Pratite nas

Gospodarstvo

dr. Janjiček o nastupu guvernera Vujčića: Takve izjave ne daju ni moji studenti dodiplomskih studija.

Objavljeno

na

Konačno se hrvatskoj javnosti obratio guverner HNB-a, gospodin Vujčić.

Nakon niza kritika i prozivki, guverner HNB pokušao je javnosti objasniti sadašnje ekonomsko i monetarno stanje u Hrvatskoj. Kada se malo toga dozna iz nečijeg govora, a ta osoba puno rečenica izgovori, onda bi to ekonomisti često nazvali „žvaka“ govor.

Upravo takva objašnjenja su pružena od strane gospodina Vujčića. Stoga pogledajmo stajališta koja je iznio guverner.

Prva činjenica, ako je vjerovati riječima guvernera, a nema se razloga ne vjerovati je niska eskontna stopa HNB-a prema komercijalnim bankama. Naime tako se stručno naziva interesna stopa koju središnja nacionalna banka neke zemlje, a kod nas je HNB, naplaćuje svim komercijalnim bankama koje posluju na njezinom nacionalnom tržištu.

Na žalost, guverner se nije „sjetio“ naziva eskontna stopa, ali to i nije tako bitno. Daleko važnije je to što je ustvrdio kako komercijalne banke i dalje drže VISOKE kamatne stope, što njemu „nije jasno“!

Što više, usporedio je komercijalne banke sa konjima koji NE piju vodu do koje ih je doveo KONJOVODAC u obliku HNB! Moram priznati da takvo objašnjenje monetarne politike nisam čuo do sada niti od jednog mog studenta sa dodiplomskih studija, ali je eto došlo od guvernera HNB-a, gospodina Vujčića! Doista „inventivno“!

Guverner na ŽALOST jednostavno NE zna zbog čega komercijalne banke ne snižavaju kamatnu stopu i ne pružaju kredite gospodarstvu po povoljnijim uvjetima! Spomenutom izjavom guverner je iskazao visoku razinu NE stručnosti!

Razlog leži u valutnoj klauzuli koja je izgubila značenje sigurnosti za komercijalne banke. Naime, komercijalne banke odobravaju kredite prema određenoj valutnoj klauzuli, a službena je ona prema Euru. Ta valutna klauzula je JAMČILA svim komercijalnim bankama punu konverziju svakog odobrenog kredita u bilo kom trenutku iz Kune u Euro! Time su komercijalne banke poslovale bez IKAKVOG poslovnog rizika, a sav rizik je snosila Država Hrvatska preko HNB-a kao JAMCA valutne klauzule!
Međutim, Hrvatska je postala financijski VISOKO RIZIČNA zemlja, a to se očituje upravo na činjenici što su nam državne vrijednosnice ocijenjenje kao VIŠESTRUKO smeće! Znači, svako kreditno poslovanje u Hrvatskoj povlači visoku razinu kreditnog rizika, odnosno mogućnost NE NAPLATIVOG kreditnog plasmana novca.

Znači da je Država Hrvatska financijski LOŠ jamac za odobrene kredite unatoč valutnoj klauzuli koju je preuzela! Valutna klauzula jednostavno više NIJE dovoljno sigurno jamstvo komercijalnim bankama za odobrene kredite, jer iza nje stoji država koja je financijski posve propala!
Upravo zato su se na tržištu bili pojavili i krediti sa valutnom klauzulom prema švicarskom Franku.

Razlog već svi znamo, a i osobno sam o tomu pisao, jer su banke uvidjele šansu za lako stvaranje profita temeljem OČEKIVANIH tečajnih razlika između švicarskog Franka i Eura. Kada se odobravaju krediti sa relativno brzim i visokim profitima, takvi krediti se u ekonomskoj znanosti nazivaju „vrući novac“!

Vrući, jer je visoki rizik, ali istodobno i visok profit. Međutim, krediti sa „švicarcem“ kao podlogom, došli su praktično u fazu poništenja. Znači takav oblik kreditiranja za banke više NE postoji!
Hrvatska vlada i udruga banaka vrše i danas pritisak na kreditne dužnike organizirane u udruzi „Franak“, na konverziju svih tih kredita sa klauzule prema Franku na klauzulu prema Euru! Dužnici, pak zahtijevaju dokinuće valutne klauzule u potpunosti i stoga svi s ne strpljenjem očekuju doznati kako će se ova „tekma“ završiti!

Vlasnici komercijalnih banaka stoga jednostavano NEMAJU više NIKAKAV financijski interes odobravati kredite sa klauzulom prema Euru, jer Hrvatska nije financijski stabilna država da bi kroz tu klauzulu doista bila OZBILJAN jamac!
Rezimirano, niti su banke konji, niti je HNB konjovodac, a tko je doista konj neka svatko sam dokuči!
Guverner je izrekao još jednu bitnu rečenicu, a to je mogućnost naglog rasta kamatnih stopa u Hrvatskoj za kredite odobrene sa valutnom klauzulom prema Euru. Moram odmah reći unaprijed, takve izjave se NIKAD, ali baš NIKAD ne daju u javnost od guvernera koji je bar 1% stručna i odgovorna osoba! Takve izjave stvaraju PANIKU na financijskom i novčarskom tržištu!

Taj „tajanstveni“ Euribor je kratkoročna razmjerna međubankarska kamatna stopa! Guverner je spomenuo kako „opet šalje upozorenje kao i 2005“! Dvije stvari su ovdje bitne. „Upozorenje“ iz 2005 i događanja iz 2014 imaju razmak od 10 godina, pa su takve prognoze BESMISLENE! Posebice ako je i sadašnja prognoza za raspon od 10 godina! SVE, ali baš SVE se može promjeniti naglavce u takvom vremenskom razmaku! Nema tu baš doista nikakve „stručnosti“, ili kako bi narod rekao „pameti“!

No, odmah ću reći, tako nešto NIJE moguće iz jednostavog razloga što je EU upravo uvela program uvećanja kreditnih fondova za pokretanje gospodarstva, poznat kao „QE“. Time će se uvećati ponuda novca na tržištu EU, što će sniziti kamatnu stopu!

SAMO u slučaju iznenadne „EKSPLOZIJE“ inflacije u EU, onda se može dogoditi nagli skok kamatnih stopa. Šanse za takav scenario su MINIMALNE!

Konačno „devalvacija“ Kune kao opcija. Guverner je usporedio devalvacije Dinara u Jugoslaviji i njihov negativan učinak. Međutim, sličnost problema sa tečajem Dinara i Kune je u tomu što je u oba slučaja vođena politika NE PROMJENLJIVOG tečaja, odnosno kako se stručno to kaže „fiksnog“ tečaja!
U takvim uvjetima, kada nacionalna valuta postane tečajno PRECIJENJENA, promjena tečaja postaje sve nužnija, koja se obično odlaže od strane države. Kada se dalje više ne može odlagati, onda to obično učini visoka deflacija i takva promjena tečaja bude katastrofa po gospodarstvo.

Tečajna politika Kune je MORALA biti daleko ELASTIČNIJA i doživljavati postupne promjene, odnosno DEPRECIJACIJU. Novčana masa u Hrvatskoj je NE prekidno uvećavana od uvođenja Kune, zbog rasta deficita u državnom proračunu i bilanci plaćanja!

Još uvijek nije kasno za POSTUPNU LAGANU deprecijaciju tečaja Kune, ali naša monetarna politika se vodi iz štale!

[ad id=”68099″]

Dr. Tihomir Janjiček

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Gospodarstvo

Stigao prvi turistički vlak s Česima i Slovacima – unaprijed prodano 30.000 karata!

Objavljeno

na

Objavio

U Rijeku je stigao prvi turistički vlak iz Češke preko Slovačke s oko 550 putnika. A već je prodano 30.000 karata samo za tu posebnu željezničku liniju! Pristigli strani turisti kreću dalje autobusima po jadranskim destinacijama.

Gari Cappelli: Turisti vide da je Hrvatska ozbiljna & odgovorna. Ne smijemo se više zatvarati, turizam i gospodarstvo moraju ići dalje – što god o tome „mislio“ Bernardić!

Uoči dolaska prvoga specijaliziranoga turističkog vlaka iz Češke i Slovačke, u Rijeci su potpredsjednik HDZ-a i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar turizma Gari Cappelli i direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić održali konferenciju za medije pod naslovom „Održivi turizam, prometno povezana i konkurentna Hrvatska“.

Donosimo njihove ključne poruke:

BUTKOVIĆ: Da, sve je spremno za gradnju autobusnog kolodvora u Rijeci! Ali čekamo gradsku upravu!

Autobusni kolodvor u Rijeci? EU novac za gradnju je raspoloživ, ali gradska uprava treba dostaviti dokumentaciju za otvaranje postupka. U više sam navrata to rekao riječkom gradonačelniku Vojku Obersnelu – da Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture pošalju potrebnu dokumentaciju za novi kolodvor, a država će sve riješiti u stopostotnom iznosu: 85 posto iz europskih fondova, a ostalo iz proračuna. Model financiranja sličan je onome za lučku infrastrukturu ili nabavu autobusa za javni gradski prijevoz u Rijeci.

Znači, ovo nije predizborni potez, riječki autobusni kolodvor ne bi bio jedini koji se gradi na taj način, tako se već radi u Pazinu, Sinju i Vinkovcima. Ponavljam, očekujem da Grad Rijeka pripremi dokumentaciju kako bismo mogli raspisati javni natječaj i zatvoriti priču o autobusnom kolodvoru.

20 mlrd kn za željezničku i lučku infrastrukturu, Pelješki most i zračne luke!

Što se tiče prometne infrastrukture, u ovom je mandatu na razini Hrvatske uloženo više od 20 milijardi kuna u željezničku i lučku infrastrukturu, Pelješki most te u obnovu triju zračnih luka. Zahvaljujući tim velikim investicijama, i Istra i Rijeka i cijela Primorsko-goranska županija su razvijenije nego 2016. godine.

CAPPELLI: Investicija, prihoda i dolazaka u turizmu više nego i u jednom mandatu prije!

Turisti vide da je Hrvatska ozbiljna, odgovorna. Ne možemo se više zatvarati, turizam, gospodarstvo moraju ići dalje. Rezimirajući protekli mandat, u turizmu je bilo 50 posto više investicija nego ikada prije. Ostvareno je 35 posto više prihoda i 30 posto dolazaka više nego ikada do sada! Pomažemo životu na otocima potičući investicije oslobađanjem od poreza u prve dvije gode te povećanjem stipendija studentima s otoka kako bi se nakon školovanja na njih i vratili.

STANIČIĆ: Hrvatska – svjetski poznata destinacija!

Hrvatska je postala vrhunska destinacija na međunarodnom tržištu, a i produljili smo sezonu, među ostalim zahvaljujući ulaganju više od 150 milijuna kuna u zračnu povezanost i u mrežu turističkih predstavništava na udaljenijim tržištima.

Turistički promet u šest mjeseci i lipnju na oko 30 posto lanjskog

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Turistički promet u šest mjeseci i lipnju na oko 30 posto lanjskog

Objavljeno

na

Objavio

U Hrvatsku je u prvih šest mjeseci došlo 1,6 milijuna turista, koji su ostvarili 7,6 milijuna noćenja, što je oko 30 posto od lanjskog rezultata za isto vrijeme, dok je nešto bolji postotak od 32 posto lanjskih noćenja ostvaren u lipnju, rekao je za Hinu direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

U lipnju ove godine 892 tisuće turista koji su došli u Hrvatsku ostvarilo je 4,8 milijuna noćenja, što je 32 posto od noćenja ostvarenih u lipnju 2019., što pokazuje da je i u lipnju i na razini šest mjeseci ove godine minus u noćenjima oko 70 posto.

“S obzirom na okolnosti u cijelom svijetu i Hrvatskoj, možemo biti zadovoljni ostvarenim turističkim prometom, koji je i na tragu naših procjena. Važno je da od 1,6 milijuna turista koji su od početka ove godine boravili u Hrvatskoj, nismo imali nijedan slučaj zaraze turista”, kaže Staničić.

Domaći turisti u šest mjeseci s najviše noćenja

Domaći su turisti u prvoj polovici ove godine ostvarili 31 posto od ukupnih noćenja, što je najviše među svim tržištima i rijetkost u zadnjih više od deset godina.

Strani su turisti ostvarili 69 posto od ukupnih noćenja, pri čemu najviše ili 26 posto Slovenci, potom 25 posto Nijemci, te Austrijanci 9 posto, a turisti iz BiH i Češke po 7 posto.

Po vrstama smještaju najviše noćenja ili 73 posto turisti su ukupno ostvarili u komercijalnom smještaju, od čega u objektima u domaćinstvu 30 posto, u hotelima 20 posto, a u kampovima 16 posto. U nekomercijalnom smještaju ostvareno je 24 posto od ukupnih šestomjesečnih noćenja, a u nautičkom charteru 3 posto.

U kontinentalnom dijelu zemlje ostvareno je 12 posto od ukupnih noćenja, od čega najviše u Zagrebu, koji je po tome vodeći među svim destinacijama u Hrvatskoj, ispred Rovinja, Vira, Medulina i Poreča.

Jadranske županije su i dalje vodeće s ukupnih 88 posto noćenja u prvih šest mjeseci, a među njima najviše noćenja ili 25 posto ostvareno je u Istri, koju s udjelom od 21 posto slijedi Primorsko-goranska te sa 15 odnosno 13 posto u ukupnim noćenjima Zadarska i Splitsko-dalmatinska županija.

U lipnju ponovo najviše noćenja Nijemaca

Od ukupnih 892 tisuće dolazaka turista i 4,8 milijuna noćenja u lipnju ove godine, 80 posto ostvarili su strani turisti, među kojima su, a i ukupno među svim tržištima, Nijemci opet na prvom mjestu, s udjelom u ukupnim noćenjima od 25 posto, a slijede ih Slovenci s 29 posto noćenja te domaći turisti s 20 posto.

Austrijanci su ostvarili 10 posto lipanjskih noćenja, a Česi 9 posto.

Najviše turista ili 32 posto za smještaj u lipnju biralo je objekte u domaćinstvu, potom 25 posto kampove, a hotele 11 posto.

Istra je i u lipnju vodeća s 30 posto od ukupnih noćenja, druga je s 24 posto Primorsko-goranska, a treća s 18 posto Zadarska županija, dok su vodeće destinacije po noćenjima u lipnju bile Rovinj, Vir, Medulin, Mali Lošinj i Umag.

U ljetu pojačana potražnja iz srednje Europe i za hotelima više kategorije

Najavljujući kako se u srpnju i kolovozu očekuje porast i turističke potražnje i prometa, posebice iz Srednje Europe, Staničić dodaje da su to tržišta Njemačke, Slovenije, Austrije, Češke, Poljske, Mađarske i Slovačke, kao i da se očekuje jača potražnja za hotelima više kategorije.

“Iako se epidemiološka situacija na globalnoj razini stalno mijenja, turistički tijekovi su pokrenuti i ljudi su počeli putovati u skladu s novim okolnostima i slijeđenjem epidemioloških mjera, a Hrvatska je u tome dijelom i u prednosti u odnosu na konkurenciju, jer je dostupna automobilom s velikih europskih emitivnih tržišta , nudi raznoliku strukturu smještaja, a i dalje je s povoljnom epidemiološkom situacijom”, ističe Staničić.

Do kraja godine bar trećina prometa iz 2019., a u ljetu dolasci i avionima, vlakovima i autobusima

Zbog svega toga Staničić procjenjuje da se ove godine u hrvatskom turizmu može ostvariti najmanje trećina prošlogodišnjeg rekordnog rezultata, ali i očekuje daljnji oporavak turističkih tijekova i postupno jačanje prometa unutar Europe, uz privikavanje građana na promijenjene okolnosti u kojima se putuje i provodi odmor, kao i prilagodbu turističke industrije okolnostima pandemije te uspostavljanje bolje zračne povezanosti emitivnih tržišta i destinacija.

“Nadamo se dobrim rezultatima i posezone, u rujnu i listopadu, kada bismo mogli ostvariti rezultate bolje od trećine prometa istog lanjskog razdoblja, a ako okolnosti dozvole, krajem godine bi mogao početi i prvi val turističkih putovanja s dalekih tržišta”, smatra Staničić.

Očekuje i da se u srpnju i kolovozu, kada s prometovanjem kreću i brojne aviolinije, pozitivni turistički trendovi pokažu u cijeloj Hrvatskoj, s naglaskom na destinacije srednje i južne Dalmacije, jer i najviše letova avioprijevoznici za ljeto najavljuju prema zračnim lukama Split i Dubrovnik, te za Zadar, Pulu, Zagreb i Rijeku.

“Najviše najavljenih letova imamo iz Njemačke, Beneluxa i Francuske, ali bit ćemo vrlo dobro povezani i sa Velikom Britanijom, Poljskom, Češkom. Optimizam temeljimo i na dobrim povratnim informacijama najvećih partnera poput TUI-a, easyJeta, Jet2, ID Rive, a pozdravljamo i željezničku liniju češkog RegioJeta, koji će od srpnja svakodnevno vlakom prevoziti turiste iz Slovačke i Češke na relaciji Prag-Brno-Bratislava-Ljubljana-Rijeka. Gosti stižu i autobusima svaki vikend, posebice iz Češke i Slovačke”, kaže Staničić.

Kampanje za strana tržišta daju rezultate, kreće promocija i na domaćem tržištu

Naglašava i da do kraja kolovoza HTZ provodi intenzivne promotivne kampanje na ključnim europskim tržištima pod nazivom “The vacation you deserve is closer than you think”, čije se rezultati, kako kaže, već vide po dolascima turista iz Austrije, Slovenije, Njemačke i Češke, dok se na dalekim tržištima vidljivost Hrvatske održava komunikacijskom platformom “Enjoy the view from Croatia”.

“Početkom srpnja kreće i brend kampanja na domaćem tržištu, kako bi što veći broj domaćih turista potaknuli da odmor provedu u Hrvatskoj i istraže njezine destinacije koje nude sve što turisti u ovoj situaciji, ali i inače traže – sigurnost, visoku razinu higijenskih standarda, očuvanu prirodu i zdravu hranu”, kaže Staničić.

Dodaje i da za jesen HTZ planira kampanju za domaće tržište “Tjedan odmora vrijedan”, kojom želi što više produžiti sezonu te uz iznimno povoljne ponude smještaja i drugih turističkih usluga domaćem stanovništvu učiniti putovanje po Hrvatskoj što pristupačnije. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari