA prema Franku, posve je „zamagljena“ vrijednost glavnice dugova dužnika, ali i svih rata, kako onih isplaćenih, tako i preostalih rata. Što bi se u narodu reklo došlo se do „igre bez granica“!

swiss-francs-money-and-currency-of-switzerlandBanke su u početku inzistirale na daljnjem ostajanju pri klazuli prema Franku. Što više prijetile su i tužbom, kako na domaćem sudištu, tako i pred međunarodnom. No, sada su se banke predomislile i odlučile prihvatiti prijedlog koji je u javnosti stavio HSP! Izračun svih kredita u Eure! Što je razlog ovom zaokretu? Banke su očito dokučile jednostavnu činjenicu, niti hrvatski dužnici niti država neće NIKAD, a ni nakon 12 mjeseci imati novca platiti tečajne razlike. Mogu ih tužiti kakvom god žele sudu, ali sve i da pravorijek bude na strani banaka, neće biti novca za plaćanje tečajnih razlika! S druge strane, banke su postale svjesne činjenice, koje hrvatska vlada nije još do sada, da se radi o školskom primjeru LIHVARSKOG ŠPEKULATIVNOG kreditiranja dužnika. Kako sam već i prije govorio, nema tog suda koji neće PONIŠTITI takav kreditni ugovor, jer dužnik unatoč redovitim plaćanjima ima rastuću glavnicu i mjesečnu ratu duga!

Sada je na potezu udruga „Franak“ u kojoj su okupljeni praktično svi dužnici čiji su krediti odobreni u švicarskim Francima. Naravno pitanje koje se nameće je hoće li prihvatiti ponuđeni prijedlog banaka? To ostaje do obznane njihove odluke tajnom, no jedino je prihvat prijedloga banaka MOGUĆNO razumno riješenje! Jedino se preračunom na tečaj Eura vrijednost kreditnih obveza dužnika može utvrditi, kako vrijednost glavnice, tako i svih izvršenih i još ne izvršenih mjesečnih isplata. Stoga je posve opravdano očekivati prihvat udruge „Franak“ ponude od strane bankara.

HSP je dakle JEDINA stanka koja je u nastalom „metežu“ i „kaosu“ u svezi višestruke deprecijacije tečaja Franka prema Euru, PONUDILA ISPRAVNO RIJEŠENJE za kreditne dužnike. Niti jedna „velika“ stranka nije znala ponuditi riješenje. „Zamrzavanje“ je bila ishitrena i ne promišljena odluka hrvatske vlade i premijera Milanovića, unatoč tomu što si je dodijeljivao epitet „državnika“ i „državničke odluke“ prigodom njezina donošenja!

Isto tako treba reći da i druga „velika“ stranka HDZ uopće NIJE PONUDILA NIŠTA kao riješenje! HVALIŠU se korištenjem usluga inozmenih stručnjaka i navodno „izvrsnim“ programom i „novom revitalizacijom“ Domoljublja! Ipak, ostali su nijemi na vapaje hrvatskih dužnika. Isto tako, unatoč tomu što se u HDZ-u mogu izgovarati kako nisu željeli pomagati, već doista propaloj vladi, ali dužnička kriza koja je izbila nije više bilo pitanje međustranačke suradnje uopće!

Dužnička kriza nastala je tečajnim kolapsom Eura prema švicarskom Franku, a bila je i još je uvijek nazočna sve do prihvata ponude banaka u udruzi „Franak“, doista NACIONALNA BANKOVNA KATASTROFA! Bez obzira koja stranka vodi državu, NE može se i NE smiju se zatvarati oči pred takvim ugrozama!

HSP svojim prijedlogom, koji su evo banke u konačnici prihvatile, NIJE spašavao SDP niti sadašnju vladu, već je SPAŠAVAO NAROD i CIJELOKUPNI BANKOVNI SUSTAV! Stoga mora biti jasno svekolikoj hrvatskoj javnosti, HSP je i dovoljno suvremena i dovoljno stručna hrvatska stranka.

[ad id=”40551″]

Dr. Tihomir Janjiček

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Plenković: Ulaganjima i digitalizacijom do pomoraca novog doba

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu proslave Dana pomoraca, koji se svake godine tradicionalno obilježava na dan Svetog Nikole, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u Opatiji organizira konferenciju o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi.

Na skupu će biti predstavljeni planovi razvoja i važnosti hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe.

Na konferenciji će biti predstavljena vizija razvoja i značenja hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe. Na konferenciji će biti predsjednik Vlade Andrej Plenković, te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministar turizma Gari Cap-pelli.

Razgovarat će o politikama u području pomorstva i unutarnje plovidbe, primjerice o statusu pomoraca i njihovim pravima, konkurentnosti naših luka, izazovima s kojima se suočavaju brodari, zaštiti mora te otvoriti mnoge druge teme, javlja HRT

Predsjednik Vlade Plenković naglasio je kako je akcent stavljen na Ministarstvo mora i Ministarstvo turizma i na turističku zajednicu Primorsko-goranske županije. Ministarstvo priprema jedan važan paket zakona – o lučkim kapetanijama, pomorskom dobru i lukama, a i izmjene pomorskog zakona.

Lociramo financijska sredstva i stvaramo novi, bolji financijski okrvir – 850 milijuna kuna osigurano je u proračunu 2018. Za pomorski sektor i sigurnost plovidbe, naglasio je Plenković. Imamo višestoljetnu tradiciju plovidbe i moramo predano radiiti na tome da potencijal pomorskog rasta bude jedan od zamašnjaka ukupnog gospodarskog rasta, poručio je.

Premijer je podsjetio kako se preko 80 posto svjetske robne razmjene odvija morem, plovi preko 90.000 brodova. A gdje je u tome Hrvatska? Mi smo srednjevelika pomorska flota, po broju pomoraca druga smo europska nacija.

Jačanje konkurentnosti pomorskog sketora uključuje aktivnu politiku prema pomorstvu i velike iskorake prema digitalizaciji. Važno je omogućiti dostupnost kvalitetnih financijskih sektora koji bi omogućili novi investicijski zamah. U tome veliku ulogu može odigrati HBOR, a strateški je cilj povećanje flote, privući hrvatske i strane brodare.

Zakonske promjene koje će se odnositi na pomorce iznimno su važne za njihov status. Na dugoročnu konkurentnost utječe naš obrazovni sustav. Ključno je stvoriti infrastrukturne i sve druge pretpostavke za razvoj digitalnog društva, posebno u ovom segmentu, gdje brodovi novog doba trebamo i pomorce novog doba, zaključio je Plenković.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Plenković najavio povećanje minimalca i odvojeno plaćanje prekovremenih

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HINA/ Damir SENČAR

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je ocijenio da je 2017. bila zasigurno jedna od najizazovnijih godina od hrvatske neovisnosti, s najviše nepredviđenih događaja, te je najavio nastavak provođenja strukturnih reformi jer je smanjenje makroekonomskih neravnoteža ključ uspjeha za daljnji kontinuirani rast gospodarstva.

Na gospodarskom skupu u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, premijer Plenković je ocijenio da je 2017. zasigurno jedna od najizazovnijih godina nakon hrvatske neovisnosti, koja je imala najviše nepredviđenih događaja na dnevnom redu, bilo da je riječ o političkom, društvenom, gospodarskom ili međunarodnom planu.

“Vlada je u tom kontekstu imala jedan kontinuirani, stalni cilj, a to je provoditi program, načela za koja smo se zalagali u izbornoj kampanji, pretočen i u program rada Vlade i u nacionalni program reformi i poduzetnici su u tome kontekstu bili visoko na rangu naših aktivnosti i na rangu naših prioriteta”, izjavio je Plenković.

Podsjetio je da je provedena porezna reforma, koja je rasteretila poduzetnike i dovela do njihovih boljih prihoda, a rasterećenjem građana povećana je njihova potrošnja, a sve to u konačnici vidi se u hrvatskom gospodarskom rastu.

“Jasno je da su procjene ne samo naše, nego DZS-a, međunarodnih institucija takve da će gospodarski rast sigurno biti preko tri posto u ovoj godini, što nas ohrabruje u pogledu rezultata”, ocijenio je Plenković.

Podsjetio je i na rezultate fiskalne konsolidacije, pri čemu je istaknuo da proračun već drugu godinu zaredom bilježi primarni suficit, i to na najvišoj razini među članicama EU-a.

Pojasnio je da to znači da se država ne zadužuje za plaćanje kamata nego ih podmiruje iz vlastitog prihoda, zbog čega se smanjuje udio javnog duga u BDP-u već drugu godinu zaredom i to dvostruko brže nego u brojnim drugim članicama EU.

Kazao je da Vlada želi i dalje jačati fiskalnu situaciju, smanjivati javni dug, pa bi tako već u idućoj godini javni dug trebao pasti ispod 80 posto BDP-a, a 2020. i u idućim godinama Hrvatska polako ide prema postotku koji je ključan za kriterije iz Maastrichta, te bi tako ispunila uvjete u postupku pripreme za uvođenje eura.

Kazao je i da su u proračunu za iduću godinu sadržane i mjere usmjerene oporavku demografske situacije u društvu.

“Ključno za uspjeh našega zajedničkog šireg društvenog djelovanja je nastavak strukturnih reformi”, istaknuo je Plenković, kazavši da su one sadržane u Nacionalnom programu reformi.

“Vlada je imala prošlog tjedna jednu internu sjednicu, na kojoj smo vrlo temeljito prošli sve aktivnosti ne samo usmjerene na bolju apsorpciju EU fondova, nego i na provođenje strukturnih reformi i u zdravstvu, i u mirovinskom sustavu, pravosuđu, javnoj upravi, u obrazovanju. Mislim da s angažiranom provedbom Nacionalnog programa reformi, koji se prati u okviru Europskog semestra, gdje postoje posebne preporuke EK za svaku zemlju, moramo ići ka smanjenju makroekonomskih neravnoteža”, rekao je Plenković.

Naveo je da je smanjenje tih neravnoteža ključ uspjeha za daljnji kontinuirani rast gospodarstva.

Osvrnuvši se, između ostaloga, na donošenje zakona o izvanrednoj upravi u Agrokoru, Plenković je kazao kako smatra da se na taj način spriječile sve moguće negativne posljedice za hrvatskog gospodarstvo, brojne dobavljače, poduzetnike, mala poljoprivredna gospodarstva, jedan potres koji bi ekonomiju učinio fragilnijom i slabijom nego što je to ona danas kada su spriječeni svi ti procesi, sačuvana radna mjesta i osigurana uspješna turistička sezona.

“Time smo spriječili ono što većina promatrača u biti niti ne percipira. Kad se nešto ni ne dogodi, onda je naša optika na takve procese bitno drukčija, gotovo u nekim segmentima i lakonska. I stoga želim podsjetiti da je to bio jedan od važnih događaja, koji, po meni, treba imati pravi učinak preobrazbe oko načina poslovanja u Hrvatskoj, oko plaćanja, smanjivanja ovnisnosti i na određeni način ozdravljenje načina funkcioniranja hrvatskog gospodarstva”, istaknuo je Plenković.

Najavljene izmjene zakona o minimalnoj plaći

Što se tiče daljnjeg rada Vlade, rekao je kako je dogovoren paket mjera koji bi povećao minimalnu plaću, uz kompenzacijske mjere prema poslodavcima.

“Na taj način pokazujemo da smo senzibilizirani za određene industrije, osobito tekstilnu, drvu i metaluršku”, rekao je Plenković.

Dodao je i kako će biti promijenjen Zakon o minimalnoj plaći tako da se prekovremeni rad ne računa u tu plaću, nego povrh, što bi bio zakonski mehanizam koji bi spriječio zloporabu toga instituta.

U pogledu, kako je rekao, vrlo jasnog trenda nedostatka radne snage u pojedinim sektorima, najavio je povećanje kvota za uvoz radnika u 2018. godini.

Uz postojećih 9.000 dozvola najavio je dodatne 22.000, pa bi na godinu ukupno bila 31.000. Time bi se po njegovim riječima posebno pomoglo građevinarstvu, ugostiteljstvu, turizmu i brodogradnji.

Najavio je i dodatne mjere za one koji zapošljavaju jako puno zaposlenika u sezoni, pa tako, kako je rekao, neće biti poreza na troškove smještaja i prehrane. To bi, po njegovim riječima, poduzetnicima trebalo smanjiti troškove i omogućiti zapošljavaju više ljudi, a radnicima povećati prihode.

“Vlada će nastaviti s reformama i čvrsto se držati smjera koji je zacrtala prošle godine – voditi računa o pametnoj fiskalnoj konsolidaciji, ispunjavanju kriterija u srednjem roku za preuzimanje eura i ići za tim da hrvatsko gospodarstvo nastavi rasti ovim tempom, a po mogućnosti, s ovakvim mjerama koje će olakšati poslovanje, da poslovni rezultati budu vidljiviji, a uzlet što rašireniji”, rekao je Plenković.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari