Pratite nas

Gospodarstvo

dr. Janjiček o nastupu guvernera Vujčića: Takve izjave ne daju ni moji studenti dodiplomskih studija.

Objavljeno

na

Konačno se hrvatskoj javnosti obratio guverner HNB-a, gospodin Vujčić.

Nakon niza kritika i prozivki, guverner HNB pokušao je javnosti objasniti sadašnje ekonomsko i monetarno stanje u Hrvatskoj. Kada se malo toga dozna iz nečijeg govora, a ta osoba puno rečenica izgovori, onda bi to ekonomisti često nazvali „žvaka“ govor.

Upravo takva objašnjenja su pružena od strane gospodina Vujčića. Stoga pogledajmo stajališta koja je iznio guverner.

Prva činjenica, ako je vjerovati riječima guvernera, a nema se razloga ne vjerovati je niska eskontna stopa HNB-a prema komercijalnim bankama. Naime tako se stručno naziva interesna stopa koju središnja nacionalna banka neke zemlje, a kod nas je HNB, naplaćuje svim komercijalnim bankama koje posluju na njezinom nacionalnom tržištu.

Na žalost, guverner se nije „sjetio“ naziva eskontna stopa, ali to i nije tako bitno. Daleko važnije je to što je ustvrdio kako komercijalne banke i dalje drže VISOKE kamatne stope, što njemu „nije jasno“!

Što više, usporedio je komercijalne banke sa konjima koji NE piju vodu do koje ih je doveo KONJOVODAC u obliku HNB! Moram priznati da takvo objašnjenje monetarne politike nisam čuo do sada niti od jednog mog studenta sa dodiplomskih studija, ali je eto došlo od guvernera HNB-a, gospodina Vujčića! Doista „inventivno“!

Guverner na ŽALOST jednostavno NE zna zbog čega komercijalne banke ne snižavaju kamatnu stopu i ne pružaju kredite gospodarstvu po povoljnijim uvjetima! Spomenutom izjavom guverner je iskazao visoku razinu NE stručnosti!

Razlog leži u valutnoj klauzuli koja je izgubila značenje sigurnosti za komercijalne banke. Naime, komercijalne banke odobravaju kredite prema određenoj valutnoj klauzuli, a službena je ona prema Euru. Ta valutna klauzula je JAMČILA svim komercijalnim bankama punu konverziju svakog odobrenog kredita u bilo kom trenutku iz Kune u Euro! Time su komercijalne banke poslovale bez IKAKVOG poslovnog rizika, a sav rizik je snosila Država Hrvatska preko HNB-a kao JAMCA valutne klauzule!
Međutim, Hrvatska je postala financijski VISOKO RIZIČNA zemlja, a to se očituje upravo na činjenici što su nam državne vrijednosnice ocijenjenje kao VIŠESTRUKO smeće! Znači, svako kreditno poslovanje u Hrvatskoj povlači visoku razinu kreditnog rizika, odnosno mogućnost NE NAPLATIVOG kreditnog plasmana novca.

Znači da je Država Hrvatska financijski LOŠ jamac za odobrene kredite unatoč valutnoj klauzuli koju je preuzela! Valutna klauzula jednostavno više NIJE dovoljno sigurno jamstvo komercijalnim bankama za odobrene kredite, jer iza nje stoji država koja je financijski posve propala!
Upravo zato su se na tržištu bili pojavili i krediti sa valutnom klauzulom prema švicarskom Franku.

Razlog već svi znamo, a i osobno sam o tomu pisao, jer su banke uvidjele šansu za lako stvaranje profita temeljem OČEKIVANIH tečajnih razlika između švicarskog Franka i Eura. Kada se odobravaju krediti sa relativno brzim i visokim profitima, takvi krediti se u ekonomskoj znanosti nazivaju „vrući novac“!

Vrući, jer je visoki rizik, ali istodobno i visok profit. Međutim, krediti sa „švicarcem“ kao podlogom, došli su praktično u fazu poništenja. Znači takav oblik kreditiranja za banke više NE postoji!
Hrvatska vlada i udruga banaka vrše i danas pritisak na kreditne dužnike organizirane u udruzi „Franak“, na konverziju svih tih kredita sa klauzule prema Franku na klauzulu prema Euru! Dužnici, pak zahtijevaju dokinuće valutne klauzule u potpunosti i stoga svi s ne strpljenjem očekuju doznati kako će se ova „tekma“ završiti!

Vlasnici komercijalnih banaka stoga jednostavano NEMAJU više NIKAKAV financijski interes odobravati kredite sa klauzulom prema Euru, jer Hrvatska nije financijski stabilna država da bi kroz tu klauzulu doista bila OZBILJAN jamac!
Rezimirano, niti su banke konji, niti je HNB konjovodac, a tko je doista konj neka svatko sam dokuči!
Guverner je izrekao još jednu bitnu rečenicu, a to je mogućnost naglog rasta kamatnih stopa u Hrvatskoj za kredite odobrene sa valutnom klauzulom prema Euru. Moram odmah reći unaprijed, takve izjave se NIKAD, ali baš NIKAD ne daju u javnost od guvernera koji je bar 1% stručna i odgovorna osoba! Takve izjave stvaraju PANIKU na financijskom i novčarskom tržištu!

Taj „tajanstveni“ Euribor je kratkoročna razmjerna međubankarska kamatna stopa! Guverner je spomenuo kako „opet šalje upozorenje kao i 2005“! Dvije stvari su ovdje bitne. „Upozorenje“ iz 2005 i događanja iz 2014 imaju razmak od 10 godina, pa su takve prognoze BESMISLENE! Posebice ako je i sadašnja prognoza za raspon od 10 godina! SVE, ali baš SVE se može promjeniti naglavce u takvom vremenskom razmaku! Nema tu baš doista nikakve „stručnosti“, ili kako bi narod rekao „pameti“!

No, odmah ću reći, tako nešto NIJE moguće iz jednostavog razloga što je EU upravo uvela program uvećanja kreditnih fondova za pokretanje gospodarstva, poznat kao „QE“. Time će se uvećati ponuda novca na tržištu EU, što će sniziti kamatnu stopu!

SAMO u slučaju iznenadne „EKSPLOZIJE“ inflacije u EU, onda se može dogoditi nagli skok kamatnih stopa. Šanse za takav scenario su MINIMALNE!

Konačno „devalvacija“ Kune kao opcija. Guverner je usporedio devalvacije Dinara u Jugoslaviji i njihov negativan učinak. Međutim, sličnost problema sa tečajem Dinara i Kune je u tomu što je u oba slučaja vođena politika NE PROMJENLJIVOG tečaja, odnosno kako se stručno to kaže „fiksnog“ tečaja!
U takvim uvjetima, kada nacionalna valuta postane tečajno PRECIJENJENA, promjena tečaja postaje sve nužnija, koja se obično odlaže od strane države. Kada se dalje više ne može odlagati, onda to obično učini visoka deflacija i takva promjena tečaja bude katastrofa po gospodarstvo.

Tečajna politika Kune je MORALA biti daleko ELASTIČNIJA i doživljavati postupne promjene, odnosno DEPRECIJACIJU. Novčana masa u Hrvatskoj je NE prekidno uvećavana od uvođenja Kune, zbog rasta deficita u državnom proračunu i bilanci plaćanja!

Još uvijek nije kasno za POSTUPNU LAGANU deprecijaciju tečaja Kune, ali naša monetarna politika se vodi iz štale!

[ad id=”68099″]

Dr. Tihomir Janjiček

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Marić: Veće nacionalno sufinanciranje EU projekata povećalo bi pritisak na državni proračun

Objavljeno

na

Objavio

Ministar financija Zdravko Marić u utorak je izjavio da bi povećanje udjela nacionalnog sufinanciranja u EU projektima predstavljao dodatni pritisak na državni proračun, izrazivši uvjerenje da će rasprave o tome pitanju u EU rezultirati kvalitetnim kompromisom.

Na upit novinara uoči drugog sastanka ECOFIN-a u Bruxellesu pod hrvatskim predsjedanjem o tome što misli o prijedlogu da se u novoj dugoročnoj financijskoj perspektivi EU-a poveća komponenta nacionalnog sufinanciranja u EU projektima na 25 posto, Marić je kazao da će se to vidjeti na daljnjim sastancima.

U prošli petak, naime, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predložio je proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1094,8 milijardi eura, što je 1,074 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica.

U sklopu toga, Michel je predložio da postotak nacionalnog sufinanciranja projekata bude oko 25 posto, što je osjetno više od 15 posto, koliko je bilo dosad.

“Prijedlog je tu, brojne zemlje imaju svoja viđenja”, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marić te dodao kako je to važno pitanje za Hrvatsku, jer kao najmlađa članica EU-a još uvijek nije dosegnula razine pune iskoristivosti EU fondova.

Hrvatska trenutno ima 86 posto ugovorenih sredstava, a nešto više od 31 posto je isplaćeno.

“Naravno, i na tom tragu vodimo brigu i o nacionalnom proračunu, i u tom svjetlu povećanje komponente nacionalnog sufinanciranja stvara dodatni pritisak na državni proračun. Prijedlog koji je došao dobra je podloga za raspravu i dijalog”, ocijenio je Marić te izrazio uvjerenje da će dijalog biti konstruktivan i na kraju uroditi kvalitetnim kompromisom.

Na današnjem sastanka ECOFIN-a ministri financija EU-a, pak, usvojit će revidiranu listu tzv. nekooperativnih poreznih jurisdikcija.

Marić je podsjetio da je prva takva lista napravljena još 2017. godine, s ciljem da se ispunjavanjem standarda i korištenjem najbolje svjetske prakse unaprijedi razmjena poreznih podataka, poveća transparentnost i općenito smanji izbjegavanje plaćanja poreza.

“U razdoblju iza nas preko 50 zemalja je ispunilo svoje zahtjeve koje smo pred njih stavili, što je plod konstruktivnog dijaloga. One sad više nisu na tim listama. Sad nam je namjera da se nastavi dijalog i s onima koji će i dalje biti na listi, te da i oni ispune kriterije”, kazao je Marić.

Krajem 2019. na toj listi su bile Američka Samoa, Fidži, Guam, Trinidad i Tobago, Američki Djevičanski otoci, Vanuatu Samoa.

Na današnjem sastanku ECOFIN-a razmatra će se proširivanje liste na Panamu, Kajmanske otoke, Sejšele i Palau. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Čović: Stvoriti ćemo ambijent da se u BiH može živjeti i graditi svoj dom jer je naša domovina BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HDZ BiH

Svečanom sjednicom Gradskog vijeća Ljubuški, koja je održana jučer u hotelu Bigeste, završena je ovogodišnja proslava Dana Grada Ljubuški, prva otkako je Ljubuški dobio status grada.

Sjednici su, uz gradske vijećnike i gradonačelnika Nevenka Barbarića, nazočili brojni gosti i uzvanici iz svih sfera života iz BiH i Republike Hrvatske.

Nakon intoniranja hrvatske himne, sjednicu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Ljubuški Tihomir Kvesić, koji je pozdravio uvažene goste i kratkim govorom nazočne upoznao s bogatom kulturnom i povijesnom baštinom Ljubuškog.

Nakon toga je uslijedio je kratki videoprilog i obraćanje gradonačelnika Ljubuškog Nevenka Barbarića, koji je govorio o svemu postignutom u prošlog godini.

„Uistinu sam ponosan što smo uspjeli završiti proces stjecanja statusa grada“, rekao je Barbarić i zahvalio se svima koji su dali potporu ljubuškim projektima.

On je rekao kako projekti koji se rade u suradnji s međunarodnim institucijama i s višima razinama vlasti daju mogućnost brže i kvalitetnije doći do cilja.

„Cilj je urbaniji, ljepši i uređeniji Ljubuški, Ljubuški kao ugodan kutak življenja, mjesto u koje će se rado dolaziti i ostajati“, rekao je Barbarić između ostalog.

Nakon gradonačelnika, obratio se humački gvardijan fra Dario Dodig.

„Ako se osvrnemo unazad, onda možemo vidjeti da se prave dobri koraci i iskoraci naprijed na razini Ljubuškog. Svakim danom dobivamo obrise grada, perspektivu imamo. Ljubuški postaje pomalo i turističko odredište“, rekao je fra Dario.

Potom se obratio gradonačelnik prijateljskog grada Trilja Ivan Šipić. On je čestitao ovu povijesnu, prvu proslavu Dana Grada i dodao kako je Ljubuški ponosno mjesto, mjesto s bogatom poviješću.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske je istaknuo kako je Ljubuški sredina koja u svim područjima života, bez obzira radi li se o gospodarstvu, kulturi obrazovanju ili demografiji postiže izvanredne rezultate.

„Zasluga je to upravo ovih ljudi koje ste izabrali, vizije i koncipiranja projekata tako da oni doista doprinose dugoročnom razvoju ovog grada, podizanju kvalitete života, svega onoga što je potrebno ljudima za svakodnevnicu. Po tome je Ljubuški postao prepoznatljiv i dosita je povijesni i kulturni biser zapadne Hercegovine. Ponosan sam što vlada Republike Hrvatske, Središnji ured za Hrvate izvan RH i sve druge institucije sudjeluju u tome, što prepoznaju vrijedne projekte, što prepoznaju i pomažu sve ono što doprinosi ostanku ljudi na ovim krajevima i njihovom boljem životu“, rekao je Milas.

Potom je uslijedio govor predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragana Čovića.

On je obećao potporu s viših razina vlasti.

„Moramo stvoriti ambijent da mnogo više sredstava sa viših razina vlasti kroz proračunski dio završi upravo tamo gdje pripada, pa time i u gradu Ljubuškom. Ja sam uvjeren da za to imamo snage, izboriti ćemo se mi za svoju potpunu jednakopravnost u BiH, u to ne sumnjajte. Stvoriti ćemo mi ambijent da se u BiH može živjeti i graditi svoj dom jer je naša domovina BiH i uvjeren da da nigdje nema ljepšeg mjesta za život, rekao je Čović.

Pri kraju sjednice upriličena je podjela javnih priznanja Grada Ljubuškog za 2019. godinu.

Denis Buntić je dobio nagradu Grada Ljubuškog za životno djelo za doprinos i promociju Ljubuškog. Godišnju nagradu Grada Ljubuškog dobila je tvrtka Džajić Commerce d.o.o. za izniman doprinos razvoju gospodarstva Grada Ljubuškog. Zlatni grb Grada Ljubuškog dobio je prof. dr. Mario Šiljeg za izniman doprinos uvjeta života na području Grada Ljubuškog, piše Radio Ljubuški, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari