Pratite nas

Dr. Lasić: Srpski i bošnjački patriotizam su nacionalizmi iz 19. stoljeća

Objavljeno

na

Više od četrdeset izlagača predstavilo je svoje znanstvene radove na Međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Identiteti – Kulture – Jezici koja je održana na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, izviještava Hrvatski Medijski Servis.

mileDr. sc. Mile Lasić izlagao je na temu “U potrazi za nadilaženjem zamrznutog konflikta u Bosni i Hercegovini. Lasić je za patriotizam u Federaciji i Republici Srpskoj rekao da je nacionalizam kojem se samo tepa.

“Taj se nacionalizam nimalo ne razlikuje od modela nacionalizma kakav je vladao u 19. st., a koji i danas samo ugrožava cjelovitost države, te na taj način vodi odustajanju od europeizacije, kazao je  dr Mile Lasić.

Za hrvatsku, ali i politiku u BiH uopće, Lasić je, kako prenosi HMS, rekao da treba treći modus – traženje novih rješenja putem institucionalne ravnopravnosti. Za novi bi model svi trebali biti zainteresirani.

Istaknuo je kako se samo priznavanjem i uvažavanjem svih identiteta može biti na tragu odmrzavanja konflikta. Lasić smatra da nitko, bez obzira na brojnost, ne smije nametati svoja pravila, kako u školstvu i kulturi, tako ni na drugim područjima rada.

Vlaisavljević: Hrvati na sredini vektora

“Zašto rješavanje hrvatskog pitanja ugrožava opstanak Bosne i Hercegovine”, znanstveni je rad koji je izložio dr. sc. Ugo Vlaisavljević. Istaknuto je da se hrvatski narod nalazi u nezavidnoj poziciji, te da se njegova nacionalna politika fokusira na ustavne promjene. Hrvati u BiH konstitutivan su narod, a demografski i geografski manjina. Pitanje BiH Vlaisavljević je slikovito prikazao putem vektora na čijim se krajevima nalaze Srbi i Bošnjaci, od kojih svatko vuče na svoj kraj, dok su na sredini vektora Hrvati.

Dominantna bošnjačka nacionalna politika fokusirana je na jačanje države u cjelini, a nacionalno je u toj politici nerazlučivo spleteno s građanskim. U dominantnoj srpskoj politici nacionalno je svedeno na državnost isključivo srpskog entiteta, kazao je Vlaisavljević. Smatra kako je potrebna hrabrost da se govori o neriješenom hrvatskom pitanju, te da su ostala dva (srpsko i bošnjačko pitanje) relativno riješena. -Ona, naime, po Vlaisavljviću, ne izazivaju nedoumice i nisu riskantna kao hrvatsko. prenosi Hrvatski Medijski Servis.

U slučaju da se hrvatsko pitanje postavlja kao nacionalno, onda je to pitanje konstitutivnosti, suverenosti hrvatskog naroda, kolektivnim pravima naroda koji je najmalobrojniji u BiH, koji nije konstitutivan ni u Federaciji, a ni u Republici Srpskoj.

Podjeljeni medijski sustavi

Dr. sc. Zoran Tomić, dr. sc. Ilija Musa i Marijan Primorac, autori analize Ukroćeni mediji (podijeljeni medijski sustavi i mainstream mediji u Bosni i Hercegovini), došli su do zaključka da u BiH postoje tri paralelna medijska sustava. Sva tri utemeljena su na nacionalnoj osnovi i svaki od medijskih sustava proizvodi vijesti za svoju javnost.

Tijekom analize medija, etnocentrizam je naveden kao glavni kriterij za vijesti u bosanskohercegovačkim medijima.

Jedno od predavanja vezano za medije, Homo politicus virtualne stvarnosti dr. sc. Đorđa Obradovića, bavilo se analizom korisničkih objava na web-portalima. „Korisničke objave na mrežnim portalima ne predstavljaju javno mnijenje.“, izneseno je tijekom izlaganja. Uzorak u objavama nije reprezentativan, objave su stavovi virtualnih korisnika, te ne spadaju u javno mnijenje. Obradović je također naveo kako se korisničke objave ni približno ne poklapaju s jezicima koji govore stanovnici države, jer u njima sudjeluju i korisnici iz drugih zemalja bivše Jugoslavije. Iz toga proizlazi da se virtualni identitet ne može povezivati sa zemljopisnim identitetom.

Međunarodna znanstvena konferencija Identiteti – Kulture – Jezici s ovogodišnjom temom Kulturna i identitetska raznolikost BiH – europske perspektive jednoga podijeljenog društva, bila je tematski podijeljena na dva dijela – „Identitet, povijest i kultura“ i „Jezik, mediji i umjetnost“./T. Trajkovski/ HMS/

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – povezivanje škola u Vukovaru, Širokom Brijegu i Chicagu

Objavljeno

na

Objavio

U subotu, 18. studenog 2017., u organizaciji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, održana je videokonferencija u okviru pilot projekta Korijeni kojim se ostvarila suradnja osnovnih škola Dragutin Tadijanović iz Vukovara, Prve osnovne škole Široki Brijeg i Hrvatske škole Kardinal Stepinac Chicago pri župi Sv. Jeronima u Chicagu te Hrvatske škole pri Hrvatskom kulturnom centru Chicago.

Tijekom videokonferencije djeca iz Chicaga su pokazala što znaju o domovini i otpjevala pjesmu Bože čuvaj Hrvatsku, maleni Vukovarci održali su zanimljivo predavanje. Svojim vršnjacima pričali su o Gradu heroju, o mjestu kojem se svatko od nas nakloni i zahvali na žrtvi. Iz Širokog Brijega naglasili su da je najvažnije zajedništvo našeg naroda, ma gdje bili, jer nas veže jedna ljubav prema istoj domovini Hrvatskoj.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, tom je prigodom poručio kako je projekt Korijeni usmjeren na izgradnju i jačanje zajedništva hrvatskog naroda, svijesti da smo jedan – nedjeljiv narod ma gdje živjeli te je prvenstveno usmjeren na djecu i mlade koji su budućnost Hrvatske „ Draga djeco iz Vukovara, Širokog Brijega i Chicaga stvorite nova prijateljstva utemeljena na činjenici da ste Hrvati, da dijelite jedan jezik jednu povijest, jednu kulturu i jednu budućnost. A svaki vaš uspjeh je hrvatski uspjeh, dogodio se on u Vukovaru, u Chicagu ili u Širokom Brijegu.

Svi ga zajedno iščekujemo i svi ćemo ga zajedno slaviti, a Vaša hrvatska država se s Vama i danas već ponosi“.

Cilj projekta Korijeni, između ostalog je, međusobno upoznavanje i zbližavanje djece iz Republike Hrvatske, BiH i iseljeništva u osnovnoškolskoj dobi, radi jačanja svijesti o nedjeljivosti hrvatskog naroda i poticanja njegovog zajedništva, ali i  svladavanja komunikacijskih barijera između Hrvata u Republike Hrvatske i izvan nje, poglavito među najmlađim generacijama.

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Mladen Pavković: Sramota. U svijetu nitko  ne zna ništa o Vukovaru!

Objavljeno

na

Sipa Press

Prolazi još jedna obljetnica sjećanja na nevine žrtve Grada Vukovara, ali i Škabrnje u hrvatskom obrambenom Domovinskome ratu. Koliko djeca u školi uistinu znaju o ovim velikim tragedijama hrvatskog naroda, koliko znaju o agresorima? Malo ili ništa. Međutim, još je žalosnija činjenica da se recimo o onome što se događalo u Vukovaru tijekom 1991. gotovo ne zna ništa u Europi, a kamoli u svijetu.

Mnogi ne znaju ni pokazati na zemljopisnoj karti gdje je Vukovar, a kamoli Škabrnja, iako je riječ o jednoj od najvećih ratnih katastrofa nakon II. svjetskog rata. O ovom razorenom gradu vrlo malo ili bolje rečeno ništa ne znaju ni žitelji susjednih država, poput Madžarske, Italije…

U školama diljem Europe se ne uči o Domovinskome ratu. Tome se ne treba čuditi kad se ni u hrvatskim školama ovoj temi ne pridaje zaslužena pažnja. Međutim, što rade hrvatska veleposlanstva diljem svijeta, je li ona barem prigodom ovakvih događanja upozoravaju tamošnje medije, odnosno iznose istinitu sliku o onome što ste događalo na ovim prostorima? Prema šutnji europskih medija vrlo lako se da zaključiti da se u ime nečijih interesa ova tema zaobilazi, marginalizira i prešućuje! Zašto?

S druge pak strane svjedoci smo da se svijetom širi lažna istina o Domovinskome ratu, pa čak i da se agresora pretvara u žrtvu. Nitko to ni demantira. To traje iz godine u godinu, pa će na kraju laž  ipak  postati – istina.

Dakle, pitanje glasi: što ste gospodo hrvatski veleposlanici učinili ili što činite da se 26 godina nakon okupacije Vukovara i Škabrnje zna o tim događajima u državama u kojima predstavljate Hrvate, odnosno zašto šutite, umjesto da „urličite“ o onome što ste nadamo se gledali i ovih dana u ovome gradu i ovome selu?

U vrijeme Domovinskoga rata hrvatska je diplomacija odnijela pobjedu, baš kao što su to učinili i mediji, ali u miru opet gubimo.

Ne, ništa se u Europi ne zna o Vukovaru, o bijelim križevima na Memorijalnom groblju ili pak o Ovčari.

Sramotno, ali je tako!

Inače, svjetski mediji su relativno dobro informirani o „ustaškoj Hrvatskoj“, pa i o „genocidu Hrvata nad Srbima“, o čemu im ne svjedoče samo Srbi, već i pojedini hrvatski (?) političari, domaće izdajice i dezerteri.

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari