Pratite nas

Gospodarstvo

dr. Janjiček o nastupu guvernera Vujčića: Takve izjave ne daju ni moji studenti dodiplomskih studija.

Objavljeno

na

Konačno se hrvatskoj javnosti obratio guverner HNB-a, gospodin Vujčić.

Nakon niza kritika i prozivki, guverner HNB pokušao je javnosti objasniti sadašnje ekonomsko i monetarno stanje u Hrvatskoj. Kada se malo toga dozna iz nečijeg govora, a ta osoba puno rečenica izgovori, onda bi to ekonomisti često nazvali „žvaka“ govor.

Upravo takva objašnjenja su pružena od strane gospodina Vujčića. Stoga pogledajmo stajališta koja je iznio guverner.

Prva činjenica, ako je vjerovati riječima guvernera, a nema se razloga ne vjerovati je niska eskontna stopa HNB-a prema komercijalnim bankama. Naime tako se stručno naziva interesna stopa koju središnja nacionalna banka neke zemlje, a kod nas je HNB, naplaćuje svim komercijalnim bankama koje posluju na njezinom nacionalnom tržištu.

Na žalost, guverner se nije „sjetio“ naziva eskontna stopa, ali to i nije tako bitno. Daleko važnije je to što je ustvrdio kako komercijalne banke i dalje drže VISOKE kamatne stope, što njemu „nije jasno“!

Što više, usporedio je komercijalne banke sa konjima koji NE piju vodu do koje ih je doveo KONJOVODAC u obliku HNB! Moram priznati da takvo objašnjenje monetarne politike nisam čuo do sada niti od jednog mog studenta sa dodiplomskih studija, ali je eto došlo od guvernera HNB-a, gospodina Vujčića! Doista „inventivno“!

Guverner na ŽALOST jednostavno NE zna zbog čega komercijalne banke ne snižavaju kamatnu stopu i ne pružaju kredite gospodarstvu po povoljnijim uvjetima! Spomenutom izjavom guverner je iskazao visoku razinu NE stručnosti!

Razlog leži u valutnoj klauzuli koja je izgubila značenje sigurnosti za komercijalne banke. Naime, komercijalne banke odobravaju kredite prema određenoj valutnoj klauzuli, a službena je ona prema Euru. Ta valutna klauzula je JAMČILA svim komercijalnim bankama punu konverziju svakog odobrenog kredita u bilo kom trenutku iz Kune u Euro! Time su komercijalne banke poslovale bez IKAKVOG poslovnog rizika, a sav rizik je snosila Država Hrvatska preko HNB-a kao JAMCA valutne klauzule!
Međutim, Hrvatska je postala financijski VISOKO RIZIČNA zemlja, a to se očituje upravo na činjenici što su nam državne vrijednosnice ocijenjenje kao VIŠESTRUKO smeće! Znači, svako kreditno poslovanje u Hrvatskoj povlači visoku razinu kreditnog rizika, odnosno mogućnost NE NAPLATIVOG kreditnog plasmana novca.

Znači da je Država Hrvatska financijski LOŠ jamac za odobrene kredite unatoč valutnoj klauzuli koju je preuzela! Valutna klauzula jednostavno više NIJE dovoljno sigurno jamstvo komercijalnim bankama za odobrene kredite, jer iza nje stoji država koja je financijski posve propala!
Upravo zato su se na tržištu bili pojavili i krediti sa valutnom klauzulom prema švicarskom Franku.

Razlog već svi znamo, a i osobno sam o tomu pisao, jer su banke uvidjele šansu za lako stvaranje profita temeljem OČEKIVANIH tečajnih razlika između švicarskog Franka i Eura. Kada se odobravaju krediti sa relativno brzim i visokim profitima, takvi krediti se u ekonomskoj znanosti nazivaju „vrući novac“!

Vrući, jer je visoki rizik, ali istodobno i visok profit. Međutim, krediti sa „švicarcem“ kao podlogom, došli su praktično u fazu poništenja. Znači takav oblik kreditiranja za banke više NE postoji!
Hrvatska vlada i udruga banaka vrše i danas pritisak na kreditne dužnike organizirane u udruzi „Franak“, na konverziju svih tih kredita sa klauzule prema Franku na klauzulu prema Euru! Dužnici, pak zahtijevaju dokinuće valutne klauzule u potpunosti i stoga svi s ne strpljenjem očekuju doznati kako će se ova „tekma“ završiti!

Vlasnici komercijalnih banaka stoga jednostavano NEMAJU više NIKAKAV financijski interes odobravati kredite sa klauzulom prema Euru, jer Hrvatska nije financijski stabilna država da bi kroz tu klauzulu doista bila OZBILJAN jamac!
Rezimirano, niti su banke konji, niti je HNB konjovodac, a tko je doista konj neka svatko sam dokuči!
Guverner je izrekao još jednu bitnu rečenicu, a to je mogućnost naglog rasta kamatnih stopa u Hrvatskoj za kredite odobrene sa valutnom klauzulom prema Euru. Moram odmah reći unaprijed, takve izjave se NIKAD, ali baš NIKAD ne daju u javnost od guvernera koji je bar 1% stručna i odgovorna osoba! Takve izjave stvaraju PANIKU na financijskom i novčarskom tržištu!

Taj „tajanstveni“ Euribor je kratkoročna razmjerna međubankarska kamatna stopa! Guverner je spomenuo kako „opet šalje upozorenje kao i 2005“! Dvije stvari su ovdje bitne. „Upozorenje“ iz 2005 i događanja iz 2014 imaju razmak od 10 godina, pa su takve prognoze BESMISLENE! Posebice ako je i sadašnja prognoza za raspon od 10 godina! SVE, ali baš SVE se može promjeniti naglavce u takvom vremenskom razmaku! Nema tu baš doista nikakve „stručnosti“, ili kako bi narod rekao „pameti“!

No, odmah ću reći, tako nešto NIJE moguće iz jednostavog razloga što je EU upravo uvela program uvećanja kreditnih fondova za pokretanje gospodarstva, poznat kao „QE“. Time će se uvećati ponuda novca na tržištu EU, što će sniziti kamatnu stopu!

SAMO u slučaju iznenadne „EKSPLOZIJE“ inflacije u EU, onda se može dogoditi nagli skok kamatnih stopa. Šanse za takav scenario su MINIMALNE!

Konačno „devalvacija“ Kune kao opcija. Guverner je usporedio devalvacije Dinara u Jugoslaviji i njihov negativan učinak. Međutim, sličnost problema sa tečajem Dinara i Kune je u tomu što je u oba slučaja vođena politika NE PROMJENLJIVOG tečaja, odnosno kako se stručno to kaže „fiksnog“ tečaja!
U takvim uvjetima, kada nacionalna valuta postane tečajno PRECIJENJENA, promjena tečaja postaje sve nužnija, koja se obično odlaže od strane države. Kada se dalje više ne može odlagati, onda to obično učini visoka deflacija i takva promjena tečaja bude katastrofa po gospodarstvo.

Tečajna politika Kune je MORALA biti daleko ELASTIČNIJA i doživljavati postupne promjene, odnosno DEPRECIJACIJU. Novčana masa u Hrvatskoj je NE prekidno uvećavana od uvođenja Kune, zbog rasta deficita u državnom proračunu i bilanci plaćanja!

Još uvijek nije kasno za POSTUPNU LAGANU deprecijaciju tečaja Kune, ali naša monetarna politika se vodi iz štale!

[ad id=”68099″]

Dr. Tihomir Janjiček

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Hrvatske željeznice obnavljaju vozni park s milijardu kuna iz europskih fondova

Objavljeno

na

Objavio

Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije iz administracije programa Europske unije JASPERS stiglo je pozitivno mišljenje za sufinanciranje projekta obnove voznog parka HŽ Putničkog prijevoza (HŽ PP) novim elektromotornim vlakovima, izvijestilo je u četvrtak Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

HŽ PP će u sklopu toga projekta modernizirati vozni park s 21 novim elektromotornim vlakom, 11 gradsko-prigradskih i 10 regionalnih.

Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi 1,29 milijarde kuna, od čega nešto više od milijarde kuna iznose prihvatljivi troškovi projekta koji će se s 85 posto sufinancirati iz EU-ova kohezijskog fonda.

Cilj je poboljšanje regionalne povezanosti i mobilnosti radi boljeg pristupa tržištu rada i uslugama u većim gradskim centrima.

Dio procedure odobrenja sufinanciranja je i odluka Europske komisije koja se očekuje u sljedećim mjesecima.

Projekt je dio velikog investicijskog ulaganja u revitalizaciju željeznica koji provodi Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u suradnji s državnim društvima iz sustava Hrvatskih željeznica.

Ukupan iznos trenutnih ulaganja u željeznice iznosi oko 1,2 milijarde eura, a do 2030. godine biti će uloženo ukupno 3,5 milijarde eura koje se najvećim dijelom osiguravaju iz EU-ovih fondova, kaže se u priopćenju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Odluka je pala: Uljanik ide u likvidaciju!

Objavljeno

na

Objavio

Skupština vjerovnika u srijedu je na Trgovačkom sudu u Pazinu odlučila da Uljanik d.d., krovna organizacija pulske brodograđevne kompanije, nema uvjete za nastavak poslovanja i ide u likvidaciju.

Očekivana je to odluka vjerovnika s obzirom da je stečajna upraviteljica Marija Ružić zaključila kako društvo ne ostvaruje prihode iz poslovanja niti se to očekuje, a da obaveze u iznosu 4,85 milijardi kuna značajno premašuju vrijednost imovine, koja iznosi 1,75 milijardi kuna, zbog čega izrada stečajnog plana nije moguća.

Slijedom toga ona je predložila Skupštini vjerovnika da donese odluke da nema osnove za izradu stečajnog plana, da se obustavlja poslovanje stečajnog dužnika te o načinu i uvjetima unovčenja imovine stečajnog dužnika osim one imovine koja je potrebna za revitalizaciju i opstanak brodograđevne djelatnosti u Puli.

Sve tri odluke su prihvaćene s više od 90 posto glasova vjerovnika, čime je i formalno stavljena točka na postojanje Uljanika d.d. Stečajna upraviteljica je spomenula mogućnost oživljavanja brodogradnje kroz tvrtku Uljanik brodogradnja 1856 u koju bi iz Uljanika d.d. trebala biti prenesena koncesija na pomorskom dobru te oprema nužna za djelatnost i brodovi u gradnji.

O tome, međutim, vjerovnici danas nisu raspravljali, jer odluka o tome hoće li se u Puli i u budućnosti graditi brodovi i dalje je na hrvatskoj Vladi.

Inače, Skupština vjerovnika u srijedu je prvotno trebala donijeti odluku o planu stečajne upraviteljice Marije Ružić, koji predviđa likvidaciju krovne tvrtke Uljanik grupe te oživljavanje brodogradnje na pulskim navozima prijenosom koncesije, opreme i dovršetka gradnje broda na tvrtku Uljanik brodogradnju 1856, da bi u konačnici u fokusu bile isključivo odluke kojima se definitivno stavlja točka na prošlost Uljanikovog holdinga.

Naime, Ministarstvo financija zastupano po Županijskom državnom odvjetništvu u Puli 17. siječnja dostavilo je podnesak stečajnog vjerovnika u kojem Republika Hrvatska predlaže Trgovačkom sudu da pozove stečajnu upraviteljicu da u odnosu na stečajnog dužnika Uljanik d.d. iznese prijedloge samo onih odluka koje je po odredbama Stečajnog zakona ovlaštena donijeti skupština vjerovnika. Radi se o odlukama o nemogućnosti izrade stečajnog plana, o poslovanju društva, te načinima i uvjetima unovčenja imovine Uljanika d.d.

Slijedom toga Ružić je i predložila da se donesu već spomenute odluke po kojima nema osnove za izradu stečajnog plana i da se obustavlja poslovanje stečajnog dužnika te odluka o načinu i uvjetima unovčenja imovine stečajnog dužnika osim one imovine koja je potrebna za revitalizaciju i opstanak brodograđevne djelatnosti u Puli. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari