Pratite nas

Gospodarstvo

dr. Janjiček o nastupu guvernera Vujčića: Takve izjave ne daju ni moji studenti dodiplomskih studija.

Objavljeno

na

Konačno se hrvatskoj javnosti obratio guverner HNB-a, gospodin Vujčić.

Nakon niza kritika i prozivki, guverner HNB pokušao je javnosti objasniti sadašnje ekonomsko i monetarno stanje u Hrvatskoj. Kada se malo toga dozna iz nečijeg govora, a ta osoba puno rečenica izgovori, onda bi to ekonomisti često nazvali „žvaka“ govor.

Upravo takva objašnjenja su pružena od strane gospodina Vujčića. Stoga pogledajmo stajališta koja je iznio guverner.

Prva činjenica, ako je vjerovati riječima guvernera, a nema se razloga ne vjerovati je niska eskontna stopa HNB-a prema komercijalnim bankama. Naime tako se stručno naziva interesna stopa koju središnja nacionalna banka neke zemlje, a kod nas je HNB, naplaćuje svim komercijalnim bankama koje posluju na njezinom nacionalnom tržištu.

Na žalost, guverner se nije „sjetio“ naziva eskontna stopa, ali to i nije tako bitno. Daleko važnije je to što je ustvrdio kako komercijalne banke i dalje drže VISOKE kamatne stope, što njemu „nije jasno“!

Što više, usporedio je komercijalne banke sa konjima koji NE piju vodu do koje ih je doveo KONJOVODAC u obliku HNB! Moram priznati da takvo objašnjenje monetarne politike nisam čuo do sada niti od jednog mog studenta sa dodiplomskih studija, ali je eto došlo od guvernera HNB-a, gospodina Vujčića! Doista „inventivno“!

Guverner na ŽALOST jednostavno NE zna zbog čega komercijalne banke ne snižavaju kamatnu stopu i ne pružaju kredite gospodarstvu po povoljnijim uvjetima! Spomenutom izjavom guverner je iskazao visoku razinu NE stručnosti!

Razlog leži u valutnoj klauzuli koja je izgubila značenje sigurnosti za komercijalne banke. Naime, komercijalne banke odobravaju kredite prema određenoj valutnoj klauzuli, a službena je ona prema Euru. Ta valutna klauzula je JAMČILA svim komercijalnim bankama punu konverziju svakog odobrenog kredita u bilo kom trenutku iz Kune u Euro! Time su komercijalne banke poslovale bez IKAKVOG poslovnog rizika, a sav rizik je snosila Država Hrvatska preko HNB-a kao JAMCA valutne klauzule!
Međutim, Hrvatska je postala financijski VISOKO RIZIČNA zemlja, a to se očituje upravo na činjenici što su nam državne vrijednosnice ocijenjenje kao VIŠESTRUKO smeće! Znači, svako kreditno poslovanje u Hrvatskoj povlači visoku razinu kreditnog rizika, odnosno mogućnost NE NAPLATIVOG kreditnog plasmana novca.

Znači da je Država Hrvatska financijski LOŠ jamac za odobrene kredite unatoč valutnoj klauzuli koju je preuzela! Valutna klauzula jednostavno više NIJE dovoljno sigurno jamstvo komercijalnim bankama za odobrene kredite, jer iza nje stoji država koja je financijski posve propala!
Upravo zato su se na tržištu bili pojavili i krediti sa valutnom klauzulom prema švicarskom Franku.

Razlog već svi znamo, a i osobno sam o tomu pisao, jer su banke uvidjele šansu za lako stvaranje profita temeljem OČEKIVANIH tečajnih razlika između švicarskog Franka i Eura. Kada se odobravaju krediti sa relativno brzim i visokim profitima, takvi krediti se u ekonomskoj znanosti nazivaju „vrući novac“!

Vrući, jer je visoki rizik, ali istodobno i visok profit. Međutim, krediti sa „švicarcem“ kao podlogom, došli su praktično u fazu poništenja. Znači takav oblik kreditiranja za banke više NE postoji!
Hrvatska vlada i udruga banaka vrše i danas pritisak na kreditne dužnike organizirane u udruzi „Franak“, na konverziju svih tih kredita sa klauzule prema Franku na klauzulu prema Euru! Dužnici, pak zahtijevaju dokinuće valutne klauzule u potpunosti i stoga svi s ne strpljenjem očekuju doznati kako će se ova „tekma“ završiti!

Vlasnici komercijalnih banaka stoga jednostavano NEMAJU više NIKAKAV financijski interes odobravati kredite sa klauzulom prema Euru, jer Hrvatska nije financijski stabilna država da bi kroz tu klauzulu doista bila OZBILJAN jamac!
Rezimirano, niti su banke konji, niti je HNB konjovodac, a tko je doista konj neka svatko sam dokuči!
Guverner je izrekao još jednu bitnu rečenicu, a to je mogućnost naglog rasta kamatnih stopa u Hrvatskoj za kredite odobrene sa valutnom klauzulom prema Euru. Moram odmah reći unaprijed, takve izjave se NIKAD, ali baš NIKAD ne daju u javnost od guvernera koji je bar 1% stručna i odgovorna osoba! Takve izjave stvaraju PANIKU na financijskom i novčarskom tržištu!

Taj „tajanstveni“ Euribor je kratkoročna razmjerna međubankarska kamatna stopa! Guverner je spomenuo kako „opet šalje upozorenje kao i 2005“! Dvije stvari su ovdje bitne. „Upozorenje“ iz 2005 i događanja iz 2014 imaju razmak od 10 godina, pa su takve prognoze BESMISLENE! Posebice ako je i sadašnja prognoza za raspon od 10 godina! SVE, ali baš SVE se može promjeniti naglavce u takvom vremenskom razmaku! Nema tu baš doista nikakve „stručnosti“, ili kako bi narod rekao „pameti“!

No, odmah ću reći, tako nešto NIJE moguće iz jednostavog razloga što je EU upravo uvela program uvećanja kreditnih fondova za pokretanje gospodarstva, poznat kao „QE“. Time će se uvećati ponuda novca na tržištu EU, što će sniziti kamatnu stopu!

SAMO u slučaju iznenadne „EKSPLOZIJE“ inflacije u EU, onda se može dogoditi nagli skok kamatnih stopa. Šanse za takav scenario su MINIMALNE!

Konačno „devalvacija“ Kune kao opcija. Guverner je usporedio devalvacije Dinara u Jugoslaviji i njihov negativan učinak. Međutim, sličnost problema sa tečajem Dinara i Kune je u tomu što je u oba slučaja vođena politika NE PROMJENLJIVOG tečaja, odnosno kako se stručno to kaže „fiksnog“ tečaja!
U takvim uvjetima, kada nacionalna valuta postane tečajno PRECIJENJENA, promjena tečaja postaje sve nužnija, koja se obično odlaže od strane države. Kada se dalje više ne može odlagati, onda to obično učini visoka deflacija i takva promjena tečaja bude katastrofa po gospodarstvo.

Tečajna politika Kune je MORALA biti daleko ELASTIČNIJA i doživljavati postupne promjene, odnosno DEPRECIJACIJU. Novčana masa u Hrvatskoj je NE prekidno uvećavana od uvođenja Kune, zbog rasta deficita u državnom proračunu i bilanci plaćanja!

Još uvijek nije kasno za POSTUPNU LAGANU deprecijaciju tečaja Kune, ali naša monetarna politika se vodi iz štale!

[ad id=”68099″]

Dr. Tihomir Janjiček

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Počela isplata plaća radnicima ‘Đure Đakovića – Specijalnih vozila’

Objavljeno

na

Objavio

U petak oko 14 sati počela je isplata plaća za listopad radnicima “Đure Đakovića – Specijalnih vozila”, tvrtke u sastavu “Đuro Đaković grupe”, potvrdili su Hini iz Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskih sindikata.

Nakon višekratnih prosvjeda i prekida rada plaću za listopad dobit će oko 600 radnika, što je polovica zaposlenih u “Đuro Đaković grupi”.

U petak je zasjedao i Nadzorni odbor “Đure Đakovića – Specijalnih vozila”, koji je izabrao novu Upravu nakon što je stara dala neopozive ostavke. Za novog predsjednika Uprave izabran je Danijel Marić, a članovi su Goran Matanić i Mato Kokanović.

“Đuro Đaković – Specijalna vozila” dio je grupacije “Đure Đakovića” i jedini je proizvođač oklopnih borbenih vozila u Hrvatskoj te glavni ugovaratelj tenkovskog programa i programa BOV- 8×8.

Proizvodni program obuhvaća vojni program i program teretnih vagona kao osnovne programe te inženjersku opremu i industrijsku kooperaciju u metaloprerađivačkoj industriji kao dodatne aktivnosti.

“Razgovarao sam s kolegama iz Specijalnih vozila i rekli su mi da su plaće počele stizati oko 14 sati. Kad će ih svi u toj tvrtki dobiti, sad je teško reći jer obrada ide pojedinačno. Sredstva za ovu plaću osigurana su kroz naplatu poslova obavljenih za MORH”, rekao je za Hinu Antun Štivić, regionalni povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskih sindikata.

U sindikatu kažu kako je u ovom trenutku teško procijeniti kad će početi isplata plaća zaposlenima u drugim dijelovima “Đuro Đaković grupe”. Jedan od razloga su i ovrhe sad već bivših radnika koji su blokirali račune na osnovi potraživanja otpremnina. Prema neslužbenim informacijama, prije blagdana u slavonskobrodsku tvrtku ponovno bi trebao doći ministar gospodarstva.

Radnici se nadaju da to znači kako će idućeg tjedna biti poznata i nova Uprava “Đuro Đaković grupe” i ime banke koja će ubuduće pratiti proizvodnju u toj tvrtki.

U međuvremenu, strani naručitelj vagona dostavio je dijelove potrebne za završetak narudžbe pa se očekuje da će mu vagoni biti isporučeni u kratkom vremenu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Mate Rimac gradi pogon za testiranje baterija u Sloveniji

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Rimac Automobili u slovenskome Novom Mestu otvara pogon za testiranje baterijskih i električnih pogonskih sustava – Hyper E-Car Lab. Potvrdio je to za Jutarnji list poduzetnik i osnivač Mate Rimac, nakon što se u slovenskim medijima počelo spekulirati o tome što “hrvatski Elon Musk radi u Sloveniji”.

Testni pogon Rimac otvara u suradnji s Lastinski inženjeringom, tehnološkom tvrtkom u vlasništvu Sama Omerzela, bivšeg ministra infrastrukture u slovenskoj vladi. Kako je Rimac rekao, već godinama dobro surađuju u razvoju elektrotehnike, pa je ovo “odlična prilika da se tražene kompetencije usavršavaju, a kapaciteti grade u Sloveniji”.

– Lastinski inženjering nam je ponudio da u suradnji proširimo kapacitete testiranja s pogonom u Sloveniji. S obzirom na suradnju koju imamo, to ima smisla ne samo za nas nego i za druge proizvođače koji će tamo moći testirati svoje pogonske sustave – rekao je Rimac.

Na pitanje zašto je izabrao baš Sloveniju za gradnju novog pogona u kojem bi se testirali pogonski sustavi za električne automobile, odgovorio je da u Svetoj Nedelji, gdje je i sjedište Rimac Automobila, već imaju pogon za testiranje, koji trenutno nadograđuju.

– Takva su testiranja relativno novo područje, a svi se proizvođači bore za nove kapacitete testiranja. Budući da mi razvijamo baterijske i pogonske sustave, ne samo za sebe nego i za druge proizvođače, testiranje je sve više u fokusu naše kompanije – ističe Mete Rimac za Jutarnji list

Dodatni su poticaj za gradnju pogona zacijelo i sredstva kojima će ih sufinancirati slovensko ministarstvo gospodarstva, a Rimac i Omerzel dobit će ukupno 3,4 milijuna eura, i to u okviru slovenske Nacionalne strategije pametne specijalizacije. Natječajem raspisanim u sklopu nje financirat će se ukupno 34 projekta za razvoj i poboljšanje visokotehnoloških proizvoda.

Rimac Automobili i Omerzelov Lastinski prošli su na natječaju te se obvezali razviti i uspostaviti testni teren za baterije do 2021. godine. Dogovor o slovenskom pogonu uslijedio je dva tjedna nakon što je Rimac za Jutarnji list potvrdio da planira otvoriti centar za istraživanje i razvoj (R&D) u Velikoj Britaniji. Tada je rekao da je sve još u ranoj fazi planiranja, pa se ne znaju ni veličina samog ureda ili, primjerice, broj zaposlenika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari