Pratite nas

Gospodarstvo

dr. Janjiček o nastupu guvernera Vujčića: Takve izjave ne daju ni moji studenti dodiplomskih studija.

Objavljeno

na

Konačno se hrvatskoj javnosti obratio guverner HNB-a, gospodin Vujčić.

Nakon niza kritika i prozivki, guverner HNB pokušao je javnosti objasniti sadašnje ekonomsko i monetarno stanje u Hrvatskoj. Kada se malo toga dozna iz nečijeg govora, a ta osoba puno rečenica izgovori, onda bi to ekonomisti često nazvali „žvaka“ govor.

Upravo takva objašnjenja su pružena od strane gospodina Vujčića. Stoga pogledajmo stajališta koja je iznio guverner.

Prva činjenica, ako je vjerovati riječima guvernera, a nema se razloga ne vjerovati je niska eskontna stopa HNB-a prema komercijalnim bankama. Naime tako se stručno naziva interesna stopa koju središnja nacionalna banka neke zemlje, a kod nas je HNB, naplaćuje svim komercijalnim bankama koje posluju na njezinom nacionalnom tržištu.

Na žalost, guverner se nije „sjetio“ naziva eskontna stopa, ali to i nije tako bitno. Daleko važnije je to što je ustvrdio kako komercijalne banke i dalje drže VISOKE kamatne stope, što njemu „nije jasno“!

Što više, usporedio je komercijalne banke sa konjima koji NE piju vodu do koje ih je doveo KONJOVODAC u obliku HNB! Moram priznati da takvo objašnjenje monetarne politike nisam čuo do sada niti od jednog mog studenta sa dodiplomskih studija, ali je eto došlo od guvernera HNB-a, gospodina Vujčića! Doista „inventivno“!

Guverner na ŽALOST jednostavno NE zna zbog čega komercijalne banke ne snižavaju kamatnu stopu i ne pružaju kredite gospodarstvu po povoljnijim uvjetima! Spomenutom izjavom guverner je iskazao visoku razinu NE stručnosti!

Razlog leži u valutnoj klauzuli koja je izgubila značenje sigurnosti za komercijalne banke. Naime, komercijalne banke odobravaju kredite prema određenoj valutnoj klauzuli, a službena je ona prema Euru. Ta valutna klauzula je JAMČILA svim komercijalnim bankama punu konverziju svakog odobrenog kredita u bilo kom trenutku iz Kune u Euro! Time su komercijalne banke poslovale bez IKAKVOG poslovnog rizika, a sav rizik je snosila Država Hrvatska preko HNB-a kao JAMCA valutne klauzule!
Međutim, Hrvatska je postala financijski VISOKO RIZIČNA zemlja, a to se očituje upravo na činjenici što su nam državne vrijednosnice ocijenjenje kao VIŠESTRUKO smeće! Znači, svako kreditno poslovanje u Hrvatskoj povlači visoku razinu kreditnog rizika, odnosno mogućnost NE NAPLATIVOG kreditnog plasmana novca.

Znači da je Država Hrvatska financijski LOŠ jamac za odobrene kredite unatoč valutnoj klauzuli koju je preuzela! Valutna klauzula jednostavno više NIJE dovoljno sigurno jamstvo komercijalnim bankama za odobrene kredite, jer iza nje stoji država koja je financijski posve propala!
Upravo zato su se na tržištu bili pojavili i krediti sa valutnom klauzulom prema švicarskom Franku.

Razlog već svi znamo, a i osobno sam o tomu pisao, jer su banke uvidjele šansu za lako stvaranje profita temeljem OČEKIVANIH tečajnih razlika između švicarskog Franka i Eura. Kada se odobravaju krediti sa relativno brzim i visokim profitima, takvi krediti se u ekonomskoj znanosti nazivaju „vrući novac“!

Vrući, jer je visoki rizik, ali istodobno i visok profit. Međutim, krediti sa „švicarcem“ kao podlogom, došli su praktično u fazu poništenja. Znači takav oblik kreditiranja za banke više NE postoji!
Hrvatska vlada i udruga banaka vrše i danas pritisak na kreditne dužnike organizirane u udruzi „Franak“, na konverziju svih tih kredita sa klauzule prema Franku na klauzulu prema Euru! Dužnici, pak zahtijevaju dokinuće valutne klauzule u potpunosti i stoga svi s ne strpljenjem očekuju doznati kako će se ova „tekma“ završiti!

Vlasnici komercijalnih banaka stoga jednostavano NEMAJU više NIKAKAV financijski interes odobravati kredite sa klauzulom prema Euru, jer Hrvatska nije financijski stabilna država da bi kroz tu klauzulu doista bila OZBILJAN jamac!
Rezimirano, niti su banke konji, niti je HNB konjovodac, a tko je doista konj neka svatko sam dokuči!
Guverner je izrekao još jednu bitnu rečenicu, a to je mogućnost naglog rasta kamatnih stopa u Hrvatskoj za kredite odobrene sa valutnom klauzulom prema Euru. Moram odmah reći unaprijed, takve izjave se NIKAD, ali baš NIKAD ne daju u javnost od guvernera koji je bar 1% stručna i odgovorna osoba! Takve izjave stvaraju PANIKU na financijskom i novčarskom tržištu!

Taj „tajanstveni“ Euribor je kratkoročna razmjerna međubankarska kamatna stopa! Guverner je spomenuo kako „opet šalje upozorenje kao i 2005“! Dvije stvari su ovdje bitne. „Upozorenje“ iz 2005 i događanja iz 2014 imaju razmak od 10 godina, pa su takve prognoze BESMISLENE! Posebice ako je i sadašnja prognoza za raspon od 10 godina! SVE, ali baš SVE se može promjeniti naglavce u takvom vremenskom razmaku! Nema tu baš doista nikakve „stručnosti“, ili kako bi narod rekao „pameti“!

No, odmah ću reći, tako nešto NIJE moguće iz jednostavog razloga što je EU upravo uvela program uvećanja kreditnih fondova za pokretanje gospodarstva, poznat kao „QE“. Time će se uvećati ponuda novca na tržištu EU, što će sniziti kamatnu stopu!

SAMO u slučaju iznenadne „EKSPLOZIJE“ inflacije u EU, onda se može dogoditi nagli skok kamatnih stopa. Šanse za takav scenario su MINIMALNE!

Konačno „devalvacija“ Kune kao opcija. Guverner je usporedio devalvacije Dinara u Jugoslaviji i njihov negativan učinak. Međutim, sličnost problema sa tečajem Dinara i Kune je u tomu što je u oba slučaja vođena politika NE PROMJENLJIVOG tečaja, odnosno kako se stručno to kaže „fiksnog“ tečaja!
U takvim uvjetima, kada nacionalna valuta postane tečajno PRECIJENJENA, promjena tečaja postaje sve nužnija, koja se obično odlaže od strane države. Kada se dalje više ne može odlagati, onda to obično učini visoka deflacija i takva promjena tečaja bude katastrofa po gospodarstvo.

Tečajna politika Kune je MORALA biti daleko ELASTIČNIJA i doživljavati postupne promjene, odnosno DEPRECIJACIJU. Novčana masa u Hrvatskoj je NE prekidno uvećavana od uvođenja Kune, zbog rasta deficita u državnom proračunu i bilanci plaćanja!

Još uvijek nije kasno za POSTUPNU LAGANU deprecijaciju tečaja Kune, ali naša monetarna politika se vodi iz štale!

[ad id=”68099″]

Dr. Tihomir Janjiček

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Vlada RH nastavlja jačati suradnju sa Svjetskom bankom

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas u Banskim Dvorima s potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i Središnju Aziju Cyrilom Mullerom.

Uz predsjednika Vlade bili su potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ministar financija Zdravko Marić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak i državna tajnica u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture Nikolina Brnjac, dok su uz potpredsjednika Svjetske banke bili regionalni direktor Svjetske banke za zemlje Europske unije Arup Banerji, direktorica Ureda Svjetske banke za Republiku Hrvatsku Elisabetta Capannelli te glavni ekonomist za RH Josip Funda.

Predsjednik Vlade izrazio je zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom sa Svjetskom bankom te potporom u razvoju Hrvatske, što je i potvrđeno ukupnim iznosom odobrenih zajmova od oko 3,5 milijarde eura.

Naglasio je kako je okosnica politike hrvatske Vlade trokut kojeg čine fiskalna konsolidacija, strukturne reforme te investicije. Istaknuo je i da Hrvatska, u okviru nove Strategije suradnje sa Svjetskom bankom (CPF), razmatra potencijalna područja jačanja suradnje, prije svega glede održivosti javnih financija, poboljšanja konkurentnosti i poslovnog okruženja te ravnomjernog regionalnog razvoja.

Potpredsjednik Svjetske Banke Muller je kazao kako se Svjetska banka spremno odazvala pozivu premijera Plenkovića za još većim uključivanjem u gospodarski razvoj, kao i investicijske projekte u Republici Hrvatskoj. Dodao je da Svjetska Banka nastavlja pružati potporu Hrvatskoj u provođenju reformi, osobito u područjima unaprjeđenja poslovnog okruženja, zdravstvu, pravosuđu, obrazovanju, poljoprivredi i prometu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rimac: Ili ćemo postati veliki ili propasti

Objavljeno

na

Objavio

EIB potpisao ugovore o kreditu sa PBZ-om i Rimac Automobilima

Potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) Dario Scannapieco potpisao je u petak ugovor s Rimac Automobilima o zajmu vrijednom 30 milijuna eura za istraživanje, razvoj i proširenje proizvodnih kapaciteta u Svetoj Nedelji, dok je s Privrednom bankom Zagreb (PBZ) potpisao ugovor o garancijama za kredite inovativnim malim i srednjim poduzećima u iznosu od 25 milijuna eura.

Te su dvije aktivnosti omogućene Investicijskim planom za Europu (Junckerovim planom).

Izrazivši zadovoljstvo što potpisuje ugovor s Matom Rimcem, Scannapieco je rekao da banka financira razne sektore, infrastrukturu, turizam, ali i da je impresioniram poslom koji do sada rade Rimac Automobili, njegovim razvojem i povećanjem broja zaposlenika u vrlo kratkom vremenu.

Po njegovim riječima, kredit EIB-a će tvrtki, koja pokazuje mnogo talenta u poslu kojim se bavi, dati novu priliku za razvoj, pogotovo njezinim inženjerima da iskažu svoj puni talent te da oni i Mate Rimac ostvare svoje snove.

Isto tako, važno je da se zaustavi odljev visokokvalitetnih stručnjaka iz države, a što se, kaže Scannapieco, jednako događa i u Hrvatskoj kao i u njegovoj Italiji.

Mate Rimac je istaknuo da im zajam od 30 milijuna eura mnogo znači. “Od Europske investicijske banke dobiti pečat da smo im prihvatljivi za financiranje je vrlo značajno jer su kriteriji jako visoki. Tisuće i tisuće firmi se prijavljuje i jako je mali postotak koga oni financiraju”, rekao je Rimac.

Krediti EIB-a, po njemu su zanimljivi i puno manjim tvrtkama od njegove, jer ih komercijalne banke možda ne bi financirale.

Naglasio je da tvrtka kojoj je na čelu konstantno raste te su samo ove godine zaposlili više od 200 ljudi.

Rimac Automobili rade na novim pogonima, novim proizvodima a veliki je naglasak na razvoju novog auta C2. Dio kapitala stoga će bit iskorišten za dovršavanje novih projekata, a najveći dio za rast tvrtke, proizvodnih kapaciteta odnosno pogona, rekao je.

Nije želio ništa konkretno reći o eventualnim novim zapošljavanjima u Rimac Automobilima, no naglasio je da tvrtka ne može ostati u sadašnjim okvirima odnosno da će “ili postati veliki i značajni ili će propasti”.

“Ako postanemo veliki, ako nam se planovi ispune, onda ćemo sigurno imati tisuću ljudi u sljedećih četiri-pet godina, a ako ne onda smo otišli u drugom smjeru”, kaže Rimac.

Voditelj ureda EIB-a u Zagrebu Anton Kovačev istaknuo je da je ta banka dosada u Hrvatskoj investirala više od 4,7 milijarde eura, a s ugovorima potpisanim u utorak s Rimac Automobilima i PBZ-om te koji će se potpisati u Vladi ukupni će iznos biti veći od pet milijardi eura.

“Nastojimo poduprijeti sve dobre projekte u Hrvatskoj, kako u infrastrukturi tako i u gospodarstvu”, istaknuo je Kovačev.

Predstavnici EIB-a ranije danas su s PBZ-om potpisali ugovor o garancijama za kredite inovativnim malim i srednjim poduzećima u iznosu od 25 milijuna eura.

“Taj je ugovor namijenjen malim i srednjim poduzećima i to onim poduzetnicima koji rade na razvoju, inovacijama, znači onima koji guraju čitavo gospodarstvo naprijed”, istaknuo je Kovačev.

Kako su priopćili iz PBZ-a, predsjednik Uprave te banke Dinko Lucić ističe da je PBZ već niz godina vrlo aktivan u uspostavljanju i podržavanju programa usmjerenih na razvoj SME segmenta te nastoji što je više moguće pridonijeti snažnom rastu malih i srednje velikih poduzeća u zemlji. “Banka je to potvrdila sudjelujući u programu COSME a sada u InnovFin programu putem kojeg će se inovativnim srednjim i malim klijentima dodatno olakšati pristup izvorima financiranja i omogućiti povoljnije kreditiranje”, kazao je Lucić.

Inače, garancija Europskog investicijskog fonda (EIF) je osigurana putem Investicijskog plana za Europu (Junckerov plan), kroz Innovfin garantni program, koji su uspostavili EIF-a, koji je dio grupe Europske investicijske banke, i Europska komisija.

Innovfin garancija omogućuje inovativnim malim i srednjim poduzećima te malim srednje kapitaliziranim poduzećima da se zadužuju po povoljnijim uvjetima od trenutno važećih na hrvatskom bankarskom tržištu, odnosno krediti uključeni u Innovfin portfelj će im omogućiti da rastu, kreiraju inovacije i otvaraju nova radna mjesta, napominje se u priopćenju.

(Hina)

 

Rimac širi proizvodnju, zapošljava 900 novih radnika

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari