Pratite nas

Gospodarstvo

dr. Janjiček o nastupu guvernera Vujčića: Takve izjave ne daju ni moji studenti dodiplomskih studija.

Objavljeno

na

Konačno se hrvatskoj javnosti obratio guverner HNB-a, gospodin Vujčić.

Nakon niza kritika i prozivki, guverner HNB pokušao je javnosti objasniti sadašnje ekonomsko i monetarno stanje u Hrvatskoj. Kada se malo toga dozna iz nečijeg govora, a ta osoba puno rečenica izgovori, onda bi to ekonomisti često nazvali „žvaka“ govor.

Upravo takva objašnjenja su pružena od strane gospodina Vujčića. Stoga pogledajmo stajališta koja je iznio guverner.

Prva činjenica, ako je vjerovati riječima guvernera, a nema se razloga ne vjerovati je niska eskontna stopa HNB-a prema komercijalnim bankama. Naime tako se stručno naziva interesna stopa koju središnja nacionalna banka neke zemlje, a kod nas je HNB, naplaćuje svim komercijalnim bankama koje posluju na njezinom nacionalnom tržištu.

Na žalost, guverner se nije „sjetio“ naziva eskontna stopa, ali to i nije tako bitno. Daleko važnije je to što je ustvrdio kako komercijalne banke i dalje drže VISOKE kamatne stope, što njemu „nije jasno“!

Što više, usporedio je komercijalne banke sa konjima koji NE piju vodu do koje ih je doveo KONJOVODAC u obliku HNB! Moram priznati da takvo objašnjenje monetarne politike nisam čuo do sada niti od jednog mog studenta sa dodiplomskih studija, ali je eto došlo od guvernera HNB-a, gospodina Vujčića! Doista „inventivno“!

Guverner na ŽALOST jednostavno NE zna zbog čega komercijalne banke ne snižavaju kamatnu stopu i ne pružaju kredite gospodarstvu po povoljnijim uvjetima! Spomenutom izjavom guverner je iskazao visoku razinu NE stručnosti!

Razlog leži u valutnoj klauzuli koja je izgubila značenje sigurnosti za komercijalne banke. Naime, komercijalne banke odobravaju kredite prema određenoj valutnoj klauzuli, a službena je ona prema Euru. Ta valutna klauzula je JAMČILA svim komercijalnim bankama punu konverziju svakog odobrenog kredita u bilo kom trenutku iz Kune u Euro! Time su komercijalne banke poslovale bez IKAKVOG poslovnog rizika, a sav rizik je snosila Država Hrvatska preko HNB-a kao JAMCA valutne klauzule!
Međutim, Hrvatska je postala financijski VISOKO RIZIČNA zemlja, a to se očituje upravo na činjenici što su nam državne vrijednosnice ocijenjenje kao VIŠESTRUKO smeće! Znači, svako kreditno poslovanje u Hrvatskoj povlači visoku razinu kreditnog rizika, odnosno mogućnost NE NAPLATIVOG kreditnog plasmana novca.

Znači da je Država Hrvatska financijski LOŠ jamac za odobrene kredite unatoč valutnoj klauzuli koju je preuzela! Valutna klauzula jednostavno više NIJE dovoljno sigurno jamstvo komercijalnim bankama za odobrene kredite, jer iza nje stoji država koja je financijski posve propala!
Upravo zato su se na tržištu bili pojavili i krediti sa valutnom klauzulom prema švicarskom Franku.

Razlog već svi znamo, a i osobno sam o tomu pisao, jer su banke uvidjele šansu za lako stvaranje profita temeljem OČEKIVANIH tečajnih razlika između švicarskog Franka i Eura. Kada se odobravaju krediti sa relativno brzim i visokim profitima, takvi krediti se u ekonomskoj znanosti nazivaju „vrući novac“!

Vrući, jer je visoki rizik, ali istodobno i visok profit. Međutim, krediti sa „švicarcem“ kao podlogom, došli su praktično u fazu poništenja. Znači takav oblik kreditiranja za banke više NE postoji!
Hrvatska vlada i udruga banaka vrše i danas pritisak na kreditne dužnike organizirane u udruzi „Franak“, na konverziju svih tih kredita sa klauzule prema Franku na klauzulu prema Euru! Dužnici, pak zahtijevaju dokinuće valutne klauzule u potpunosti i stoga svi s ne strpljenjem očekuju doznati kako će se ova „tekma“ završiti!

Vlasnici komercijalnih banaka stoga jednostavano NEMAJU više NIKAKAV financijski interes odobravati kredite sa klauzulom prema Euru, jer Hrvatska nije financijski stabilna država da bi kroz tu klauzulu doista bila OZBILJAN jamac!
Rezimirano, niti su banke konji, niti je HNB konjovodac, a tko je doista konj neka svatko sam dokuči!
Guverner je izrekao još jednu bitnu rečenicu, a to je mogućnost naglog rasta kamatnih stopa u Hrvatskoj za kredite odobrene sa valutnom klauzulom prema Euru. Moram odmah reći unaprijed, takve izjave se NIKAD, ali baš NIKAD ne daju u javnost od guvernera koji je bar 1% stručna i odgovorna osoba! Takve izjave stvaraju PANIKU na financijskom i novčarskom tržištu!

Taj „tajanstveni“ Euribor je kratkoročna razmjerna međubankarska kamatna stopa! Guverner je spomenuo kako „opet šalje upozorenje kao i 2005“! Dvije stvari su ovdje bitne. „Upozorenje“ iz 2005 i događanja iz 2014 imaju razmak od 10 godina, pa su takve prognoze BESMISLENE! Posebice ako je i sadašnja prognoza za raspon od 10 godina! SVE, ali baš SVE se može promjeniti naglavce u takvom vremenskom razmaku! Nema tu baš doista nikakve „stručnosti“, ili kako bi narod rekao „pameti“!

No, odmah ću reći, tako nešto NIJE moguće iz jednostavog razloga što je EU upravo uvela program uvećanja kreditnih fondova za pokretanje gospodarstva, poznat kao „QE“. Time će se uvećati ponuda novca na tržištu EU, što će sniziti kamatnu stopu!

SAMO u slučaju iznenadne „EKSPLOZIJE“ inflacije u EU, onda se može dogoditi nagli skok kamatnih stopa. Šanse za takav scenario su MINIMALNE!

Konačno „devalvacija“ Kune kao opcija. Guverner je usporedio devalvacije Dinara u Jugoslaviji i njihov negativan učinak. Međutim, sličnost problema sa tečajem Dinara i Kune je u tomu što je u oba slučaja vođena politika NE PROMJENLJIVOG tečaja, odnosno kako se stručno to kaže „fiksnog“ tečaja!
U takvim uvjetima, kada nacionalna valuta postane tečajno PRECIJENJENA, promjena tečaja postaje sve nužnija, koja se obično odlaže od strane države. Kada se dalje više ne može odlagati, onda to obično učini visoka deflacija i takva promjena tečaja bude katastrofa po gospodarstvo.

Tečajna politika Kune je MORALA biti daleko ELASTIČNIJA i doživljavati postupne promjene, odnosno DEPRECIJACIJU. Novčana masa u Hrvatskoj je NE prekidno uvećavana od uvođenja Kune, zbog rasta deficita u državnom proračunu i bilanci plaćanja!

Još uvijek nije kasno za POSTUPNU LAGANU deprecijaciju tečaja Kune, ali naša monetarna politika se vodi iz štale!

[ad id=”68099″]

Dr. Tihomir Janjiček

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Prava radnika neće se smanjiti

Objavljeno

na

Objavio

twitter/Andrej Plenkovic

Predsjednik Vlade Andrej Plenković zajedno sa svim ministrima iz gospodarskog resora svoje mjere za spas gospodarstva branio je jučer na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća pred socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima. I dok iz poduzetničkih krugova traže jaču financijsku pomoć države pa i labavljenje propisa kako bi dok traje epidemija lakše mijenjali ugovore o radu i otpuštali, sindikati su negodovali upravo zbog najave suspenzije radnih prava, piše VečernjiList

Plenković je, međutim, nakon sjednice negirao da Vlada daleko od očiju javnosti priprema zakon kojim bi privremeno suspendirala Zakon o radu, tvrdeći da on takav akt nije vidio. Ne demantira ipak da bi se u dogledno vrijeme moglo ići i s takvim rješenjem. – Ako se okolnosti budu mijenjale tako da ćemo morati ići i u tom smjeru, otvoreno ćemo razgovarati i tražiti potporu svih – kazao je Plenković, uz poruku da Vlada u ovoj krizi ništa nije krila od javnosti.

Paralelno s inicijativom smanjenja radnih prava iz poduzetničkih krugova jačaju pritisci da se osnuje poseban nacionalni stožer za gospodarstvo, sličan stožeru koji vodi ministar Božinović kad je u pitanju sigurnost i zaštita zdravlja građana. Iako se proteklih dana iz Banskih dvora moglo čuti da se razmišlja i o takvoj soluciji, premijer je jučer otklonio mogućnost osnivanja novog operativnog tijela, uz poruku kako „neće biti nikakvih paralelizama u donošenju odluka“. Umjesto toga, u planu je osnivanje savjeta, po uzoru na skupinu epidemiologa, infektologa i molekularnih biologa koji Vladi pomažu u donošenju zdravstvenih mjera. U savjetu će, kaže Plenković, uz stručnjake i poslodavce biti i predstavnici radnika. Informaciju nekih medija da će se u rad ovog tijela uključiti i bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić Plenković nije ni potvrdio ni demantirao. Poručuje da će imena objaviti nakon konzultacija te da medijsko „pabirčenje informacija“ u međuvremenu treba uzeti s rezervom.

Bonus “prvoj crti”

Tko god je u vladajućoj ekipi počeo kalkulirati sa stožerom, samo je otvorio prostor za kritiku. Šef oporbe Davor Bernardić kaže da “u ovom trenutku ne treba nikakav debatni klub, već odgovorna Vlada koja je spremna i sposobna donositi odluke”. Relevantna je institucija po tom pitanju i Hrvatska narodna banka iz koje poručuju da “kriza u punom jeku nije idealan trenutak za osnivanje posebnog tijela, tim više što se radi o takvoj vrsti krize u kojoj smo obavezni minimizirati sastanke i kontakte ‘uživo’”. – U ovoj se fazi misli strateški, ali istovremeno se djeluje i brzo i operativno, kako to ovaj trenutak nalaže. Kada epidemija počne jenjavati, i kada se situacija stabilizira prema pozitivnom ishodu, a nadamo se da će to biti što skorije, može se razmišljati i o osnivanju tijela za koordinaciju ekonomske politike u cilju što bržeg oporavka gospodarstva, komentirali su iz središnje banke.

Ideja za doradu mjera je puno, ali većina traži oprost, a ne odgodu poreznih davanja, dok oko plaća i pozicije radnika postoje različita mišljenja. Josip Tica, savjetnik SDP-a za gospodarstvo, kaže da je u makroekonomskom smislu, nužno “stisnuti papučicu gasa do kraja”, tj. iskoristiti sva moguća sredstva na raspolaganju kako bi se osigurala likvidnost, kreditiranje i financijska sredstva za poticanje gospodarstva i kompenziranje sektora koji podnose najveće udare. Inicijativa poduzetnika predstavila je svojih 12 imena koje bi rado vidjeli u stožeru, a Hrvoje Bujas jedan od vođa neformalnog pokreta, kaže da od njih nije potaknula ideja o promjeni Zakona o radu i smanjenju primanja u javnom sektoru, no ne spori da nam je birokratski aparat mastodontski.

– Dapače, predlagali smo dodatne bonuse za sve na “prvoj crti” – medicinske sestre, policajce i druge – kaže Bujas.

Novi paket idući tjedan

Suprotni stavovi dolaze iz HNS-a, u kojem su uvjereni da su rezovi u javnom sektoru neizbježni i iz kojeg najavljuju da bi već idućeg mjeseca mogli krenuti „od sebe“ i početi pregovore o smanjenju plaća zaposlenih u stranci. Vodeći ljudi ove stranke zdušno pozdravljaju ideju osnivanja savjeta za gospodarstvo što je, tvrde, inicijalno bila njihova ideja. Očekuju da će u radu savjeta sudjelovati i njihov Ivan Vrdoljak.

– Mi smo već poslali premijeru prijedlog snažnijih mjera za gospodarstvo, na tragu ovog što sada predlaže oporba, no radimo tihi pritisak, ne želimo se s partnerima prepucavati u javnosti – kazao nam je jedan dužnosnik HNS-a. U ovoj stranci, koja se i inače hvali svojom „probiznis orijentacijom“ mjere ministra financija Zdravka Marića smatraju nedostatnima, a za samog ministra kažu da je „pomalo birokratiziran“. Povratak Martine Dalić ne smatraju mogućim, s obzirom na “aferu Borg”, zbog koje je morala napustiti Vladu. Osnivanje Vladina savjeta za pomoć gospodarstvu zbog epidemije koronavirusa pozdravljaju i drugi koalicijski partneri, s tim da SDSS-ov Milorad Pupovac poručuje kako to tijelo ne bi smjelo biti supstitut za Vladine institucije te kako se ne bi trebalo baviti samo gašenjem požara u ovoj krizi već i traženjem novih ekonomskih potencijala koje Hrvatska treba stvarati. Ističe i kako je iznimno važno da u savjetu ne budu ljudi iz istih ekonomskih škola koje su do sada dominirale monetarnom, ekonomskom i fiskalnom politikom jer će se, upozorava, Hrvatska u protivnom nastaviti vrtjeti u krugu u kojem se vrti zadnjih 20 godina.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek smatra da je dosadašnjim mjerama Vlada podcijenila problem te navodi 16 mjera za koje smatra da ih treba provesti.

– Ako stvari postanu jako gadne, onda treba provesti mjeru vezanu za mirovinske fondove, odnosno sredstva staviti na stol – rekla je Vizek. Na pitanje bi li bila u Vladinu kriznom timu za spas ekonomije, kazala je da bi se odazvala, ali ne ako bi to bila još jedna Borg skupina. Kad je riječ o dosad poduzetim mjerama, Plenković tvrdi da su socijalni partneri na jučerašnjoj sjednici GSV-a dobro prihvatili izvješća njegovih ministara. Tvrdi i kako podaci kojima raspolažu Vladini resori pokazuju da su te mjere dobro prihvaćene među poduzetnicima te poručuje da će se one „kalibrirati“ sukladno potrebama. Novi paket mjera najavljuje već za idući tjedan, no o detaljima još ne želi govoriti, piše VečernjiList

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Dijanović: Hrvatsko gospodarstvo pred ozbiljnim izazovima

Objavljeno

na

Objavio

Shutterstock

Već sada nema nikakve dvojbe da će ekonomska kriza izazvana „crnim labudom“ koronavirusom imati iznimno negativne posljedice po svjetsko gospodarstvo. Većina ekonomskih i financijskih analitičara slažu se kako će ova kriza biti daleko snažnija od one iz 2008. Govori se o krizi koja će se moći usporediti jedino s velikom ekonomskom krizom (1929.-1933.). Iz njemačkog Ifo instituta poručuju kako će nadolazeća recesija biti majka svih recesija. U najboljem slučaju svjetski BDP past će za 1, 5 posto.

95 posto tvrtki već ima pad prometa

Krizom su, za razliku od krize iz 2008. koja je prvenstveno predstavljala krizu financijskog sektora, pogođeni svi sektori. U gotovo svim državama na svijetu stao je dio ekonomske djelatnosti, globalni lanac proizvodnje i suradnje je poremećen, a štete posebno trpe područja turizma, prometa i kulturnih događanja. Države donose pakete gospodarski mjera za spas gospodarstva, ubrizgavaju se stotine milijardi eura i dolara kako bi se održala likvidnost poduzeća.

Prema izvješću Hrvatske gospodarske komore (HGK) 95 posto tvrtki u Hrvatskoj ima pad prometa, a u opskrbi sirovinama i lancima opskrbe probleme ima 69 odnosno 61 posto tvrtki. Krizom su posebno pogođeni mikropoduzetnici i mali poduzetnici kod kojih je zaposleno 53 posto svih radnika u Republici Hrvatskoj. Mikro i mali poduzetnici najviše će biti pogođeni krizom. U prošloj krizi gotovo 200.000 ljudi dobilo je otkaz u privatnome sektoru.

Ugroženo je 700.000 radnih mjesta

Prema procjeni ekonomista dr. sc. Vuka Vukovića u prva tri mjeseca od izbijanja koronavirusa u Hrvatskoj je ugroženo oko 185.000 tisuća radnih mjesta u privatnom sektoru, a ako se kriza produlji na šest mjeseci ugroženo će biti 700.000 radnih mjesta. „U privatnom sektoru je ukupno oko 900.000 radnih mjesta, što znači da je, ako se kriza produlji i produbi, ugrožena većina. Trenutačno se to odnosi na ugostiteljstvo, turizam, obrtnike i dio trgovine, a kasnije će se proširiti i na prerađivačku industriju, prijevoz, građevinu i ostalu trgovinu. To ne znači, naravno, da će svi dobiti otkaze, ali je potreban sveobuhvatan paket mjera – kaže Vuković.

Vuković dodaje da bi mjere za spas radnih mjesta državu mogle stajati oko 30 milijardi kuna (oko sedam posto BDP-a) u što je uključena i 6-mjesečna potpora za minimalnu neto plaću te oprost u istom razdoblju poreza na dobit te poreza na dohodak i doprinosa, prireza, komunalne naknade, gradskog najma i ostalih lokalnih nameta te parafiskalnih nameta.

6 ili 3+3 mjera

Predložena mjera odgode plaćanja poreza i doprinosa na tri mjeseca potpuno je besmislena. U ta tri mjeseca poslovni subjekti ne će raditi ili će raditi s bitnom manjim prometom pa je, ako se ogoli do kraja, ova mjera samo odgoda propasti. Efektivna bi bila tek gore spomenuta mjera šestomjesečnog potpunog oslobađanja od nameta ili mjera oslobađanja od tri mjeseca na koju bi se nadovezala tromjesečna mjera odgode. U Njemačkoj su, primjerice, za male firme s deset do petnaest zaposlenih predviđene subvencije koje se ne će morati vraćati. One će iznositi do 15.000 eura tijekom tri mjeseca. Država preuzima i do dvije trećine plaća za ljude koji zbog posljedica krize rade skraćeno ili su prinudno na neplaćenom odmoru, piše Deutsche Welle.

Država će morati ubrizgati određenu razinu „keša“ u privatni sektor, ali će, posebno zbog smanjenih prihoda od poreza (posebno je pritom pogođen turizam) morati raditi određene rezove i u javnome sektoru iako zaposlenici tog sektora čine biračku bazu velikih stranaka. Prihoda jednostavno ne će biti i ovo je dobra prilika da dođe do racionalizacije javnoga sektora. Privatnici jednostavno ne će moći sami podnijeti sav teret krize, a njihovim ponovnim puštanjem niz vodu, njihovom propašću, i javni sektor odnosno država gube poreznu bazu. Sve je to zakon spojenih posuda.

Kada se opravdava protekcija javnoga sektora obično se patetično spominju liječnici, vatrogasci, vojska itd., no svi mi dobro znamo da problem nije ni u liječnicima, ni u vatrogascima ni u vojsci. Problem je pojavama parazitizma u javnoj upravi i državnim poduzećima. To je Augijeva štala od koje treba krenuti čišćenje ako u sljedećim mjesecima ne želimo doživjeti bankrot.

Davor Dijanović/HKV

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari