Pratite nas

Dr. Njavro: Napuštanje modela partijske države preduvjet je svakoga oporavka i razvitka

Objavljeno

na

Razgovor s dr. Đurom Njavrom

Bitka za gospodarski spas Hrvatske nameće se duže vremena kao najvažnija. Aktualna vlast na tome planu postigla je više nego mršave rezultate. S obzirom na to da konfrontacija na društvenoj sceni postaje sve očitija i žešća, zamolili smo glavnoga kreatora gospodarskoga programa HDZ-a dr. Đuru Njavru za razgovor o tome kako izići iz žrvnja gospodarske krize koji melje Hrvatsku.

Sindikati su se zbog izmjena Zakona o radu otvoreno suprotstavili aktualnoj Vladi i najavili prikupljanje potpisa za prijevremene izbore. Socijalni je rat sve očitiji. Smatrate li to putom u definitivan kraj ove Vlade?

Duro Njavro3

Posvuda oko nas ima dovoljno primjera da shvatimo kako nas svaki sukob još dublje gura u ponor SindikatiUmjesto da poslodavci i sindikati krenu u zajedničku odvagu teškoga izbora između prava i primanja zaposlenika, s jedne strane, i gubitka radnih mjesta s druge, oni ponavljaju svoja opća načelna stajališta i prebacuju vrući krumpir nesposobnoj političkoj vlasti. Ona, pak, u ozračju konfliktnih javnih nadmetanja i katastrofalnih gospodarskih kretanja, očekuje da nas iz slijepe ulice izvede netko treći, netko izvan sustava.krize u kojem se već nalazimo. Hrvatska ima problem što joj je kultura socijalnoga dijaloga slabo razvijena, a društvo ili, bolje rečeno, elite, na žalost još ne pristaju na kratkoročne žrtve, kako bi Hrvatska postigla dugoročnu korist.

Spomenuli ste dijalog, ali njega nema…

Umjesto da poslodavci i sindikati krenu u zajedničku odvagu teškoga izbora između prava i primanja zaposlenika, s jedne strane, i gubitka radnih mjesta s druge, oni ponavljaju svoja opća načelna stajališta i prebacuju vrući krumpir nesposobnoj političkoj vlasti. Ona, pak, u ozračju konfliktnih javnih nadmetanja i katastrofalnih gospodarskih kretanja, očekuje da nas iz slijepe ulice izvede netko treći, netko izvan sustava.

Po svemu, rješavanje društvenih sukoba sliči onome iz bivšega sustava?

Gotovo dva i pol desetljeća nakon pada komunizma, nastavljamo ‘rješavati’ razne interesne sukobe političkim putem, zakonima, umjesto u pregovorima zainteresiranih strana. Na taj se način politički sustav i izvršna vlast – i sami u velikoj potrebi reorganiziranja – dodatno opterećuju traženjem rješenja za koja na kraju ne preuzimaju materijalnu odgovornost. Od one političke bježe stalnim fabriciranjem medijskih spinova.

Posao obnove pred svim je građanima

 

Kako bi se trebala ponašati odgovorna država?

Uz samo malo više pameti i odgovornosti uočili bismo da je u vrijeme globalnih tehnoloških i tržišnih preslagivanja sve teže definirati pregovarački prostor, čak i na razini pojedinih gospodarskih grana. Sve je važnije da sindikati ugovaraju uvjete rada na razini pojedinih poduzeća. Ako Hrvatska ozbiljno želi naći svoje mjesto na europskome i svjetskome tržištu, mora, osim toga, težiti sustavu u kojemu plaće i ostali radni uvjeti u javnome i uopće domaćem sektoru ne rastu više od onih u izvoznim poduzećima. Država uoči pregovora treba dati okvir, a ne voditi ih, samo onamo gdje je ona poslodavac.

Da zaključimo…

Umjesto socijalnoga rata, Hrvatskoj treba više socijalne odgovornosti i pameti.

U čemu leži gospodarski i politički neuspjeh aktualne vlade?

Ulazeći u treću godinu mandata, vlada nije uspjela učiniti zaokret u gospodarstvu, riješiti pitanjedeficita proračuna ili ‘života na dug’, niti je svojim nazovi strateškim obećanjima pokrenula ekonomski rast i zapošljavanje. Loše je poslovno ozračje, raširen je pesimizam, a nema jasne perspektive, posebno za mlade.

Stalno ponavljaju da su od HDZ-a naslijedili opljačkanu državu i katastrofalno stanje?

Uz dugove naslijedili su i veliko bogatstvo u izgrađenoj infrastrukturi, saniranim bankama, novoizgrađenome stambenom fondu, a i u drugim kapitalima koji su nastali ulaganjima u prošlim godinama. Oni su imali dovoljno vremena tijekom boravka u oporbi pripremiti planove za promjenu. No, već godinama, gdje su im?

Je li HDZ spreman preuzeti odgovornost za izvlačenje države iz gospodarskog ponora?

HDZ je zreo i spreman predvoditi naciju, ali nije stranka dnevnih čarobnjačkih opsjena i krađe ObnovaPosao obnove, ne samo gospodarske nego i političke, stoji pred svima nama građanima – radnicima, seljacima, poduzetnicima, obrtnicima – to prelazi okvire uske stranačke djelatnosti. Prije dva i pol desetljeća složno smo obranili domovinu i stvorili državu; sada moramo i državu i narod osloboditi naslijeđenih strukturnih i

vrijednosnih okova.vremena. (Sada će, znam, dežurni nositelji javne riječi odmah napasti kao ‘HDZ-ove’, sve one

komunističke afere ostataka bivšeg sustava, koje su pojedinci dok je narod krvario i iznosio obrambeni rat i obnovu, provlačili pod krinkom HDZ-a.)

Posao obnove, ne samo gospodarske nego i političke, stoji pred svima nama građanima – radnicima, seljacima, poduzetnicima, obrtnicima – to prelazi okvire uske stranačke djelatnosti. Prije dva i pol desetljeća složno smo obranili domovinu i stvorili državu; sada moramo i državu i narod osloboditi naslijeđenih strukturnih i vrijednosnih okova.

Što je na tome putu potrebno poduzeti?

U 90-im godinama sila agresije ugrozila nas je egzistencijalno, sada smo izvrgnuti anonimnijem, no zato opasnijem rastakanju naše gospodarske supstance. Iz gospodarski srednje uspješnih novodošljaka u europsku obitelj, brzo tonemo prema samome dnu, u ekonomiju koja poprima kolonijalne značajke. A koliko god u tom procesu ne manjka ni stranih utjecaja, glavni je razlog u nedostatku domaćega vodstva.

Angažman odvažnih ljudi u HDZ-u više nije pitanje dobre političke volje, nego poziv za okupljanje široke fronte različitih hrvatskih snaga, kojima je važno da slobodnu Hrvatsku nitko ne pokori sada drugim sredstvima ratovanja. Ne može se živjeti po novim standardima, a vladati po starima!

Izlazak iz spirale dužničkoga ropstva

Spomenuli ste široku frontu različitih snaga. Gdje se izgubila dijaspora?

 

Građani moraju shvatiti da je Hrvatska u krizi koja daleko nadilazi svakodnevne političke sukobe, podmetanja i spinove. Tijekom nadolazećih mjeseci pred nama je golema i žurna zadaća informiranja domovinske i iseljene Hrvatske o ozbiljnosti situacije. Moramo oko toga okupiti sve domoljube bez obzira na stranačke razlike. Na odgovorna mjesta dat ćemo ljude koji se za hrvatske interese mogu zalagati jezikom kojim govori europska politička i gospodarska elita.

HDZ od početka pridaje veliku važnost znanju, iskustvu i kapitalu naše dijaspore, ali njezina je uloga u domovinskoj praksi ostala vrlo ograničena i to uglavnom ne njezinom krivnjom. Sada u iseljenicima i njihovim potomcima moramo prepoznati žive praktičare i svjedoke onoga odnosa prema radu i zajednici koji su živjeli mnogi naši gastarbajteri, a koji želimo konačno ostvariti i kod kuće.

Koje bi mjere HDZ poduzeo na gospodarskome i socijalnome planu u prvih mjesec dana ako dobije povjerenje na izborima?

Hrvatskome čovjeku moramo vratiti samopouzdanje i vjeru u vlastitu snagu i sposobnost da DijasporaHDZ od početka pridaje veliku važnost znanju, iskustvu i kapitalu naše dijaspore, ali njezina je uloga u domovinskoj praksi ostala vrlo ograničena i to uglavnom ne njezinom krivnjom. Sada u iseljenicima i njihovim potomcima moramo prepoznati žive praktičare i svjedoke onoga odnosa prema radu i zajednici koji su živjeli mnogi naši gastarbajteri, a koji želimo konačno ostvariti i kod kuće.Hrvatsku izvuče iz spirale dužničkoga ropstva, osovi se na vlastite noge i učini partnerom, a ne problemom, unutar EU. Predsjednik Tuđman stalno je govorio kako mu treba većina u Saboru koja može donositi odluke. Od snage većine uvijek ovisi i dubina reformi.

 

‘Glas Koncila’ izišao je s prijedlogom da je čas za vlast stručnjaka…

Hrvatskoj treba promocija domoljubnih, etičnih i stručnih na svim razinama i u svim područjima. Dužnost vlasti trebaju preuzeti oni kojima je većina naroda dala povjerenje.

Što donosi novi rebalans proračuna u svrhu smanjenja prekomjernoga deficita?

Potpuno je neshvatljivo da Vlada nije tijekom 2013. pažljivo i kvalitetno pripremila plan trogodišnjega rješenja deficita i zatim ga se striktno pridržavala. Umjesto toga, ona je odgovornost za restriktivne mjere prebacila na EU, a stanku iskoristila za znatno daljnje zaduživanje i jedan nerealan i neozbiljan prijedlog proračuna koji je u EU odmah odbijen i vraćen na doradu. Takvo što se Hrvatskoj nije događalo ni u daleko težim okolnostima.

Kamo to vodi…

Potpuno je nejasno kamo vlada smjera osim što i dalje pokušava iscijediti dodatni porezni dohodak iz sve siromašnije baze, uštede u rashodima ostvariti bez ikakve vizije društva kojemu teži, a perspektivu rasta traži u velikim investicijama koje, eto, samo što se nisu ostvarile. I tako već treću godinu.

Dosta je da država nešto osposobi, a onda daje na ekspoloataciju

Može li se bez reprograma duga sanirati prekomjerni deficit?

Moguće je deficit sanirati i bez reprograma duga, ali bi to nakon svih ovih godina nečinjenja i održavanja prekomjerne potrošnje zaduživanjem moglo izazvati veliki socijalni lom.

Kako izbjeći taj ishod?

Umjesto da se nada restriktivnim naredbama izvana, sama bi vlast trebala poduzeti prilagodbe i ostvariti štednju uz širenje mogućnosti privatnih inicijativa i ulaganja u područja ranije rezervirana za javni sektor.

Gdje su naše najveće šanse?

Koordiniran pristup snažnijem razvitku turizma, oživljavanje zamrle, strateški važne i dugoročno konkurentne poljoprivrede te razvitak obrtništva i maloga poduzetništva kao izvora poslovnosti i inventivnosti. Istodobno, intenzivno, ali i strateški važno, prometno korištenje našega geopolitičkog prostora. Država nešto osposobi, a onda daje na unosnu eksploataciju, toga je dosta. Daje već izgrađene autocestovne mreže, sanja o velikim ulaganjima u željezničku mrežu, a istodobno se odriče robnoga transporta na toj istoj mreži, itd.

Zdravstvo će u kratkome razdoblju ostati bez milijardu i pol kuna. Što to znači za urušeno zdravstvo?

Politika zdravstva koja se svodi na štednju i sječu proračunskoga novca ne otvara perspektivu, već naprotiv prijeti sve dužim redovima čekanja, demoraliziranjem djelatnika, postupnim odljevom stručnjaka i u konačnici lošijom zaštitom zdravlja građana. Treba se prilagođavati, poticati privatne inicijative kako na strani osiguranja tako i u ponudi usluga zdravstvene zaštite. Samo tako možemo otvoriti prostor i za ostanak vrsnih liječnika uz primjerene nagrade.

Imate li program spasa zdravstva i očuvanja njegove javne funkcije?

Potrebno je sačuvati osnovnu razinu zdravstvene usluge za sve građane, a istodobno poticati i dopunska i privatna osiguranja te na strani ponude zdravstvenih usluga ne praviti načelnu razliku između privatnih i javnih ustanova. U središtu treba biti interes i zaštita građana, a najjeftinija je preventiva. Umjesto preteških školskih torba, treba graditi zdrave životne navike, od dječje dobi do starosti.

Ali, mladi liječnici masovno bježe u inozemstvo…

Želimo sačuvati vrsne hrvatske ZdravstvoPotrebno je sačuvati osnovnu razinu zdravstvene usluge za sve građane, a istodobno poticati i dopunska i privatna osiguranja te na strani ponude zdravstvenih usluga ne praviti načelnu razliku između privatnih i javnih ustanova. U središtu treba biti interes i zaštita građana, a najjeftinija je preventiva. Umjesto preteških školskih torba, treba graditi zdrave životne navike, od dječje dobi do starosti.liječnike i stvoriti im u Hrvatskoj mogućnosti afirmacije i postizanja primjerenih dohodaka kako ne bi odlazili. Naš zdravstveni sustav može biti važan dio hrvatskoga gospodarstva i pružati kvalitetne usluge i građanima EU i drugih zemalja.

Nezaposlenost je glavni problem hrvatskoga društva. Kako izići na kraj s tim problemom i eliminirati stranačko zapošljavanje?

Protivimo se namještanju po partijskoj pripadnosti, a težit ćemo i prekidanju zanemarivanja stručnosti. Posebno je važno na odgovorna i zahtjevna vodeća mjesta dovesti stručnjake visokoga osobnog i domoljubnog integriteta i bez obzira na moguću stranačku pripadnost. Pri tome računamo i na iskustvo, znanje i energiju mladih naraštaja iz domovine, ali i iseljeništva.

Preduvjet je izlazak iz partijske države…

To je alfa i omega moderniziranja i razvitka Hrvatske.

Pothranjivanje besparice

Predstečajne nagodbe jedna su vrsta izvanrednih mjera. Stoji li izjava o 50 ‘opranih milijarda’ kao i to da je to najveća pljačka koja se dogodila?

Teško mi je bez posebnoga uvida ulaziti u konkretne brojke. Kod nas država najprije sudjeluje u igrama određenih interesnih lobija koje stvaraju tržišni nered i nedisciplinu, a zatim se pojavljuje u ulozi kadije koji tuži i presuđuje po posve netransparentnim kriterijima. Cijeli se taj proces materijalno temelji na podlogama koje uvelike diktiraju sami dužnici. Kako netko pri zdravoj pameti može očekivati značajnija strana ulaganja dok vlada mora ulagačima obećati ‘zaštitu’.

Zar naša praksa predstečajnih nagodba nije najbolji dokaz da se država izravno miješa u gospodarstvo?

Ne samo da se miješa nego sama generira ono što zaustavlja rast. Dok se ministar financija diči kako je smanjio brdo stvarnih i iskonstruiranih dugova, država pothranjuje besparicu i nove stečajeve naplaćujući, primjerice, porez na neostvareni dohodak.

Aktualna vlast govori o gospodarskome razvoju i investicijama. Je li to moguće postići bez stabilne pravne države?

Nije moguće. Najvažniji je argument stabilan pravni i porezni okvir u kome se ulaganja i njihov povrat mogu dugoročno planirati. Hrvatski porezni sustav ima neke prednosti u odnosu na EU, a na nama je da ih sačuvamo i pojačamo.

Nakon što ste upozorili da je Hrvatska zainteresirana za sređivanje stanja u BiH, dogodili su se politički prosvjedi. Kako bi Hrvatska mogla pomoći na gospodarskome planu susjednoj državi?

Naše članstvo u EU ne smije biti smetnja razvitku odnosa koje nameće gospodarska pa i geopolitička logika. Treba svima objasniti naš interes da EU pomogne ekonomsku stabilizaciju BiH. Umjesto da predvodimo, javnosti se kao važna tema servira je li premijer trebao ići u Mostar.

Hrvatska je i pred ozbiljnim demografskim problemima. Kakve se mjere mogu ponuditi u svrhu demografske obnove?

Demografski su programi stručno uglavnom dobro razrađeni i poznati, a nisu ni preskupi. Tim se strateškim problemom nacije na žalost više bave jedinice lokalne samouprave, nego središnja država.

Mnogo toga se budzašto rasprodalo. Prijeti li slično autocestama i nalazištima plina i nafte u podmorju Jadrana? Građani se pitaju kako se tome suprotstaviti.

Zemlja usisana u vrtlog dužničkoga ropstva nema izbora. Mi smo u krugu koji se sve brže vrti oko gospodarskoga ponora – sve što predlažemo usmjereno je da zadržimo mogućnost izbora.

Jesmo li svjesni mogućih opasnosti za turizam, ribarstvo od eventualnih ekoloških incidenata?

NaftaEksploatacija nafte i plina potrebna nam je, a i današnja tehnologija, posebno u relativno plitkim morima kao što je Jadran, učinila ju je sigurnijom. Više zabrinjava naša opća loša organiziranost, neopremljenost i neuvježbanost u slučaju havarije.Eksploatacija nafte i plina potrebna nam je, a i današnja tehnologija, posebno u relativno plitkim morima kao što je Jadran, učinila ju je sigurnijom. Više zabrinjava naša opća loša organiziranost, neopremljenost i neuvježbanost u slučaju havarije.

Građani oporbu doživljavaju preinertnom…

I vlast i oporba su ljudi, građani. Koliko smo hrabri mi građani kad se u svakodnevnome životu treba boriti protiv gluposti i zloporaba vlasti, za kulturu dijaloga, za poštivanje znanja, zalaganja i čestitosti?

Čini se da HDZ sve više nasjeda na ideološke sukobe, umjesto da se bavi strateškim pitanjima društva?

HDZ, koliko može u oporbi, sve više nameće i otvara bitne socijalne i ekonomske teme.

Može li se krenuti u nacionalni gospodarski uzlet bez nacionalne banke?

Bilo bi dobro sačuvati Hrvatsku poštansku banku, profesionalno ju i bez političkoga uplitanja voditi, te usmjeriti u razvoj obrta, malih i srednjih poduzeća, te obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Izjava Vesne Pusić da nije tragična, bila bi komična

Prigovara se velikome broju teritorijalnih jedinica. Zar nije za državu naše veličine previše dvadeset ministarstava te višestruko raznih agencija?

Mi smo iz jednostranačja prešli u demokraciju i iz tzv. dogovorne ekonomije (a zapravo dogovora partijskoga vrha sa samim sobom) u tržišnu privredu, ali smo u načinu razmišljanja, odlučivanja i privređivanja dobrim dijelom ostali u starim okvirima.

Ministarstvo regionalnoga razvoja uselilo je prije godinu dana u prostore jedne banke u središtu grada. Plaća se visoka najamnina. Jesmo li zaista toliko bogati ili je posrijedi nešto drugo?

Prebogati svakako nismo. Pitajte u ministarstvu koji su njihovi razlozi.

Konvencija SDP-a nedavno je istaknula tri riječi kao svoj moto – red, rad i rast. Što se o tom sloganu može reći na osnovi ekonomskih pokazatelja?

Već je rečeno: nered, nerad i neimaština.

Prva potpredsjednica Vlade nazvala je ovu vladu najuspješnijom. Je li to komično ili tragično?

Da nije jedno, bilo bi drugo.

Sjetimo se Tuđmana!

Možete li gospodarski program HDZ sažeti u nekoliko riječi da bude jasan svakom građaninu?

Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman rekao je: ‘Imamo svoju Hrvatsku i bit će onakva kakvu sami želimo!’ A mi ju želimo kao kuću slobode, osobne i narodne, u okviru europske zajednice naroda, gospodarski uspješnu i socijalno osjetljivu.

Marko Curać
Hrvatski tjednik

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Pripadnici Prvog hrvatskog kontingenta ispraćeni iz Petrinje u Litvu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ M. Čobanović

U vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” u Petrinji u petak, 24. studenog 2017., održan je svečani ispraćaj 1. hrvatskog kontingenta ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republiku Litvu, gdje će sudjelovati u toj NATO aktivnosti u sklopu borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke (1. HRVCON-a eFPBG–DEU).

Uz pripadnike kontingenta i članove njihovih obitelji, svečanom ispraćaju nazočili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević koji je ujedno bio izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH, načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, vojni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država brigadir Robert Mathers, ministar savjetnik u Veleposlanstvu Republike Litve i voditelj Ureda u RH Donatas Žiugžda, vojni izaslanik Republike Njemačke pukovnik Janus Kaschta, vojni izaslanik Francuske Republike brigadir Fabrice Duda te predstavnici lokalne zajednice i drugi visoki uzvanici, priopćio je MORH

Izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ovom je prilikom poručio kako je uvjeren da će u misiji u Litvi, pripadnici Oružanih snaga još jednom dokazati svoju profesionalnost i spremnost pri izvršavanju različitih zadaća. „Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem u ovoj aktivnosti, u okviru borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke daje svoj vidljivi doprinos temeljnim vrijednostima Sjevernoatlantskog saveza.

Neka vam djela naše garde, onih koji su stvarali i branili Hrvatsku u Domovinskom ratu bude putokaz i u budućnosti. Zadaća na koju krećete je zahtjevna i odgovorna. Za uspjeh naših napora i našeg doprinosa ovoj NATO aktivnosti bitan je vaš puni angažman i fokusiranost svake pripadnice i pripadnika Hrvatskog kontingenta u Litvi“, rekao je ministar Krstičević koji je izrazio nadu kako će se tijekom boravka pripadnika Oružanih snaga u Republici Litvi osobno doći uvjeriti u njihovu spremnost i uvjete u kojima rade i žive.

“Nikada, ni jednog trenutka tijekom boravka na ovoj aktivnosti nemojte ispustiti iz vida kako u odori ponosnog i časnog hrvatskog vojnika ne predstavljate samo sebe, već Republiku Hrvatsku, vjerodostojnu i pouzdanu NATO saveznicu.

Očekujem da u svome djelovanju pokažete odgovornost, predanost zadaćama. Svima vama neka sigurnost kolega, ali i vlastita sigurnost bude na prvom mjestu. U svome djelovanju imat ćete punu potporu Ministarstva obrane i mene osobno”, zaključuje ministar.

Foto: MORH/ M. Čobanović

Pripreme za odlazak u Litvu uspješno su provedene, a spremnost i profesionalnost pripadnika kontingenta pohvalio je načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov: „Cilj ove misije, pa tako i vašeg odlaska na ovu aktivnost, jest ostvarivanje konkretnog oblika jačanja kolektivnog odvraćanja i obrane Saveza na teritoriju istočnog krila NATO-a, i očekujem da će se ovom misijom potvrditi i pokazati zajedništvo država članica te snažna transatlantska veza“.

General Šundov izrazio je uvjerenje u uspješnost još jedne misije u koju su upućuju pripadnici Oružanih snaga RH te istaknuo kako očekuje da će se pokazati jedinstvo država članica i neposredna odlučnost NATO-a za obranu ugroženih saveznica. “Na ovaj način dokazuje se i prijateljski odnos Republike Hrvatske i Republike Litve, upravo na ovaj način povezat će se Baltik i Jadran” zaključio je general Šundov.

Predstavnik Litve Donatas Žiugžda poručuje kako je odlazak 1. hrvatskog kontingenta ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republiku Litvu dokaz uspješne suradnje dviju država. “Vjerujem kako ćete upravo vi doprinijeti zaštiti sigurnosti naše zemlje i kako ste spremni odgovoriti na sve eventualne napade ili provokacije. Siguran sam kako ćete bili od velike pomoći i moram naglasiti kako je ovo još jedan dokaz dobre suradnje Republike Hrvatske i Republike Litve, u ime Litvanaca zahvaljujem se na vašem doprinosu našem zajedničkom cilju – očuvanju mira i sigurnosti”.

Njemački vojni izaslanik pukovnik Kascht izrazio je ponos što ima priliku hrvatskim vojnicima izraziti najbolje želje uoči odlaska u Republiku Litvu. “U okviru zadaća i zapovjedi imat ćete slobodu za napraviti nešto novo, Savezna Republika Njemačka i Hrvatska već su dokazale kako su strateški partneri na brojnim područjima suradnje pa vjerujem da će i ova misija zabilježiti još jedan uspjeh”.

Zapovjednik 1. HRVCON-a eFBBG-DEU, satnik Marko Krpan, zapovjednik 1. mehanizirane satnije bojne „Tigrovi“ rekao je kako su pripadnici kontingenta na visokoj razini obučenosti i spremnosti. “Proteklih godinu dana prolazili su zahtjevne pripreme i ono što možemo reći uoči njihovog odlaska u Litvu je kako su pripadnici kontingenta spremni za obavljanje i najzahtjevnijih zadaća. Za Hrvatsku kao Tigar!”

Ovim povodom, pripadnici Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“ uručili su pripadnicima 1. HRVCON-a čiju glavninu snaga čine pripadnici bojne “Tigrovi” iz sastava Gardijske mehanizirane brigade, fotografiju i životopis pukovnika Damira Tomljanovića-Gavrana, zapovjednika bojne 1. gardijske brigade “Tigrovi”, poginulog u Domovinskom ratu.

U Litvu u borbenu skupinu pod vodstvom SR Njemačke na rok od sedam mjeseci upućuje se 181 pripadnik Oružanih snaga RH, a glavninu snaga čine pripadnici mehanizirane satnije iz sastava 1. mehanizirane bojne “Tigrovi” Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske, uključujući i potporne logističke elemente s pripadajućim naoružanjem i opremom te 14 borbenih oklopnih vozila Patria.

Pripreme i ocjenjivanje pripadnika OS RH za sudjelovanje u aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Litvi provedene su u sklopu vojne vježbe „Udar 17“, koja je održana od 14. rujna do 06. listopada 2017. godine na vojnom poligonu „E. Kvaternik“ na Slunju. Hrvatski kontingent u Republici Litvi bit će smješten na vojnom poligonu „Rukla“, 110 km sjeveroistočno od Vilniusa.

Temeljna zadaća i misija hrvatskog kontingenta je integracija u multinacionalnu borbenu grupu pod vodstvom SR Njemačke, kao i provedba obuke u tom u sastavu u kojem su, uz pripadnike OSRH-a, i pripadnici oružanih snaga Kraljevine Nizozemske, Kraljevine Norveške, Kraljevine Belgije, Velikog Vojvodstva Luxembourg, Francuske Republike i zemlje domaćina Republike Litve.

Nakon svečanog ispraćaja uzvanici su obišli novoizgrađene objekte u petrinjskoj vojarni.

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Documenta napala Predsjednicu zbog Praljka

Objavljeno

na

Objavio

Centar za suočavanje s prošlošću Documenta u petak je prozvao predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović za ‘neodgovornost’ zbog poruke organizatorima promocije knjige “Slobodan Praljak”, ocjenjujući da je njome demonstrirala nedopustiv pritisak na djelovanje Haaškog suda.

Promocija knjige “General Praljak“, održana je u Zagrebu 21. studenoga i na njoj je pročitana poruka poslana iz Ureda predsjednice: “Doprinos generala Slobodana Praljka obrani Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije te obrani opstojnosti hrvatskog naroda na njegovim povijesnim prostorima tijekom Domovinskoga rata od velike je važnosti. Ovih dana, kada se nadamo pravednom sudskom pravorijeku i njegovu oslobađanju, kao i oslobađanju drugih hrvatskih uznika, ova knjiga izlazi kao doprinos istini o njemu i o tom povijesnom razdoblju borbe hrvatskog naroda za slobodu, istini koju je on nakon rata na mnoge načine ustrajno branio svojom riječju. Ujedno je ova knjiga svojevrsna zahvalnica za sve što je učinio za svoj narod”.

Documenta ocjenjuje da Grabar-Kitarović tom porukom demonstrira nedopustiv pritisak na djelovanje suda pred objavljivanje pravomoćne presude u postupku u kojemu se sudi i Slobodanu Praljku jer je, kako navode “svaka presuda osim oslobađajuće unaprijed proglašena nepravednom”.

Žalbeno vijeće Haškoga suda u srijedu će objaviti pravomoćnu presudu u predmetu “Prlić i drugi”.

Documenta smatra da predsjednica u poruci demonstrirala i “prijezir spram prvostupanjske presude haaškog sudišta (koje je i hrvatsko sudbeno tijelo)”, kao i nerazumijevanje sadržaja vlastite, temeljne ustavne obveze da “predstavlja i zastupa Hrvatsku u zemlji inozemstvu” jer, navode, “svojim stavom Hrvatsku kao državu dovodi u poziciju jedne od stranaka u sudskom postupku za ratne zločine (a ne tako davno državni su organi predlagali da se Hrvatskoj u Haagu prizna status ‘prijateljice suda’)”.

Documenta dodaje i da je predsjednica demonstrirala “zahvalnost” Praljku za obranu Hrvatske i Bosne i Hercegovine od velikosrpske agresije “ne spominjući uopće treću, bošnjačku, stranu u sukobu”. A baš zbog žrtava na bošnjačkoj strani Praljak i ostali bili su osuđeni na teške zatvorske kazne, ističe Documenta.

“Ovakav – u najmanju ruku neodgovoran – postupak najviše hrvatske državne dužnosnice zaslužuje ne samo najoštriju osudu (koja je do sada u javnosti izostala), nego i ozbiljno propitivanje njezinog cjelokupnog djelovanja”, zaključuje Centar za suočavanje s prošlošću. (Hina/Kamenjar)

PREDSJEDNICA O KNJIZI „GENERAL PRALJAK“

 

Akademik Josip Pečarić: Naš general Praljak

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari