Pratite nas

Gospodarstvo

dr. Janjiček o nastupu guvernera Vujčića: Takve izjave ne daju ni moji studenti dodiplomskih studija.

Objavljeno

na

Konačno se hrvatskoj javnosti obratio guverner HNB-a, gospodin Vujčić.

Nakon niza kritika i prozivki, guverner HNB pokušao je javnosti objasniti sadašnje ekonomsko i monetarno stanje u Hrvatskoj. Kada se malo toga dozna iz nečijeg govora, a ta osoba puno rečenica izgovori, onda bi to ekonomisti često nazvali „žvaka“ govor.

Upravo takva objašnjenja su pružena od strane gospodina Vujčića. Stoga pogledajmo stajališta koja je iznio guverner.

Prva činjenica, ako je vjerovati riječima guvernera, a nema se razloga ne vjerovati je niska eskontna stopa HNB-a prema komercijalnim bankama. Naime tako se stručno naziva interesna stopa koju središnja nacionalna banka neke zemlje, a kod nas je HNB, naplaćuje svim komercijalnim bankama koje posluju na njezinom nacionalnom tržištu.

Na žalost, guverner se nije „sjetio“ naziva eskontna stopa, ali to i nije tako bitno. Daleko važnije je to što je ustvrdio kako komercijalne banke i dalje drže VISOKE kamatne stope, što njemu „nije jasno“!

Što više, usporedio je komercijalne banke sa konjima koji NE piju vodu do koje ih je doveo KONJOVODAC u obliku HNB! Moram priznati da takvo objašnjenje monetarne politike nisam čuo do sada niti od jednog mog studenta sa dodiplomskih studija, ali je eto došlo od guvernera HNB-a, gospodina Vujčića! Doista „inventivno“!

Guverner na ŽALOST jednostavno NE zna zbog čega komercijalne banke ne snižavaju kamatnu stopu i ne pružaju kredite gospodarstvu po povoljnijim uvjetima! Spomenutom izjavom guverner je iskazao visoku razinu NE stručnosti!

Razlog leži u valutnoj klauzuli koja je izgubila značenje sigurnosti za komercijalne banke. Naime, komercijalne banke odobravaju kredite prema određenoj valutnoj klauzuli, a službena je ona prema Euru. Ta valutna klauzula je JAMČILA svim komercijalnim bankama punu konverziju svakog odobrenog kredita u bilo kom trenutku iz Kune u Euro! Time su komercijalne banke poslovale bez IKAKVOG poslovnog rizika, a sav rizik je snosila Država Hrvatska preko HNB-a kao JAMCA valutne klauzule!
Međutim, Hrvatska je postala financijski VISOKO RIZIČNA zemlja, a to se očituje upravo na činjenici što su nam državne vrijednosnice ocijenjenje kao VIŠESTRUKO smeće! Znači, svako kreditno poslovanje u Hrvatskoj povlači visoku razinu kreditnog rizika, odnosno mogućnost NE NAPLATIVOG kreditnog plasmana novca.

Znači da je Država Hrvatska financijski LOŠ jamac za odobrene kredite unatoč valutnoj klauzuli koju je preuzela! Valutna klauzula jednostavno više NIJE dovoljno sigurno jamstvo komercijalnim bankama za odobrene kredite, jer iza nje stoji država koja je financijski posve propala!
Upravo zato su se na tržištu bili pojavili i krediti sa valutnom klauzulom prema švicarskom Franku.

Razlog već svi znamo, a i osobno sam o tomu pisao, jer su banke uvidjele šansu za lako stvaranje profita temeljem OČEKIVANIH tečajnih razlika između švicarskog Franka i Eura. Kada se odobravaju krediti sa relativno brzim i visokim profitima, takvi krediti se u ekonomskoj znanosti nazivaju „vrući novac“!

Vrući, jer je visoki rizik, ali istodobno i visok profit. Međutim, krediti sa „švicarcem“ kao podlogom, došli su praktično u fazu poništenja. Znači takav oblik kreditiranja za banke više NE postoji!
Hrvatska vlada i udruga banaka vrše i danas pritisak na kreditne dužnike organizirane u udruzi „Franak“, na konverziju svih tih kredita sa klauzule prema Franku na klauzulu prema Euru! Dužnici, pak zahtijevaju dokinuće valutne klauzule u potpunosti i stoga svi s ne strpljenjem očekuju doznati kako će se ova „tekma“ završiti!

Vlasnici komercijalnih banaka stoga jednostavano NEMAJU više NIKAKAV financijski interes odobravati kredite sa klauzulom prema Euru, jer Hrvatska nije financijski stabilna država da bi kroz tu klauzulu doista bila OZBILJAN jamac!
Rezimirano, niti su banke konji, niti je HNB konjovodac, a tko je doista konj neka svatko sam dokuči!
Guverner je izrekao još jednu bitnu rečenicu, a to je mogućnost naglog rasta kamatnih stopa u Hrvatskoj za kredite odobrene sa valutnom klauzulom prema Euru. Moram odmah reći unaprijed, takve izjave se NIKAD, ali baš NIKAD ne daju u javnost od guvernera koji je bar 1% stručna i odgovorna osoba! Takve izjave stvaraju PANIKU na financijskom i novčarskom tržištu!

Taj „tajanstveni“ Euribor je kratkoročna razmjerna međubankarska kamatna stopa! Guverner je spomenuo kako „opet šalje upozorenje kao i 2005“! Dvije stvari su ovdje bitne. „Upozorenje“ iz 2005 i događanja iz 2014 imaju razmak od 10 godina, pa su takve prognoze BESMISLENE! Posebice ako je i sadašnja prognoza za raspon od 10 godina! SVE, ali baš SVE se može promjeniti naglavce u takvom vremenskom razmaku! Nema tu baš doista nikakve „stručnosti“, ili kako bi narod rekao „pameti“!

No, odmah ću reći, tako nešto NIJE moguće iz jednostavog razloga što je EU upravo uvela program uvećanja kreditnih fondova za pokretanje gospodarstva, poznat kao „QE“. Time će se uvećati ponuda novca na tržištu EU, što će sniziti kamatnu stopu!

SAMO u slučaju iznenadne „EKSPLOZIJE“ inflacije u EU, onda se može dogoditi nagli skok kamatnih stopa. Šanse za takav scenario su MINIMALNE!

Konačno „devalvacija“ Kune kao opcija. Guverner je usporedio devalvacije Dinara u Jugoslaviji i njihov negativan učinak. Međutim, sličnost problema sa tečajem Dinara i Kune je u tomu što je u oba slučaja vođena politika NE PROMJENLJIVOG tečaja, odnosno kako se stručno to kaže „fiksnog“ tečaja!
U takvim uvjetima, kada nacionalna valuta postane tečajno PRECIJENJENA, promjena tečaja postaje sve nužnija, koja se obično odlaže od strane države. Kada se dalje više ne može odlagati, onda to obično učini visoka deflacija i takva promjena tečaja bude katastrofa po gospodarstvo.

Tečajna politika Kune je MORALA biti daleko ELASTIČNIJA i doživljavati postupne promjene, odnosno DEPRECIJACIJU. Novčana masa u Hrvatskoj je NE prekidno uvećavana od uvođenja Kune, zbog rasta deficita u državnom proračunu i bilanci plaćanja!

Još uvijek nije kasno za POSTUPNU LAGANU deprecijaciju tečaja Kune, ali naša monetarna politika se vodi iz štale!

[ad id=”68099″]

Dr. Tihomir Janjiček

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Zdravko Marić: Ne vidim razlog za nastavak štrajka

Objavljeno

na

Objavio

U Washingtonu se održava jesensko zasjedanje MMF-a i Svjetske banke. Glavna tema sastanka je kako izbjeći moguću recesiju u vremenu kada svjetsko gospodarstvo usporava. Samo trgovinski ratovi, među kojima je najveći onaj između Sjedinjenih Država i Kine, svjetsku bi ekonomiju do kraja sljedeće godine mogli stajati oko 700 milijardi dolara.

Hrvatsko izaslanstvo u Washingtonu predvodi ministar financija Zdravko Marić. Evo što je izjavio za Dnevnik HRT-a:

Projekcije MMF-a su gotovo identične našima. U tom smislu su glavni rizici egzogeni – nešto na što ne možemo utjecati – Brexit, trgovinski ratovi, nafta i slično. No ta spoznaja zajedno s našim iskustvima, rekao bih naučenom lekcijom dugogodišnje recesije u Hrvatskoj navodi na zaključak da se trebamo okrenuti sebi i jačati domaće gospodarstvo, proizvodni sektor prije svega, izvoz, smanjiti uvoznu ovisnost hrvatskog gospodarstva uz već tradicionalni i dobrodošao doprinos i investicije, odnosno osobne potražnje u punom rastu.

Na pitanje o mogućem dodatnom zaduživanju, ministar Marić je odgovorio da već u srpnju iduće godine dospijeva obveznica od milijardu i 250 milijuna američkih dolara.

– Kao što smo i nacrtali u strategiji upravljanja dugom u pravilu ta međunarodna dospijeća i refinanciramo na međunarodnom tržištu. Hoće li biti dolar ili euro, to ćemo vidjeti u prvoj polovici iduće godine ali mogu reći da svi ovdje gledaju na Hrvatsku vrlo pozitivno. Popravljen je naš rejting, dobro je trgovanje našim obveznicama i općenito je povoljna situacija na financijskim tržištima, tako da možemo pozitivno gledati prema toj transakciji, kaže ministar.

– Do te transakcije ćemo imati nekoliko aktivnosti i na domaćem tržištu. Krajem 11. mjeseca nam dospijeva jedna domaća obveznica. Radimo s domaćom financijskom industrijom na pripremi izdanja i već sada mogu reći da će ponovno biti uspješno izdanje u smislu cijene, najavio je.

Zamoljen da komentira štrajk prosvjetara koji će ga dočekati u Hrvatskoj, ministar je odgovorio da naprosto trebamo staviti brojke na stol i razmotriti objektivno situaciju.

– Ako uzmemo u obzir sve mjere koje smo poduzeli i koje su nedavno najavljene od strane predsjednika Vlade u Hrvatskom saboru, kada se to provede, dolazi do preko 18 posto povećanja osnovice plaća učitelja i svih zaposlenika u državnim i javnim službama. Tu ni ne ubrajam povećanje neto plaća koje se dogodilo zbog poreznih izmjena. Kada gledamo te brojke, mislim da je to jedna stvarno dobra situacija koju smo uspjeli postići u okviru mogućnosti javnih financija. Jer cijelo vrijeme konsolidiramo javne financije i smanjujemo poreze. Evo sada dižemo i plaće i kada sve to zbrojite, uz dužno poštovanje prema interesu svakoga, ne vidim razlog za nastavak štrajka. Tim više da smo se i obvezali da ćemo napraviti temeljitu reviziju za sve koeficijente i dodatke.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

MMF podigao procjene rasta hrvatskog gospodarstva za ovu i iduću godinu

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodni monetarni fond (MMF) povisio je procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, koje bi prema njihovim procjenama u 2019. trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije nego šira skupina europskih gospodarstava u nastajanju i razvoju.

Ove bi godine tako hrvatsko gospodarstvo trebalo porasti tri posto, procjenjuje MMF u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo (WEO), povisivši travanjsku prognozu za 0,4 postotna boda.

Podignuta je i projekcija rasta u 2020., za 0,2 postotna boda, na 2,7 posto.

Blago su pak snizili procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj godini, za 0,1 postotni bod, na 2,6 posto.

Najnovije MMF-ove procjene pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije od prosjeka skupine europskih gospodarstava u nastajanju, u koju MMF još svrstava Rusiju, Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Mađarsku, Bjelorusiju, Bugarsku i Srbiju.

U MMF-u predviđaju da će gospodarstvo te skupine u prosjeku ove godine rasti 1,8 posto. U 2020. stopa njegova rasta trebala bi se gotovo izjednačiti s onom prognoziranom za Hrvatsku i iznositi 2,5 posto, procjenjuju u MMF-u.

Glavni je razlog gotovo stagnacija turskog gospodarstva u ovoj godini, prema procjenama MMF-a, koja neutralizira visoke procijenjene stope rasta za Mađarsku, od 4,6 posto te Poljsku i Rumunjsku, od 4,0 posto.

Još je veća razlika između prognoziranih stopa rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini i onih gospodarstva eurozone. Tako bi gospodarske aktivnosti u zoni primjene zajedničke europske valute prema najnovijim MMF-ovim procjenama ove godine u prosjeku trebale rasti 1,2 posto. Iduće godine rast bi trebao ubrzati na 1,4 posto.

Snižena procjena inflacije i viška u bilanci plaćanja u Hrvatskoj
Procjena stope nezaposlenosti u ovoj godini potvrđena je na 9,0 posto, a u 2020. trebala bi kliznuti na 8,0 posto.

U 2018. iznosila je 9,9 posto, čime je MMF snizio procjenu iz travnja za 0,1 postotni bod.

Snižene su i procjene stope inflacije u 2019. i 2020., za pola, odnosno za 0,4 postotna boda. Tako bi prema MMF-ovim procjenama potrošačke cijene ove godine trebale porasti 1,0, a iduće 1,2 posto.

Prošle su godine prema njihovim izračunima cijene porasle 1,5 posto, u skladu s procjenom iz travanjskog izvješća.

Procjena ovogodišnjeg viška na tekućem računu platne bilance, iskazanog udjelom u BDP-u, snižena je za 0,4 postotna boda, na 1,7 posto. U idućoj godini višak bi trebao kliznuti na jedan posto, čime je procjena iz travanjskog izvješća snižena za 0,6 postotnih bodova.

U 2018. višak je iznosio 2,5 posto, što je za 0,4 postotna boda manje no što su u MMF-u procijenili u travnju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari