Pratite nas

Gospodarstvo

dr. Janjiček o nastupu guvernera Vujčića: Takve izjave ne daju ni moji studenti dodiplomskih studija.

Objavljeno

na

Konačno se hrvatskoj javnosti obratio guverner HNB-a, gospodin Vujčić.

Nakon niza kritika i prozivki, guverner HNB pokušao je javnosti objasniti sadašnje ekonomsko i monetarno stanje u Hrvatskoj. Kada se malo toga dozna iz nečijeg govora, a ta osoba puno rečenica izgovori, onda bi to ekonomisti često nazvali „žvaka“ govor.

Upravo takva objašnjenja su pružena od strane gospodina Vujčića. Stoga pogledajmo stajališta koja je iznio guverner.

Prva činjenica, ako je vjerovati riječima guvernera, a nema se razloga ne vjerovati je niska eskontna stopa HNB-a prema komercijalnim bankama. Naime tako se stručno naziva interesna stopa koju središnja nacionalna banka neke zemlje, a kod nas je HNB, naplaćuje svim komercijalnim bankama koje posluju na njezinom nacionalnom tržištu.

Na žalost, guverner se nije „sjetio“ naziva eskontna stopa, ali to i nije tako bitno. Daleko važnije je to što je ustvrdio kako komercijalne banke i dalje drže VISOKE kamatne stope, što njemu „nije jasno“!

Što više, usporedio je komercijalne banke sa konjima koji NE piju vodu do koje ih je doveo KONJOVODAC u obliku HNB! Moram priznati da takvo objašnjenje monetarne politike nisam čuo do sada niti od jednog mog studenta sa dodiplomskih studija, ali je eto došlo od guvernera HNB-a, gospodina Vujčića! Doista „inventivno“!

Guverner na ŽALOST jednostavno NE zna zbog čega komercijalne banke ne snižavaju kamatnu stopu i ne pružaju kredite gospodarstvu po povoljnijim uvjetima! Spomenutom izjavom guverner je iskazao visoku razinu NE stručnosti!

Razlog leži u valutnoj klauzuli koja je izgubila značenje sigurnosti za komercijalne banke. Naime, komercijalne banke odobravaju kredite prema određenoj valutnoj klauzuli, a službena je ona prema Euru. Ta valutna klauzula je JAMČILA svim komercijalnim bankama punu konverziju svakog odobrenog kredita u bilo kom trenutku iz Kune u Euro! Time su komercijalne banke poslovale bez IKAKVOG poslovnog rizika, a sav rizik je snosila Država Hrvatska preko HNB-a kao JAMCA valutne klauzule!
Međutim, Hrvatska je postala financijski VISOKO RIZIČNA zemlja, a to se očituje upravo na činjenici što su nam državne vrijednosnice ocijenjenje kao VIŠESTRUKO smeće! Znači, svako kreditno poslovanje u Hrvatskoj povlači visoku razinu kreditnog rizika, odnosno mogućnost NE NAPLATIVOG kreditnog plasmana novca.

Znači da je Država Hrvatska financijski LOŠ jamac za odobrene kredite unatoč valutnoj klauzuli koju je preuzela! Valutna klauzula jednostavno više NIJE dovoljno sigurno jamstvo komercijalnim bankama za odobrene kredite, jer iza nje stoji država koja je financijski posve propala!
Upravo zato su se na tržištu bili pojavili i krediti sa valutnom klauzulom prema švicarskom Franku.

Razlog već svi znamo, a i osobno sam o tomu pisao, jer su banke uvidjele šansu za lako stvaranje profita temeljem OČEKIVANIH tečajnih razlika između švicarskog Franka i Eura. Kada se odobravaju krediti sa relativno brzim i visokim profitima, takvi krediti se u ekonomskoj znanosti nazivaju „vrući novac“!

Vrući, jer je visoki rizik, ali istodobno i visok profit. Međutim, krediti sa „švicarcem“ kao podlogom, došli su praktično u fazu poništenja. Znači takav oblik kreditiranja za banke više NE postoji!
Hrvatska vlada i udruga banaka vrše i danas pritisak na kreditne dužnike organizirane u udruzi „Franak“, na konverziju svih tih kredita sa klauzule prema Franku na klauzulu prema Euru! Dužnici, pak zahtijevaju dokinuće valutne klauzule u potpunosti i stoga svi s ne strpljenjem očekuju doznati kako će se ova „tekma“ završiti!

Vlasnici komercijalnih banaka stoga jednostavano NEMAJU više NIKAKAV financijski interes odobravati kredite sa klauzulom prema Euru, jer Hrvatska nije financijski stabilna država da bi kroz tu klauzulu doista bila OZBILJAN jamac!
Rezimirano, niti su banke konji, niti je HNB konjovodac, a tko je doista konj neka svatko sam dokuči!
Guverner je izrekao još jednu bitnu rečenicu, a to je mogućnost naglog rasta kamatnih stopa u Hrvatskoj za kredite odobrene sa valutnom klauzulom prema Euru. Moram odmah reći unaprijed, takve izjave se NIKAD, ali baš NIKAD ne daju u javnost od guvernera koji je bar 1% stručna i odgovorna osoba! Takve izjave stvaraju PANIKU na financijskom i novčarskom tržištu!

Taj „tajanstveni“ Euribor je kratkoročna razmjerna međubankarska kamatna stopa! Guverner je spomenuo kako „opet šalje upozorenje kao i 2005“! Dvije stvari su ovdje bitne. „Upozorenje“ iz 2005 i događanja iz 2014 imaju razmak od 10 godina, pa su takve prognoze BESMISLENE! Posebice ako je i sadašnja prognoza za raspon od 10 godina! SVE, ali baš SVE se može promjeniti naglavce u takvom vremenskom razmaku! Nema tu baš doista nikakve „stručnosti“, ili kako bi narod rekao „pameti“!

No, odmah ću reći, tako nešto NIJE moguće iz jednostavog razloga što je EU upravo uvela program uvećanja kreditnih fondova za pokretanje gospodarstva, poznat kao „QE“. Time će se uvećati ponuda novca na tržištu EU, što će sniziti kamatnu stopu!

SAMO u slučaju iznenadne „EKSPLOZIJE“ inflacije u EU, onda se može dogoditi nagli skok kamatnih stopa. Šanse za takav scenario su MINIMALNE!

Konačno „devalvacija“ Kune kao opcija. Guverner je usporedio devalvacije Dinara u Jugoslaviji i njihov negativan učinak. Međutim, sličnost problema sa tečajem Dinara i Kune je u tomu što je u oba slučaja vođena politika NE PROMJENLJIVOG tečaja, odnosno kako se stručno to kaže „fiksnog“ tečaja!
U takvim uvjetima, kada nacionalna valuta postane tečajno PRECIJENJENA, promjena tečaja postaje sve nužnija, koja se obično odlaže od strane države. Kada se dalje više ne može odlagati, onda to obično učini visoka deflacija i takva promjena tečaja bude katastrofa po gospodarstvo.

Tečajna politika Kune je MORALA biti daleko ELASTIČNIJA i doživljavati postupne promjene, odnosno DEPRECIJACIJU. Novčana masa u Hrvatskoj je NE prekidno uvećavana od uvođenja Kune, zbog rasta deficita u državnom proračunu i bilanci plaćanja!

Još uvijek nije kasno za POSTUPNU LAGANU deprecijaciju tečaja Kune, ali naša monetarna politika se vodi iz štale!

[ad id=”68099″]

Dr. Tihomir Janjiček

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Dodijeljene nagrade HGK Zlatna kuna

Objavljeno

na

Objavio

Prehrambena tvrtka Cedevita proglašena je najboljom velikom hrvatskom tvrtkom po izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK) te joj je u četvrtak navečer dodijeljena nagrada “Zlatna kuna”, dok je nagrada za životno djelo pripala Ivanu Kataviću, osnivaču križevačkog KTC-a.

Dodjela nagrada, 23. po redu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okupila je brojne gospodarstvenike i osobe iz javnog i političkog života, a nazočili su joj i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministri gospodarstva Darko Horvat, državne imovine Mario Banožić, uprave Ivan Malenica, rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, kao i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Ante Sanader, koji su i uručili nagrade dobitnicima.

Zvonimir Brekalo, predsjednik Uprave Cedevite, koja je dio Atlantic Grupe, kazao je da brend Cedevita ove godine slavi 50. rođendan pa da na ovu nagradu gleda kao na lijep rođendanski poklon. Pritom se zahvalio i potrošačima, koji već pola stoljeća biraju Cedevitu kao svoj omiljeni osvježavajući napitak.

U kategoriji najbolje tvrtke srednje veličine Zlatnu kunu dobio je Nanobit, dok je kao najbolja mala tvrtka proglašen šibenski Pirić Montage.

Nagrada za najbolju banku pripala je Zagrebačkoj banci (Zaba), a za najbolje osiguravajuće društvo Croatia osiguranju.

Zlatna kuna u kategoriji inovacija dodijeljena je tvrtki Rasco iz Kalinovca, a u kategoriji post startup tvrtki nagrađeni su Diversitas IT sustavi.

Zlatna kuna za životno djelo uručena je Ivanu Kataviću, osnivaču i vlasniku tvrtke KTC Križevci, koja ima više od 20 trgovačkih centara, nekoliko poljoprivrednih ljekarni i benzinskih crpki, bavi se i turističko-ugostiteljskom djelatnošću, a ukupno zapošljava 1.400 ljudi te ostvaruje godišnji promet od oko 1,8 milijardi kuna.

Priznanje za promicanje gospodarstva otišlo je u ruke Visokog učilišta Algebra te njenih osnivača i voditelja Mislava Balkovića, Hrvoja Josipa Balena i Tomislava Dominikovića, dok je Specijalna bolnica Sv. Katarina iz Zaboka dobila priznanje za izvrsnost, inovacije i poduzetništvo u zdravstvu.

Grabar-Kitarović: Hrvatska danas mnogo sposobnija za velika gospodarska postignuća

Predsjednica Grabar-Kitarović kazala je kako su najbolji poduzetnici, kojima se večeras iskazuje priznanje, svojim radom i talentom pridonijeli uspjehu hrvatskoga gospodarstva, što predstavlja istinsko domoljublje.

“Vaši uspjesi važni su za naš narodni i državni napredak jer, sjetimo se, bilo je kriznih razdoblja, kada smo mogli samo sanjati rast proizvodnje, izvoza, zaposlenosti i plaća”, kazala je Grabar-Kitarović te podsjetila na razdoblje recesije od 2008. do 2014. godine, koje je između ostalog, obilježilo pesimistično ozračje, velika nezaposlenost, uz rastući javni dug i katastrofalno stanje javnih financija.

“Nisam se pomirila s tim, kao ni Vlade koje su došle nakon toga. Vjerovala sam da znamo, možemo i moramo bolje. Svladali smo krizu, okrenuli se drukčijem načinu rada i proveli nužne promjene kako bismo stvorili i osnažili zdrave temelje rastu gospodarstva”, naglasila je predsjednica Grabar-Kitarović. Procjenjuje kako je Hrvatska danas mnogo snažnija, razvijenija i sposobnija za velika gospodarska postignuća.

Ističe važnost stvaranja konkurentnog, izvozno orijentiranog gospodarstva, profitabilnih i tehnološki naprednih tvrtki i zadovoljnih radnika, a to znači da se u većoj mjeri treba okrenuti prema industriji, proizvodnji, modernim tehnologijama, inovacijama, stvaranju novih vrijednosti, privlačenju izravnih stranih ulaganja u djelatnosti koje potiču izvoz i otvaraju produktivna radna mjesta, kao i stvaranju stabilnog poslovnog okruženja i unaprjeđenju investicijske klime.

Grabar-Kitarović smatra da je to jedini put ka ostvarenju pune zaposlenosti, snažnih stopa gospodarskog rasta, ravnoteže javnih financija i ostvarenju koncepcije socijalne pravde, a pritom podsjeća da je njena osobna ambicija, na što potiče i Vladu, rast BDP-a od najmanje pet posto.

Plenković: Trošimo onoliko koliko zarađujemo

Premijer Andrej Plenković poručio je da je Vlada nastojala u protekle nešto više od tri godine olakšati poslovanje poduzetnicima, pritom istaknuvši četiri kruga porezne reforme i rasterećenje od ukupno devet milijardi kuna, kao i administrativna rasterećenja vrijedna 2,5 milijarde kuna.

Kaže da položaj Hrvatske koji joj daje članstvo u Europskoj uniji svima omogućuje bolje i učinkovitije poslovanje, a kako su hrvatski pravni sustav i gospodarski okvir i predvidljivi i pouzdani.

Izrazio je zadovoljstvo jer je Hrvatska u proteklom razdoblju ostvarila zdravi gospodarski rast, a kaže da je to možda i najvažnija poruka cijelog mandata Vlade, koja se ogleda i u tome da trošimo onoliko koliko zarađujemo, a ne više od toga.

Vjeruje da se takvom politikom uspjelo i riješiti pitanje prekomjernog proračunskog manjka i makroekonomskih neravnoteža, ostvaren je i povratak u investicijski rejting, kao i zadan vrlo čvrst i jasan put za ispunjavanje kriterija za ulazak u europodručje, što će svim poduzetnicima, poručuje premijer, značiti plus u njihovom poslovanju.

Burilović: Nedostatak radne snage najveći izazov hrvatskog gospodarstva

Predsjednik HGK Luka Burilović poručio je da Hrvatskoj još uvijek nedostaje kvalitetniji sustav koji potiče inovativnost i kreativnost, pri čemu ističe da ne smijemo biti usredotočeni samo na domaće tržište, na javni sektor kao generator rasta, kao i na rentijerstvo.

“Moramo poticati izvoznike i industrije koje donose novu vrijednost, kvalitetna radna mjesta, moderne tehnologije i poslovne modele. Trebamo se okrenuti globalnom, privatnom, modernom i proaktivnom”, poručio je predsjednik HGK.

Burilović je upozorio i da je najveći izazov hrvatskoga gospodarstva u ovom trenutku nedostatak radne snage, kao i da dugo suštinski zapravo ignoriramo činjenicu da kao društvo nestajemo, što se očituje u dugogodišnjem negativnom prirodnom prirastu, kao i odljevu od oko 300 tisuća ljudi od 2011. godine.

“To treba biti poziv na buđenje i zajedničko djelovanje. Trebamo bježati od politikanstva i populizma kao jednih od glavnih kočnica razvoja. Odgovornost je na svima nama”, naglasio je Burilović.(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Dosad 13. plaću dobilo više od pola milijuna zaposlenih

Objavljeno

na

Objavio

Trinaestu plaću u prvih deset mjeseci ove godine već je dobilo više od pola milijuna zaposlenih, a u dva mjeseca više od 115 tisuća radnika počelo je dobivati naknadu za topli obrok, piše u srijedu Večernji list.

S približno 6400 kuna neto i oko 8800 kuna prosječne bruto plaće Hrvatska se nalazi na trećem mjestu po visini plaća među tranzicijskim zemljama iza Slovenije (1726 eura bruto) i Češke (1330 eura), navodi dnevnik.

Za vratom nam pušu Poljska, Slovačka, Mađarska i Rumunjska, čije su bruto plaće premašile tisuću eura mjesečno. Od iduće godine u toj bi utakmici Hrvatska mogla popraviti svoju poziciju jer se priprema promjena metodologije statističkog iskazivanja plaća na način da će se u primanja zaposlenih uključiti i neoporezive naknade kao što su božićnice, regresi, trinaesta plaća, topli obrok…

Od početka rujna, kad je topli obrok postao neoporeziva naknada, počelo ga je isplaćivati 11.615 poslodavaca za 115.697 zaposlenih radnika. Svi oni ukupno su dobili 133 milijuna kuna. Jednako tako 1192 tvrtke počele su plaćati trošak vrtića za 1588 zaposlenih, na što je otišlo 3,6 milijuna kuna.

Nova je mogućnost plaćanje smještaja za radnika, što je iskoristilo 187 tvrtki za 426 zaposlenih radnika (1,3 milijuna kuna), odgovorili su iz Porezne uprave. Veliko je iznenađenje podatak da je 32.850 tvrtki već isplatilo 1,28 milijardi kuna bonusa za 518.918 zaposlenih radnika, iz čega proizlazi da je svaki radnik dobio oko 2500 kuna bonusa, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari