Pratite nas

BiH

Dr. Marko Šantić: BiH treba novi ustav, novu domaću ekonomsku politiku, samostalnu vlast i partnerstvo s EU

Objavljeno

na

Bosna i Hercegovina treba novi Ustav, novu domaću ekonomsku politiku, apsolutna samostalnost bh vlasti, kandidacijski status i novi partnerski odnos s Europom. BiH još uvijek ima dovoljno resursa koji se mogu aktivirati i na taj način napraviti jedan novi i pozitivniji zaokret, izjavio je predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH dr. Marko Šantić.

On je to naglasio govoreći  za Hrvatski Medijski Servis o mogućim učincima ekonomske politike nove Vlade Federacije BiH.

[ad id=”68099″]

HMS: Konačno imamo novu Vladu Federacije BiH izabranu na, nije nevažno napomenuti, zakonit način, koja je izraz političke, izborne volje dva konstitutivna naroda u F BiH, što bi trebalo poboljšati političku stabilnost u BiH. Koliko je upravo politička stabilnost važna za inozemne ulagače?

ŠANTIĆ: Rješenja političkih problema nema bez relaksacije odnosa i spuštanja tenzija. Jasno je kako kapital traži sigurnost i stabilnost u političkom kontekstu. Međutim, nerealno je očekivati da se ta sigurnost kada je riječ o BiH može postići u kratkom razdoblju bez nekih radikalnijih promjena Ustava, izbornog zakonodavstva, administrativnog uređenja zemlje i sl. Mislim da se ova Vlada ipak, mora sve više okretati ekonomsko socijalnim pitanjima i sa svoje razine i u svom domenu treba napraviti maksimum u što kraćem razdoblju. Ova vlada, uz legalitet i legitimite, u većem dijelu ima i kompententnost i dovoljan kapacitet, napraviti kvalitetan, pozitivan iskorak.

HMS: Kakav će biti odnos Gospodarske komore F BiH prema novoj Federalnoj vladi. Partnerski ili…?

ŠANTIĆ: Razdoblje od 2003. je razdoblje izostanka suradnje izvršne i zakonodavne vlasti i Gospodarske komore F BiH. Međutim, izgleda da se stvari mijenjaju na bolje. Novi federalni premijer gosp. Novalić u prvom redu gospodarstvenik i čovjek koji dolazi iz realnog sektora prepoznao je gospodarsko-administrativnu komponentu problema u FBiH te izrazio želju za jakim partnerom, Komorom, u rješavanju ovog problema, stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta te kreiranju nove ekonomske politike, a Komora i njemu i novoj Vladi stoji na raspolaganju u stopostotnom kapacitetu. Isto tako i predsjednik Federacije gospodin Marinko Čavara inicirao je „snimanje“ glavnih nedostataka domaćeg gospodarstva te i on za taj dio posla partnera traži i u Komori, a mi ćemo se, naravno, sa svom našom infrastrukturom staviti na raspolaganje. Iako nismo politička organizacija ovakvim potezima predsjednika i premijera Federacije dajemo punu potporu i u nama će u buduće imati jakog i principijelnog partnera kada su gospodarske teme Federacije u pitanju.

HMS: Novi federalni premijer najavio je kako će se fokusirati na ekonomska pitanja. najavio je kresanje javne potrošnje, olakšice za gospodarstvo, eliminiranje sive ekonomije,… Mogu li te mjere dovesti do povećanja investicija i zaposlenosti ?

ŠANTIĆ: Naravno da da samo je pitanje u kojoj mjeri, kakav je karaktr investicija i tko i gdje se zapošljava. Upravo ovih dana iz različitih sredina i različitih gospodarskih grana zaprimamo određene zahtjeve kako federalnoj tako i županijskim razinama vlasti, a oni idu u pravcu rasterećenja gospodarstva manje potrebnim parafiskalnim nametima, rasterećenja i po pitanju izdvajanja na i iz plaća, redefiniranja PDV-a te zahtjevima za raznim infrastrukturnim projektima, a u cilju stvaranja općeg povoljnijeg poslovnog ambijenta.

HMS: Iz onog što je Novalić najavio neće biti otpuštanjanja u državnoj administraciji i javnim poduzećima. već će se broj uposlenih, a time i troškovi administracije smanjivati time što će se zamrznuti nova upošljavanja, a istovremeno ćemo imati prirodni odljev, kroz odlazak uposlenih u mirovinu. Je li to dovoljno s obzirom na veliki udio troškova administracije u ukupnim proračunskim rashodima Federacije i županija?

ŠANTIĆ: Uvijek je nepopularno provoditi mjere kao što su odpuštanja, smanjenja plaća i sl, a naročito u uvijetima ekonomskih kriza većeg ili manjeg inteziteta, Međutim ta je mjera kao kratkoročna nekada neophodna kako bi se u takvim uvjetima spasila sama supstanca, zatim se situacija stabilizirila i krenulo s nekim novim pozitivnim mjerama. Ovdje, ipak, nisam siguran koliko je od supstance ostalo te onda nije ni previše bitno na kakav način i hoće li se uopće neke od tih kratkoročnih i nepopularnih mjera primijeniti. Mi još uvijek imamo solidarni sustav mirovinskog osiguranja pa zamrzavanje novih upošljavanja a istovremeni prirodni odlijev preme mirovini, kao neka privramena polumjera poluprirodni slijed nisam siguran koliki i kakv financiski efekt će priozvesti.

HMS: Zapravo vas želim pitati je li moguće značajnije smanjiti troškove administracije bez reorganizacije Federacije BiH i njezinog ustavnog i administartivnog teritorijalnog uređenja koje uključuje i 10 županija, jednako toliko vlada, oko 150 ministarstava, mnoštvo agencija, službi zavoda,…?.

ŠANTIĆ: Svakome je jasno da značajnih smanjenja troškova administracije bez reorganizacije i novog Ustavno – administrativnog uređenja nema. Ovdje se na neki nači najboje vidi koliko su politika i ekonomija u uzročno posljedičnoj vezi. Već jedno relativno duže vrijeme član predsjedništva BiH dr. Čović jasno i nesdvosmisleno, pa ako hoćete i u duhu deklaracije Europskog parlamenta, ukazuje na promjene ovog karaktera. Međutim, koliko god ti njegovi prijedlozi bili pragmatični, opravdani i ekonomski i politički, jednostavni, ipak, se stvar zakomplicira, stavi se isklučivo u jedan negativni politički kontekst i na taj način se opstruira, i politički i ekonomski, logičan i za europske standarde prihvatljiv put izlaska iz ove BiH „luđačke košulje“.

HMS: Od 2,3 milijarde koliko iznosi ovogodišnji proračun F BiH gotovo polovica je predviđena za otplatu vanjskog duga. Upadamo li mi postupno u dužničko ropstvo, odnosno idemo li grčkim putem. Premijer Novalić je najavio nastavak aranžmana s MMF-om. Ima li Federacija BiH uopće alternativu osim nastavka zaduživanja?

ŠANTIĆ: Mi odavno idemo svojim specifičnim bh putem, naravno da ne idemo grčkim putem, daleko smo mi iza Grčke. Što se tiče dužničkog ropstva mislim da nismo još uvijek u toj fazi ali nismo niti daleko. Međutim, važno je istaći da BiH nije uopće moderna država jer u prvom redu ovdje postoji međunarodni protektor u obliku OHR- a. Uopće ne govorim niti ulazim u polemiku je li on još uvijek potreban, ali dok je on tu, dok BiH nema apsolutnu samostalnost u donošenju svih krucuijalnih strateških odluka pa tako niti odluke hoće li i koliko ulaziti u aranžmane s MMF Svjetskom Bankom i sl. Alternativa je logična: novi Ustav, nova domaća ekonomska politika, apsolutna samostalnost bh vlasti, kandidacijski status, novi partnerski odnos s Europom. BiH još uvijek ima dovoljno resursa koji se mogu aktivirati i na taj način napraviti jedan novi i pozitivniji zaokret.

HMS: Mogu li se dodatna sredstva osiguati prodajom poduzeća u većinskom ili manjinskom vlasništvu države i što uopće privatizirati?

ŠANTIĆ: I to je jedno od svari koje će BiH u relativno kratkom vremenskom razdoblju morati napraviti. Globalizacija, novi međunarodni odnosi u smislu tržišta novca , kapitala, nekretnina, roba jednostavno su postavljeni na takav način da je jedan jedini cilj profit i ako u BiH postoji nešto, a postoji, na čemu se može ostvariti profit onda su ti procesi i BiH neminovni. Tko će biti nominalo vlasnik nije previše važno. Važno je da upravljanje bude koretkno, da bude što više domaće radne snage te da poslovanje bude što je više moguće društveno odgovorno.Međutim ako je Vaše pitanje išlo u smislu osiguranja dodatnih sredstava iz privatizacije za proračunsku potrošnju u kratkom razdoblju, onda to neće biti ni malo dobro za bilo kakve investicije i potencijalni rast na svim razinama.

HMS: Premijer Novalić najavio je i uvođenje poreza na nekretnine i luksuz. Koliko se tim mjerama može osigurati dodatnog proračunskog novca i tako smanjiti ovisnost o inozemnim kreditorima?

ŠANTIĆ: Ovi porezi će zasigurno biti uvedeni prije ili kasnije. Na kakav način će recimo porez na nekretnine biti uveden ostaje za vidjeti. On u kakvom god obliku bio zasigurno će osigurati dodatne količine novca razinama odnosno proračunima tamo gdje se bude prikupljao, ali kada je riječ o porezu na luksuz prvo što treba definirati što to znači luksuz u uvjetima u kojima se nalazi BiH društvo pa tek onda možemo govoriti o efektima tog dijela poreza. Ako je luksuz i BiH primjerice. neobrađenna zemlja, a ja mislim da jeste, onda trba uvesti porez na neobrađennu poljoprivrednu zemlju, ili porez na neizgrađeno građevno zemljište ili pak porez na neiskorišteno zemljište ili hale u poslovnoj zoni i slično.A ako ste mislili na luksuz po europskim standardima onda mi takvog luksuza, čini mi se, imamo samo u tragovima te efekat od tog dijela poreza neće biti velik.

HMS: Naša ekonomija i dalje je slabašna, nekonkurenta, i dalje imamo visok vanjskotrgovinski deficit, znatno više uvozimo nego izvozimo. Kako to promijeniti? Koje su po vama gospodarske grane koje bi trebale imati preferencijalni status, čiji bi razvoj država trebala poticati?

ŠANTIĆ: Ono od čega treba krenuti jeste nova ekonomska politika u državi. Dosadašnja ekonomska politika nije bila kreirana u zemlji, a niti je odgovarala BiH kao mladoj, maloj i tranzicijskoj zemlji koja je iz feudalnog društva ušla u društvo nekakve „dogovorne“ i dugo vremena zatvorene ekonomije te zemlje koja je pretrpjela ogromna ratna razaranja i uništenje i onoga malo što je možda vrijedilo i na čemu se mogla zasnivati buduća ekonomske politika zemlje. Stoga je potrebno kreirati novu ekonomsku politiku koja će se bazirati na re-industrijalizaciji, novom pristupu u poljoprivredi, novoj energetskoj politici te jačanju dijela uslužnog sektora u prvom redu mislim na turizam; zimski, ruralni, ekstremni i vjerski.

Razgovarao: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Kardinal Puljić: Politika u BiH koja se vodi na štetu drugoga mora prestati

Objavljeno

na

Objavio

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Viko Puljić kazao je u srijedu kako je u Bosni i Hercegovini nužno pokazati više zalaganja za opće dobro i da je to jedini način da se prevladaju sadašnje političke napetosti u toj zemlji upozorivši kako mora prestati vođenje politike na štetu drugoga.

“Dobro pobjeđuje sve. Ako u ovom društvu zavlada dobro, onda će ono zračiti dobrotom, a ono razbija ledenu masu nepovjerenja i mržnje”, kazao je kardinal Puljić novinarima u Sarajevu komentirajući trenutačno stanje u BiH opterećeno sve većim nepovjerenjem i jačanjem političkih sukoba.

Kardinal Puljić je upozorio kako to nije samo politički nego i društveni problem koji truje međuljudske odnose.

“Previše je negativnoga, ono ubija”, kazao je vrhbosanski nadbiskup.

Njegova je poruka kako je u bosanskohercegovačkom društvu važno naći pozitivnu energiju koja će poštivati čovjeka, dostojanstvo i njegova prava, a postavio je pitanje koliko se itko u BiH doista brine da ljudska prava zažive u različitosti.

Kardinalova je poruka kako se u slučaju BiH svi ponašaju koristoljubivo i to na račun drugoga.

“Prevažna je jednakopravnost u tim relacijama, samo treba imati dobru volju. Ne možemo graditi sreću na tuđoj nesreći”, kazao je kardinal Puljić.

On je ove poruke iznio u povodu obilježavanja 16. prosinca kao nedjelje Caritasa u BiH, dodajući kako je to povod za zajedničko zauzimanje za izgradnju boljeg i pravednijeg društva u kojemu će svaka osoba moći živjeti u dostojanstvu, slobodi savjesti i odgovornosti.

U nedjelji Caritasa Crkva želi probuditi svijest i odgovornost prema daru vjere, a kardinal Puljić je kazao kako je to poticaj svakom kršteniku da djelima pokaže svoju vjeru koje nema bez duha solidarnosti.

(Hina)

 

Božo Petrov: Krajnje je vrijeme da preuzmemo odgovornost za Hrvate u BiH!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH donosi veliki zaokret Zagreba

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor danas započinje raspravu o Deklaraciji o položaju hrvatskog naroda u BiH koja dolazi nakon listopadskih izbora na kojima su brojniji Bošnjaci ponovno Hrvatima nametnuli člana bh. Predsjedništva i u uvjetima kada dio tih stranaka pokušava isključiti ključne hrvatske stranke iz vlasti.

Ova deklaracija prigoda je da se podvuče crta i vrlo principijelno zauzmu stajališta o procesima koji se zbivaju u BiH, čime se narušava slovo i duh mirovnih sporazuma za ovu zemlju, kojih je i RH potpisnica. Deklaracija će u svome suštinskome dijelu navesti opće stvari te u popratnom obrazloženju sadržaja nešto stidljivije pozvati na izmjene Ustava i Izbornog zakona i upozoriti na puzajuće promjene Daytonskog i Washingtonskog sporazuma koje su provođene isključivo na štetu najmalobrojnijih Hrvata, piše Zoran Krešić/VečernjiList BiH.

Mrkva i batina

Za razliku od prvoga prijedloga Deklaracije, druga iščišćenija izostavila je i grijehe, ali i zasluge struktura za stanje sunarodnjaka u BiH. Početna točka ovih odnosa je organiziranje otpora pred nastupajućom agresijom koja se događala s raspadom Jugoslavije. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je zajedno s ministrom Gojkom Šuškom poticao i pomogao političko organiziranje Hrvata u BiH koji su potkraj 1991. godine organizirali tri regionalne zajednice – Posavsku, Srednjobosansku i Hercegovačku, a zatim i Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Hrvatski je predsjednik imao golem utjecaj na rad ovdašnjeg HDZ-a i svih struktura prije, za vrijeme rata, sve do 1998. godine. Unatoč tome što su pregovori o referendumskome pitanju između Hrvata i Bošnjaka u BiH zapeli oko toga hoće li se odmah država definirati kao zajednica triju republika, što na kraju nije prihvaćeno, Hrvati su izašli i presudno utjecali da BiH bude neovisna država.

Ključnu ulogu u tome imale su tri osobe: Franjo Tuđman te dvojica kardinala, sarajevski Vinko Puljić i zagrebački Franjo Kuharić. Službeni Zagreb je za vrijeme rata financijski, materijalno i logistički potpomagao Hrvate u BiH i njihove institucije te modelirao i mnoge odluke. Tuđman je sugerirao vodstvu HB da prihvati sve odreda mirovne sporazume o zaustavljanju rata, ali i, kako to sugerira Haaški sud presudom šestorici dužnosnika HB, i podjelu zemlje te progon Bošnjaka. Tuđman je u dogovoru s Ankarom u Washingtonu naložio gašenje Herceg Bosne, zaustavljanje hrvatsko-bošnjačkog rata i uspostavu FBiH. To je bila jedna od najbolnijih i najtežih odluka za Hrvate u BiH, a cijena toga je bio ulazak hrvatskih postrojba u zapadnu Bosnu, oslobađanje Krajine i RH. Daytonski sporazum i podjela zemlje na dva dijela je pak s hrvatske strane bio zalog za mirnu reintegraciju istočne Slavonije. Odlazak Tuđmana s političke pozornice označio je dolazak vlasti Stipe Mesića i trećesiječanjske koalicije koje su očito hrvatsko pitanje pristale prekrižiti zajedno s krajnje nesklonom međunarodnom administracijom. U tom su vremenu u BiH izmijenjeni izborni propisi, očito uz prešutni blagoslov Zagreba, a nakon toga se izbacilo legitimne predstavnike Hrvata u vlasti. Ustavne promjene koje su uslijedile 2002., a nametnula ih je međunarodna uprava, ne bi imale nikakve šanse biti provedene da u Zagrebu nije bila ista garnitura ljudi. Uz odobrenje Zagreba uništen je i sustav hrvatskog javnog informiranja, doslovno odobren upad u Hercegovačku banku…

Haaška šestorka

Povratak HDZ-a na vlast 2003. samo je na simboličkoj ravni popravio poziciju Hrvata u BiH, a u određenim dijelovima i otežao. Zagreb je imao ambiciju preuzeti nadzor nad najvećom hrvatskom strankom u BiH, a najveći grijeh bilo je potpuno ignoriranje procesa hercegbosanskoj šestorki u Haagu. Dolazak Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a i Vlade te Kolinde Grabar-Kitarović na Pantovčak iz temelja je promijenio odnos. Rezultat toga je i donošenje Deklaracije, čiji je cilj pokazati da i Hrvati u BiH, kao Srbi iz Moskve ili Bošnjaci iz Ankare, imaju zaštitnika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari