Pratite nas

Naši u svijetu

DR. MARIN SOPTA: Hrvatska još nije prepoznala snagu iseljeničkog turizma

Objavljeno

na

U organizaciji Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), u Zadru se od četvrtka 29. lipnja održava četverodnevna međunarodna konferencija na temu Iseljenički turizam – globalna i nacionalna perspektiva. To će biti treći projekt HIK-a u nizu, nakon što su već dva održana u Zagrebu (2014.) i Zadru (2016.)

O organizaciji konferencije iseljeničkog turizma, koja je prva na tu temu, predsjednik udruge Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr.sc. Marin Sopta dao je opširan intervju  u kojem kaže kako je glavni cilj konferencije okupljanje znanstvenike i turističkih stručnjake iz Hrvatske i ostalih zemalja kako bi razmijenili svoja iskustava o prepoznavanju potencijala iseljenika i iseljeničkog turizma, prenosi Fenix-magazin

– Ovu smo temu odabrali iz dva razloga. Prvi je upravo izniman potencijal naših iseljenika, a drugi je što prema informacijama i podacima Ujedinjenih naroda, svjetske turističke organizacije, postoje novi trendovi u turizmu koji govore kako je pojam iseljeničkog turizma jedan od njih.

Postoje li podaci o broju hrvatskih iseljenika koji dolaze u Hrvatsku?
-Teško je doći do tih brojki jer većina mlađih hrvatskih iseljenika u Hrvatsku dolaze sa putovnicama zemalja u kojima žive i njih se automatski svrstava u turiste zemlje čiju putovnicu imaju. No, podaci stranih organizacija i institucija koje se bave iseljeničkim turizmom govore o velikom porastu iseljeničkog turizma diljem svijeta. U predviđanjima stoji da će taj segment turizma porasti od 8 do 15 posto do 2020. godine

Iseljeni Hrvati su mahom razočarani odnosom domovine prema njima?

Da, to je točno. Mislim da su razočarani s pravom. Opće je poznata stvar da Hrvati u iseljeništvu znatno doprinijelo hrvatskome gospodarstvu te da mu i danas doprinosi. Iako se njihov doprinos tijekom Domovinskog rata ističe tek iz potrebe kad su izbori i slično, njihove novčane donacije za nabavku oružja, donacije u lijekovima, hrani, odjeći te lobiranju kod gradskih, provincijskih i državnih vlasti u zemljama u kojima žive su nemjerljive. Također je nemjerljiv i učinak Hrvata koji su se iz iseljeništva vratili pomoći domovini, kao što su to učinili generali Ante Gotovina, Ante Roso, Miljenko Filipović i brojn i drugi. I pored svih nerazumijevanja i prepreka za aktivnije sudjelovanje hrvatskih iseljenika u društvenom životu i izgradnji moderne i prosperativne države, njihovog razočarenja u odnos domovine prema njima, oni i dalje nastoje zadržati svoje kontakte s domovinom te na razne načine daju ogroman doprinos domovini.

Hoćete reći kako su iseljeni Hrvati još uvijek emotivno vezani za Hrvatsku?

Predsjednik udruge Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr.sc. Marin Sopta

-Vezani su itekako. Primjerice, u Zagrebu se idući mjesec održavaju Hrvatske svjetske igre na kojima će se okupiti više od tisuću sudionika. Nedavno je održan i Susret katoličke madeži u Vukovaru, koji je okupio blizu 40 tisuća pripadnika hrvatske mladeži od kojih je veliki broj došao iz Europe i svijeta. Ova dva spomenuta primjera pokazuju i dokazuju emocionalnu i kulturnu povezanost hrvatskih iseljenika s domovinom. Također oni ukazuju na veliki potencijal hrvatskog iseljeničkog turizma.
Iseljenički turizam, kao smjer u turizmu, predmet je interesa sve više zemalja, koje kroz svoja ministarstva turizma i turističke zajednice traže rješenja kako zadovoljiti sve veće potrebe njihovih iseljeničkih zajednica u području turizma.

Kad kažete iseljenički turizam, što se pod tim pojmom podrazumijeva?

-Podrazumijevaju se različiti oblici turizma kao što je eko turizam, sportsko-rekreacijski, gastronomski, kulturni, nostalgični, zavičajni i sl. Sve se više priređuju putovanja za proučavanje kulture, umjetnosti, folklore, sportskih igara te hodočašća. On se odvija kako u urbanim tako i u ruralnim područjima u Republici Hrvatskoj koje u ponudi imaju i usluge hrvatske kulture. Iako je iseljenički turizam u Hrvatskoj u začetku, ulaskom Hrvatske u EU nudi velike razvojne mogućnosti.

Koliko ćete imati sudionika u radu na konferenciji?
-Zasad imamo prijavljenih preko pedeset znanstvenika i stručnjaka na temu turizma iz Portugala, Engleske, Njemačke, Engleske, Južno Afričke Republike, Austrije, Izraela i svakako Hrvatske. Bit će tu i drugih iseljenika podrijetlom iz stranih zemalja, čije države održavaju prisne kontakte sa svojom dijasporom kao što je to Izrael, Irska, Italija, Portugal, Španjolska i druge slične zemlje. Dobar dio sudionika još će se pojaviti na konferenciji u ulozi kreatora, ulagača ili konzumenata iseljeničkog turizma. Također veoma je važno istači da službeni pokrovitelji ove međunarodne konferencije su Grad Zadar, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, te će njihovi čelnici gradonačelnik dr. Branko Dukić, državni tajnik Zvonko Milas i ministar Gary Cappelli otvoriti konferenciju.

Koji je značaj i što očekujete od te konferencije?

-Značaj konferencije je taj što se radi o prvoj konferenciji na temu iseljeničkog turizma koja je ikada organiziranu u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj. Za nadati se je da će Hrvatska prepoznati mogućnosti za razvoj iseljeničkog turizma između ostalog u gradskim i seoskim područjima. Moje je mišljenje da iseljenički turizam ima veliki potencijal i za njegov razvoj državna politika bi trebala osmisliti strategiju povećanja ciljane populacije kroz odabrane programe usmjerene prema mlađim generacijama, studentima a naročito umirovljenicima. Za ostvariti ovakvo nešto potrebno je razvijati suradnju između znanstvenih i kulturnih institucija, države, jedinica regionalne i lokalne samouprave i lokalnih zajednica.

Fenix-magazin/S.P./Večernji list

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U povodu Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. – povezivanje škola u Vukovaru, Širokom Brijegu i Chicagu

Objavljeno

na

Objavio

U subotu, 18. studenog 2017., u organizaciji Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, održana je videokonferencija u okviru pilot projekta Korijeni kojim se ostvarila suradnja osnovnih škola Dragutin Tadijanović iz Vukovara, Prve osnovne škole Široki Brijeg i Hrvatske škole Kardinal Stepinac Chicago pri župi Sv. Jeronima u Chicagu te Hrvatske škole pri Hrvatskom kulturnom centru Chicago.

Tijekom videokonferencije djeca iz Chicaga su pokazala što znaju o domovini i otpjevala pjesmu Bože čuvaj Hrvatsku, maleni Vukovarci održali su zanimljivo predavanje. Svojim vršnjacima pričali su o Gradu heroju, o mjestu kojem se svatko od nas nakloni i zahvali na žrtvi. Iz Širokog Brijega naglasili su da je najvažnije zajedništvo našeg naroda, ma gdje bili, jer nas veže jedna ljubav prema istoj domovini Hrvatskoj.

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, tom je prigodom poručio kako je projekt Korijeni usmjeren na izgradnju i jačanje zajedništva hrvatskog naroda, svijesti da smo jedan – nedjeljiv narod ma gdje živjeli te je prvenstveno usmjeren na djecu i mlade koji su budućnost Hrvatske „ Draga djeco iz Vukovara, Širokog Brijega i Chicaga stvorite nova prijateljstva utemeljena na činjenici da ste Hrvati, da dijelite jedan jezik jednu povijest, jednu kulturu i jednu budućnost. A svaki vaš uspjeh je hrvatski uspjeh, dogodio se on u Vukovaru, u Chicagu ili u Širokom Brijegu.

Svi ga zajedno iščekujemo i svi ćemo ga zajedno slaviti, a Vaša hrvatska država se s Vama i danas već ponosi“.

Cilj projekta Korijeni, između ostalog je, međusobno upoznavanje i zbližavanje djece iz Republike Hrvatske, BiH i iseljeništva u osnovnoškolskoj dobi, radi jačanja svijesti o nedjeljivosti hrvatskog naroda i poticanja njegovog zajedništva, ali i  svladavanja komunikacijskih barijera između Hrvata u Republike Hrvatske i izvan nje, poglavito među najmlađim generacijama.

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Ovdje je na zrnu Očenaša zakucalo srce Domovine…

Objavljeno

na

Objavio

Misli jedne mlade djevojke iz hrvatske dijaspore

 
Danas, kao i svake godine 18.11. prisjećamo se žrtve grada Vukovara. Svi mi  danas se sjetimo izraziti naše suosjećanje s patnjom onih koji tu bol nose i svaki drugi dan u godini i to već 26 godina.
 
No na današnji dan svi dišemo istim ponosom i domoljubljem. Svi zajedno osjećamo bol i tugu zbog naših dragih poginulih branitelja, ubijenih i progonjenih stanovnika Vukovara, kćeri i sinova, majki i očeva, baka i djedova, braće i sestara…
 
Srca nam se stežu pri govorima Siniše Glavaševića i svi se sjećamo tog strašnog zločina koji je počinjen nad hrvatskim narodom. Danas se sjećamo. A sutra? Doći će sutrašnji dan i opet će se zaborav koji nam se nameće ušuljati u svakodnevnicu. Pravda i istina opet će čekati godinu dana da je se prisjetimo. Pravit ćemo se da se ništa nije dogodilo.
 
Ne postoje naši dragi i hrabri branitelji, ne postoje žrtve, ne postoje nepronađena zaklana tijela!
 
Dogodio se samo papir i sporazum. A dogodile su se i kuće i slobode i radna mjesta onih koji su za te zločine trebali odgovarati.
 
Zaborav na Vukovar  zaborav je identiteta,  povijesti, branitelja i njihovih obitelji. Vrijeme je da svi uništeni i oskvrnjeni Domovinskim ratom dožive pravdu i utjehu prije nego im nada umine.
 Mi danas nismo svjesni koliko smo sretni što imamo svoju Domovinu. Što možemo slobodno i bez straha reći da smo Hrvati i da volimo naše i poštujemo tuđe.
 Neka današnji dan ostavi malo gorčine i težine da nas podsjeti i da nas bude dovoljno sram što tako bahato životarimo.
 
 Pitamo se ima li smisla, ima li nade.
 
 Ja znam da većina nas koji smo sudjelovali na susretu hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru može posvjedočiti da ima smisla! Sve što su ljudi prošli i proživjeli u tom gradu i naši hrabri branitelji. Ima smisla! Jer mi smo ta Hrvatska za koju su se oni borili, za koju su dali život.
 
Kaže se: naša osveta bit će osmjeh naše djece.
 
Prisjetimo se sada te strašne godine 1991… Sjetimo se kolone stanovnika koji su tako hrabro ostali do kraja u svom gradu. Sjetimo se njihovih suza, njihove patnje i boli.
 
I sada se sjetimo mladeži koja je 30. travnja 2017 sa memorijalnog groblja pješačila u koloni do dvorca Eltz gdje se održalo euharistijsko misno slavlje. To je bila kolona nasmijane, vesele mladeži puna nade i vjere. Cijelim se putem pjevalo, molilo i slavilo Krista! Bio je to susret sa živim Isusom, tajnom Njegove ljubavi i žrtve za nas. Ta mladež je nada Hrvatske koju su sanjali svi koji su iz ljubavi prema domovini žrtvovali svoje živote, da bi mi danas mogli uživati u slobodi.
 
Nama je jasno, da nismo bili u običnom gradu nego u gradu žrtve, u gradu heroja! I zato budimo i mi turbo vod i gradimo tu našu voljenu domovinu.
 
Volimo tu našu grudu! Kopati ćemo po njoj, hraniti se njome i blagoslivljati ju!
 
Krist je naša nada i mi smo vjera živa! Isuse povedi me svojim putem, vrati me mojem domu. Za Hrvatskom mi srce žudi. Evo me Gospodine, mene pošalji.
 
Zapamtite Vukovar! Danas, sutra, zauvijek.
 
 
Magdalena Ivošević
studentica
Frankfurt am Main, 18.11.2017.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari