Pratite nas

BiH

Dr. Marko Šantić: BiH treba novi ustav, novu domaću ekonomsku politiku, samostalnu vlast i partnerstvo s EU

Objavljeno

na

Bosna i Hercegovina treba novi Ustav, novu domaću ekonomsku politiku, apsolutna samostalnost bh vlasti, kandidacijski status i novi partnerski odnos s Europom. BiH još uvijek ima dovoljno resursa koji se mogu aktivirati i na taj način napraviti jedan novi i pozitivniji zaokret, izjavio je predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH dr. Marko Šantić.

On je to naglasio govoreći  za Hrvatski Medijski Servis o mogućim učincima ekonomske politike nove Vlade Federacije BiH.

[ad id=”68099″]

HMS: Konačno imamo novu Vladu Federacije BiH izabranu na, nije nevažno napomenuti, zakonit način, koja je izraz političke, izborne volje dva konstitutivna naroda u F BiH, što bi trebalo poboljšati političku stabilnost u BiH. Koliko je upravo politička stabilnost važna za inozemne ulagače?

ŠANTIĆ: Rješenja političkih problema nema bez relaksacije odnosa i spuštanja tenzija. Jasno je kako kapital traži sigurnost i stabilnost u političkom kontekstu. Međutim, nerealno je očekivati da se ta sigurnost kada je riječ o BiH može postići u kratkom razdoblju bez nekih radikalnijih promjena Ustava, izbornog zakonodavstva, administrativnog uređenja zemlje i sl. Mislim da se ova Vlada ipak, mora sve više okretati ekonomsko socijalnim pitanjima i sa svoje razine i u svom domenu treba napraviti maksimum u što kraćem razdoblju. Ova vlada, uz legalitet i legitimite, u većem dijelu ima i kompententnost i dovoljan kapacitet, napraviti kvalitetan, pozitivan iskorak.

HMS: Kakav će biti odnos Gospodarske komore F BiH prema novoj Federalnoj vladi. Partnerski ili…?

ŠANTIĆ: Razdoblje od 2003. je razdoblje izostanka suradnje izvršne i zakonodavne vlasti i Gospodarske komore F BiH. Međutim, izgleda da se stvari mijenjaju na bolje. Novi federalni premijer gosp. Novalić u prvom redu gospodarstvenik i čovjek koji dolazi iz realnog sektora prepoznao je gospodarsko-administrativnu komponentu problema u FBiH te izrazio želju za jakim partnerom, Komorom, u rješavanju ovog problema, stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta te kreiranju nove ekonomske politike, a Komora i njemu i novoj Vladi stoji na raspolaganju u stopostotnom kapacitetu. Isto tako i predsjednik Federacije gospodin Marinko Čavara inicirao je „snimanje“ glavnih nedostataka domaćeg gospodarstva te i on za taj dio posla partnera traži i u Komori, a mi ćemo se, naravno, sa svom našom infrastrukturom staviti na raspolaganje. Iako nismo politička organizacija ovakvim potezima predsjednika i premijera Federacije dajemo punu potporu i u nama će u buduće imati jakog i principijelnog partnera kada su gospodarske teme Federacije u pitanju.

HMS: Novi federalni premijer najavio je kako će se fokusirati na ekonomska pitanja. najavio je kresanje javne potrošnje, olakšice za gospodarstvo, eliminiranje sive ekonomije,… Mogu li te mjere dovesti do povećanja investicija i zaposlenosti ?

ŠANTIĆ: Naravno da da samo je pitanje u kojoj mjeri, kakav je karaktr investicija i tko i gdje se zapošljava. Upravo ovih dana iz različitih sredina i različitih gospodarskih grana zaprimamo određene zahtjeve kako federalnoj tako i županijskim razinama vlasti, a oni idu u pravcu rasterećenja gospodarstva manje potrebnim parafiskalnim nametima, rasterećenja i po pitanju izdvajanja na i iz plaća, redefiniranja PDV-a te zahtjevima za raznim infrastrukturnim projektima, a u cilju stvaranja općeg povoljnijeg poslovnog ambijenta.

HMS: Iz onog što je Novalić najavio neće biti otpuštanjanja u državnoj administraciji i javnim poduzećima. već će se broj uposlenih, a time i troškovi administracije smanjivati time što će se zamrznuti nova upošljavanja, a istovremeno ćemo imati prirodni odljev, kroz odlazak uposlenih u mirovinu. Je li to dovoljno s obzirom na veliki udio troškova administracije u ukupnim proračunskim rashodima Federacije i županija?

ŠANTIĆ: Uvijek je nepopularno provoditi mjere kao što su odpuštanja, smanjenja plaća i sl, a naročito u uvijetima ekonomskih kriza većeg ili manjeg inteziteta, Međutim ta je mjera kao kratkoročna nekada neophodna kako bi se u takvim uvjetima spasila sama supstanca, zatim se situacija stabilizirila i krenulo s nekim novim pozitivnim mjerama. Ovdje, ipak, nisam siguran koliko je od supstance ostalo te onda nije ni previše bitno na kakav način i hoće li se uopće neke od tih kratkoročnih i nepopularnih mjera primijeniti. Mi još uvijek imamo solidarni sustav mirovinskog osiguranja pa zamrzavanje novih upošljavanja a istovremeni prirodni odlijev preme mirovini, kao neka privramena polumjera poluprirodni slijed nisam siguran koliki i kakv financiski efekt će priozvesti.

HMS: Zapravo vas želim pitati je li moguće značajnije smanjiti troškove administracije bez reorganizacije Federacije BiH i njezinog ustavnog i administartivnog teritorijalnog uređenja koje uključuje i 10 županija, jednako toliko vlada, oko 150 ministarstava, mnoštvo agencija, službi zavoda,…?.

ŠANTIĆ: Svakome je jasno da značajnih smanjenja troškova administracije bez reorganizacije i novog Ustavno – administrativnog uređenja nema. Ovdje se na neki nači najboje vidi koliko su politika i ekonomija u uzročno posljedičnoj vezi. Već jedno relativno duže vrijeme član predsjedništva BiH dr. Čović jasno i nesdvosmisleno, pa ako hoćete i u duhu deklaracije Europskog parlamenta, ukazuje na promjene ovog karaktera. Međutim, koliko god ti njegovi prijedlozi bili pragmatični, opravdani i ekonomski i politički, jednostavni, ipak, se stvar zakomplicira, stavi se isklučivo u jedan negativni politički kontekst i na taj način se opstruira, i politički i ekonomski, logičan i za europske standarde prihvatljiv put izlaska iz ove BiH „luđačke košulje“.

HMS: Od 2,3 milijarde koliko iznosi ovogodišnji proračun F BiH gotovo polovica je predviđena za otplatu vanjskog duga. Upadamo li mi postupno u dužničko ropstvo, odnosno idemo li grčkim putem. Premijer Novalić je najavio nastavak aranžmana s MMF-om. Ima li Federacija BiH uopće alternativu osim nastavka zaduživanja?

ŠANTIĆ: Mi odavno idemo svojim specifičnim bh putem, naravno da ne idemo grčkim putem, daleko smo mi iza Grčke. Što se tiče dužničkog ropstva mislim da nismo još uvijek u toj fazi ali nismo niti daleko. Međutim, važno je istaći da BiH nije uopće moderna država jer u prvom redu ovdje postoji međunarodni protektor u obliku OHR- a. Uopće ne govorim niti ulazim u polemiku je li on još uvijek potreban, ali dok je on tu, dok BiH nema apsolutnu samostalnost u donošenju svih krucuijalnih strateških odluka pa tako niti odluke hoće li i koliko ulaziti u aranžmane s MMF Svjetskom Bankom i sl. Alternativa je logična: novi Ustav, nova domaća ekonomska politika, apsolutna samostalnost bh vlasti, kandidacijski status, novi partnerski odnos s Europom. BiH još uvijek ima dovoljno resursa koji se mogu aktivirati i na taj način napraviti jedan novi i pozitivniji zaokret.

HMS: Mogu li se dodatna sredstva osiguati prodajom poduzeća u većinskom ili manjinskom vlasništvu države i što uopće privatizirati?

ŠANTIĆ: I to je jedno od svari koje će BiH u relativno kratkom vremenskom razdoblju morati napraviti. Globalizacija, novi međunarodni odnosi u smislu tržišta novca , kapitala, nekretnina, roba jednostavno su postavljeni na takav način da je jedan jedini cilj profit i ako u BiH postoji nešto, a postoji, na čemu se može ostvariti profit onda su ti procesi i BiH neminovni. Tko će biti nominalo vlasnik nije previše važno. Važno je da upravljanje bude koretkno, da bude što više domaće radne snage te da poslovanje bude što je više moguće društveno odgovorno.Međutim ako je Vaše pitanje išlo u smislu osiguranja dodatnih sredstava iz privatizacije za proračunsku potrošnju u kratkom razdoblju, onda to neće biti ni malo dobro za bilo kakve investicije i potencijalni rast na svim razinama.

HMS: Premijer Novalić najavio je i uvođenje poreza na nekretnine i luksuz. Koliko se tim mjerama može osigurati dodatnog proračunskog novca i tako smanjiti ovisnost o inozemnim kreditorima?

ŠANTIĆ: Ovi porezi će zasigurno biti uvedeni prije ili kasnije. Na kakav način će recimo porez na nekretnine biti uveden ostaje za vidjeti. On u kakvom god obliku bio zasigurno će osigurati dodatne količine novca razinama odnosno proračunima tamo gdje se bude prikupljao, ali kada je riječ o porezu na luksuz prvo što treba definirati što to znači luksuz u uvjetima u kojima se nalazi BiH društvo pa tek onda možemo govoriti o efektima tog dijela poreza. Ako je luksuz i BiH primjerice. neobrađenna zemlja, a ja mislim da jeste, onda trba uvesti porez na neobrađennu poljoprivrednu zemlju, ili porez na neizgrađeno građevno zemljište ili pak porez na neiskorišteno zemljište ili hale u poslovnoj zoni i slično.A ako ste mislili na luksuz po europskim standardima onda mi takvog luksuza, čini mi se, imamo samo u tragovima te efekat od tog dijela poreza neće biti velik.

HMS: Naša ekonomija i dalje je slabašna, nekonkurenta, i dalje imamo visok vanjskotrgovinski deficit, znatno više uvozimo nego izvozimo. Kako to promijeniti? Koje su po vama gospodarske grane koje bi trebale imati preferencijalni status, čiji bi razvoj država trebala poticati?

ŠANTIĆ: Ono od čega treba krenuti jeste nova ekonomska politika u državi. Dosadašnja ekonomska politika nije bila kreirana u zemlji, a niti je odgovarala BiH kao mladoj, maloj i tranzicijskoj zemlji koja je iz feudalnog društva ušla u društvo nekakve „dogovorne“ i dugo vremena zatvorene ekonomije te zemlje koja je pretrpjela ogromna ratna razaranja i uništenje i onoga malo što je možda vrijedilo i na čemu se mogla zasnivati buduća ekonomske politika zemlje. Stoga je potrebno kreirati novu ekonomsku politiku koja će se bazirati na re-industrijalizaciji, novom pristupu u poljoprivredi, novoj energetskoj politici te jačanju dijela uslužnog sektora u prvom redu mislim na turizam; zimski, ruralni, ekstremni i vjerski.

Razgovarao: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

U BiH stiže novih 25.000 migranata!

Objavljeno

na

Objavio

S dolaskom proljeća BiH može očekivati novi veliki val migranata! Tijekom zimskim mjeseci, naime, migracije su se primirile, oni koji su se zaputili prema zemljama zapadne Europe privremeno su stali tamo gdje su ih snijeg i minusi zatekli. Potvrdio je to u izjavi za „Dnevni avaz“ i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.

Niske temperature

– Prošle godine u BiH je ušlo oko 25.000 migranata. I ove godine očekujemo ih isto toliko. Treba naglasiti da je od tih 25.000, više od 22.000 izašlo iz BiH – kaže on.

Na institucijama BiH je, dodaje Mektić, da svaki ulazak bude legalan.

– Mi ćemo se truditi da našu granicu što bolje čuvamo, da evidentiramo svaki ulazak i da tim ljudima osiguramo koliko-toliko normalne uvjete života, bar dok su ovdje. Ne možemo riješiti globalnu krizu, ali moramo to ovdje držati pod kontrolom – naveo je.

Za utorak Mektić najavljuje sjednicu Operativnog stožera za migracije, na kojoj će biti raspravljano o svim problemima.

Na najave vlasti Unsko-sanske županije da će zatvoriti prihvatilišta ako se dio migranata ne prebaci u Sarajevo, Mektić kaže:

– Ne može to tako. U Operativnom stožeru su u predstavnici USŽ i tu ćemo rješavati sve probleme.

Zabraniti kretanje

Ipak, dodaje da treba osigurati da u USŽ ne dođe više migranata nego što ima prihvatnih kapaciteta.

– Ako gore možemo smjestiti 3.000 ljudi, ne možemo dozvoliti da ih ima 5.000. Pa da 2.000 migranata luta po gradovima. To ćemo morati kontrolirati, ali ne možemo mi njima zabraniti kretanje. Oni žele van iz BiH, a najlakši put im je preko tog dijela države – kazao je Mektić.

Nećemo moći zaustaviti ljude

Mektić je ponovio stav da se bh. vlasti neće moći same izboriti s migrantskom krizom.

– Ja sam to rekao i ljudima u EU. Nećemo mi moći zaustaviti te ljude i treba nam podrška – kaže Mektić, prenosi hms.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Diplomat u pismu glavnom tajniku UN-a kaže da je Komšić smijenio 11 diplomata BiH u znak osvete Hrvatima

Objavljeno

na

Objavio

Veleposlanik Ivica Dronjić prilikom predaje vjerodajnica glavnom tajniku UN-a Antoniju Guterresu

Odlazeći veleposlanik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim Narodima Ivica Dronjić ocijenio je u oproštajnom pismu glavnom tajniku Antoniu Guterresu kako je smijenjen kao rezultat odmazde člana Predsjedništva BiH Željka Komšića prema diplomatima Hrvatima.

U pismu kojega je u subotu objavio sarajevski portal Klix, višegodišnji diplomata Dronjić, izrazio je žaljenje zbog okončanja mandata navodeći razloge za smjenu.

“Nakon općih izbora u Bosni i Hercegovini održanih u listopadu prošle godine, novoizabrani hrvatski član Predsjedništva kojega su Bošnjaci izabrali zbog rupe u ustavu i izbornom zakonu, kao čin odmazde njegovoj izbornoj jedinici koja ga nije prihvatila kao legitimnog predstavnika Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini, odlučio je opozvati sve Hrvate koji su služili kao veleposlanici i generalni konzuli, ukupno jedanaest, jednostavno zbog njihove nacionalnosti, a ja sam slučajno bio jedan od njih, iako sam imao besprijekornu diplomatsku karijeru koja se proteže preko 32 godine“, naveo je u pismu veleposlanik Dronjić.

Kazao je kako je Bosni i Hercegovini služio s ponosom i čašću te da će biti jedan od stalnih predstavnika pri UN-u s najkraćim mandatom. Izrazio je zahvalnost za kratku suradnju od tek pet mjeseci jer je u međuvremenu smijenjen.

Komšić, kojeg golema većina Hrvata smatra nelegitimnim članom državnog vrha BiH i drugim bošnjačkim članom Predsjedništva BiH te ga bojkotiraju, izabran je bošnjačkim glasovima na posljednjim izborima. Jedna od prvih njegovih odluka bila je smjena 11 veleposlanika Hrvata koje je imenovao njegov prethodnik Dragan Čović, čelnik Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a BiH.

(Hina)

Muhamed Filipović: Komšićeva uloga u političkom životu BiH bez smisla je i opravdanja

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari